Rafinerija nafte Brod "vuče" industriju RS-a

Industrijska proizvodnja u RS za prva dva mjeseca ove godine veća je za 7,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine, prvenstveno zbog snažne produkcije u naftnom, ali i elektroenergetskom sektoru.

U FBiH se istovremeno bilježe negativna privredna kretanja, koja su dovela do pada industrijske proizvodnje za čak 13,3 odsto.

Prema podacima Zavoda za statistiku, obim industrijske proizvodnje u RS u februaru ove godine je u poređenju s prosječnom produkcijom u 2008. godini veći za, također, 7,2 odsto, a u odnosu na prošli mjesec za 15 odsto. Gledajući po sektorima, najveći rast u prva dva mjeseca ove godine bilježe proizvodnja i snabdijevanje strujom, gasom i vodom, za 15,1 odsto, te prerađivačka industrija za 12,6 odsto, dok je rudarski sektor RS doživio pad od 34,7 odsto. Najizraženiji skok produkcije, analizirajući sve podsektore, bilježi se u proizvodnji naftnih derivata usljed zahuktavanja Rafinerije nafte Brod, za enormna 54 puta, zatim proizvodnji "ostalih saobraćajnih sredstava" 389,4 odsto i hemijskoj industriji 142,2 odsto.

Sa druge strane, pravu proizvodnu kataklizmu pod udarom smanjene potražnje i pada cijena zbog svjetske ekonomske krize doživljavaju rudnici ruda metala, koji su u prva dva mjeseca ove godine smanjili iskop za čak 89,9 odsto. Tek nešto blaže posljedice trpe rudnici ostalih ruda i kamena s padom aktivnosti za 67,9 odsto, zatim, proizvodnja osnovnih metala za 65,5 odsto, te reciklaža za 63,1 odsto.

Mladen Jelača, generalni direktor rudnika "ArcelorMittal Prijedor", kazao je da je njihov dosadašnji ovogodišnji iskop željezne rude manji za oko 50 odsto u odnosu na isti lanjski period.

"To je rezultat značajnog smanjenja narudžbi od strane naših kupaca, prije svega željezare u Zenici, te u Poljskoj, Češkoj i Rumuniji", istakao je Jelača izražavajući bojazan da bi predstojeća kretanja na svjetskom tržištu mogla biti još nepovoljnija.

Stevo Pucar iz Udruženja ekonomista RS - SWOT kaže da je, uprkos rastu ukupne proizvodnje u RS, koji mahom vuče Rafinerija nafte, primjetno da su u krizu zapale grane na kojima se prethodnih godina zasnivao privredni rast RS, kao što su rudarstvo i metalski sektor.

"Problematičan je i pad proizvodnje u industriji tekstila, kože i obuće od 25 do 30 odsto, jer ta grana zapošljava veliki broj radnika, dok se prehrambena industrija s blažim padom proizvodnje pokazala prilično vitalnom", ukazao je Pucar.

Kao potrebne mjere za ublažavanje posljedica globalne recesije po privredu RS, Pucar ističe podršku zdravim i perspektivnim preduzećima iz drvoprerađivačkog, prehrambenog i metalskog sektora, kroz povoljne kredite Investiciono-razvojne banke RS i reprogram njihovih obaveza.

Kako bi ublažila negativne efekte ekonomske krize, Vlada RS juče je usvojila nova pravila plasmana sredstava po kreditnim linijama Investiciono-razvojne banke (IRB) RS, koja predviđaju uvođenje kreditne linije za otkup potraživanja i poboljšane uslove po postojećim kreditnim linijama, posebno za privredu. Pomenutim izmjenama uvedena je mogućnost refinansiranja postojećih zaduženja, povećan raspoloživi iznos za obrtna sredstva do dva miliona KM, smanjene kamatne stope, produžen period otplate, te povećan iznos sredstava za poljoprivredu.

Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS je 25. marta 2009. godine isplatilo 336.350 KM za januarske subvencije 50 preduzeća iz sektora tekstila, kože i obuće u kojima je zaposleno 6.727 radnika.

Pravo na ovu subvenciju od 50 KM po radniku imaju preduzeća koja izmiruju obaveze po osnovu poreza i doprinosa, čije sjedište se nalazi u RS, kojima je osnovna djelatnost proizvodna ili uslužna i koja imaju potpisane ugovore s ino-partnerima ili obezbijeđeno tržište za svoje proizvode za mjesec subvencije. Subvencije će biti isplaćivane do 31. jula ove godine, a rok za dostavljanje zahtjeva za dotacije za prethodni mjesec je kraj tekućeg mjeseca.