29.07.2016 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Akta.ba
Smanjen vanjskotrgovinski deficit BiH: Izvoz u Švicarsku povećan za 2 posto
Evropska unija je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH po obimu razmjene, na kojem je učestvovala sa 71 posto u ukupnom obimu razmjene.
Iako BiH sa svojom ekonomijom ne parira tržištu regije ponovo se bilježe pozitivni efekti kada je u pitanju izvoz i smanjenje deficit u proteklih šest mjeseci 2016 godine.
Pokazala je to i Analiza Vanjskotrgovinske komore BiH u kojoj su predstavljeni rezultati vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom u 2016. godini za spomenuti period.
Po pokazateljima Analize Bosna i Hercegovina je u prvom polugodištu 2016. godine ostvarila je izvoz u vrijednosti od 4.694.369.000 KM, što pokazuje da je izvoz uvećan za 188.704 KM ili 4,19 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Uvoz u Bosnu i Hercegovinu u prvom polugodištu 2016. godine iznosi 7.684.572.000 KM, što je više za 269.231 KM ili 3,63 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 61,1 posto što je više za 0,54 posto u odnosu na drugi kvartal 2015. godine. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 3,84 posto i njegova vrijednost iznosi 12.378.941.000 KM.
Pozitivni efekti povećanja izvoza i razultirali su blagim smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita za 0,54 posto KM u odnosu na isti period prethodne godine. Vanjskotrgovinski deficit za šest mjeseci 2016. godine iznosi -2.990.203.000 KM.
SEKTORSKI I SISTEMATSKI DJELOVATI NA UVOZ I IZVOZ
Momir Tošić, direktor sеktогa za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH za Akta.ba kaže kako se posebna pažnja treba usmjeriti na sektorsko i sistematsko djelovanje po pitanju uvoza i izvoza i jedino na taj način možemo imati pozitivne pokazatelje u svim sektorima.
"Najveće pokzatelje da se ne djeluje i ne radi sektorski je u sektoru poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda gdje se uvozi i izvozi sve i svašta. Time dovodimo naše proizvođače u nezavidan položaj da ne cijenimo njihov rad ni trud. Ukolko država ne daje dovoljno podrške našim proizvođačima oni ne mogu biti konkurentni na takvim tržištima."
Uvoz vode je isto jedan od pokazatelja da se ne djeluje sistematski kao i uvoz piva, navodi Tošić.
"Ako govorimo o nekom tradicijskom odnosu prema takvim proizvodima, oni bi trebali da budu zaštićeni, brendirani i kao takvi prepoznatljivi za našu zemlju. Jasno je da ne razmišljamo da kroz takav proizvod dobijamo mnogo više. Jer svaka uložena marka u takav jedan zaštićeni domaći proizvod i brend vratit će se kroz neke druge fondove, zapošljavanja i povečat će se promet."
Po pokazateljima Analize izvoza trupca i dalje je broj 1. u izvozu.
"Trebamo se suočiti sa tim da ne treba da izvozimo polu proizvode i sirovine. Kada je riječ o resursima koje posjedujemo a nemilice ih i uz minimalne naknade iskorištavamo, posebno je to primjetno u drvnoprerađivačkoj industriju i izvozu drveta, ne poduzimaju se neki veliki koraci kako bi se takvi poduhvati smanjili."
Tošić dodaje kako ne polažemo puno pažnje da se takve stvari sprječe.
"Eksploatacija šuma je veliki problem čime se stvaraju velike erozije tla i stvaraju prirodne katastrofe kojima uništavamo i naše izvore a time gubimo i zančajna finansijska sredstva. Ne posjedujemo Zakon o šumama što je još jedna otežavajuća okolnost."
U dosadašnjim analizama pokazalo se da jedino drvna industrija ima konstantno pozitivan efekt kada je riječ o sektorskim proizvodnjama.
"Naša velika šansa je i u energetski potencijalima. Termoelektrane Tuzla, Banovići i Stanari su izvori na kojima se treba raditi. Uz pomoć ulagača ostvariti finansijske dobiti", kaže Tošić.
EVROPSKA UNIJA NAJZNAČAJNIJI VANJSKOTRGOVINSKI PARTNER
Evropska unija definitivno najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH po obimu razmjene, na kojem je učestvovala sa 71 posto u ukupnom obimu razmjene tj. 73,9 posto sa izvozom i 70,3 posto sa uvozom.
Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 3.467.279.000 KM što je za 7,64 posto više u odnosu na 6 mjeseci 2015. godine. Uvoz je takođe povećan i iznosio je 5.403.111.000 KM što je za 7,24 posto više u odnosu na prvih šest mjeseci 2015. godine. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosi 64,2 posto a vanjskotrgovinski deficit iznosi -1.935.832.000 KM.
Što se tiče izvoznih tržišta na kojima će naši proizvodi biti zastupljeni u narednom periodu, posebna pažnja i dalje će biti usmjerana na zemlje CEFTE i tržište EU što djelimično zavisi I od SSP-a. Pred poljoprivredom BiH kao važan prioritet potreba je kreiranja agrarne politike i uvođenje instrumenata za restruktuiranje sektora, modernizaciju i efikasno približavanje EU integracijama.
.jpg)
Na tržište CEFTA u prvom polugodištu 2016. je iz BiH izvezeno robe u vrijednosti od 669.028.000 KM, a uvezeno u vrijednosti od 1.189.740.000 KM. Ovakav odnos vrijednosti izvoza i uvoza su rezultirali pokrivenošću uvoza izvozom od 56,2 posto, što je manje za 9,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Istovremeno, na učešće EFTE i ostalih zemalja spada 14,3 posto uvoza i 11,9 posto izvoza, a najznačajniji partneri iz ove grupacije su Švicarska i Turska. U Švicarsku je izvoz povećan za 2 posto, uvoz smanjen za 43,01 posto. Električna energija je vodeća tarifa u izvozu sa 7,03 mil KM a nafta i ulja su vodeća tarifa u uvozu sa 92,34 mil KM.
Hrvatska je već tradicionalno značajan trgovinski partner BiH iz EU i u prvom polugodištu ove godine ukupan izvoz iz BiH prema Hrvatskoj iznosio je 491.493. 000 KM, a uvoz 1.164.149.000 KM. Na tržište Srbije izvoz smanjen za 7,86 posto, uvoz povećan za 6,97 posto.
|
Tržište Srbije Top 5 izvoznih proizvoda:
Top 5 uvoznih proizvoda:
|
"Tržište Rusije je tržište na koje se u budućnosti treba usmjeriti veća pažnja, ali to znači da treba da posjedujemo određeni kvalitet i procedure koje ovo tržište zahtjeva. Pokazalo se da izvoz voća u Rusiju ima dobre rezultate posebno jabuka, na šta će se u narednom periodu aktivnije raditi. Ostaju nam tržišta sa kojima smo i do sada radili a to su Turska koja je pokazala da može da otkupi plasirane količine mesa, a ono što je na nama jeste da ne gubimo na kvaliteti koju smo do sada imali, a sve to opet zavisi od poticaja države”,rekao je Tošić.
Ono što je ova predstavljena Analiza pokazala jeste da se nastavlja pozitivan trend rasta izvoza i ako ne očekivanom i željenom putanjom.
I.M.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.
