Od 1. siječnja država može otpisati najviše 50 posto kamata na dug

Federalne vlasti pokušavaju već godinama stimulirati dužnike za otplatu dugova na način da im opraštaju zatezne kamate ako se dugovanje izmiri. Tako je do kraja prošle godine postojala mogućnosti otpisa zateznih kamata nastalih po osnovi dospjelih, a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na dan 31. 12. 2014. godine. Otpis kamata odnosio se na one koje su obračunate zaključno s 31. 12. 2014. godine, s tim da se glavni dug izmiri do 31. 12. 2016. kada se kamata otpisuje u iznosu od 100 posto.

Smanjenje u 2017. godini

Ulaskom u novu godinu promijenio se i način rada glede ovog pitanja. Ako sada želite platiti ranije nastali dug, do 30. lipnja ove godine vrijede propisi prema kojima se otpisuje maksimalno 50 posto kamate. Zastupnik u federalnom Parlamentu Nasir Beganović podnio je inicijativu za izmjene i dopune Zakona o visini zatezne kamate na javne prihode, ali je onda odbijena. Naime, iz Vlade FBiH su poručili kako su nametnuli obvezu Federalnom ministarstvu financija i Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine da u predviđenom roku pripreme odgovarajuće propise kojima će se adekvatno urediti pitanje restrukturiranja poreznog duga, a što je upravo materija koja se predlaže u zastupničkoj inicijativi. A upravo ovo pitanje jedno je od važnijih za sve one koji imaju dugovanja zbog neredovnog plaćanja obveza prema državi.

A njih je mnogo. U prvom redu tu se misli na brojne državne tvrtke kao što su npr. Željeznice koje bilježe milijunske gubitke već godinama ili, pak, zdravstvene ustanove čija se dugovanja broje u stotinama milijuna maraka.

Konsolidacija dugovanja

Za očekivati je kako će ove godine ipak doći do oprosta određenog dijela dugovanja kako bi se stvorili uvjeti za normalan rad, u prvom redu, zdravstvenih institucija. Već mjesecima najavljuje se kako će uskoro biti usvojen Zakon o konsolidaciji dugovanja zdravstvenih ustanova.

Velik dio njihovih dugovanja odnosi se na kamate, a Porezna uprava je čak u nekoliko navrata blokirala račune bolnice kako bi naplatila samo kamate na postojeće dugove. Tako se više puta na udaru države našao SKB Mostar, dok je tretman prema ostalim bolnicama u Federaciji ipak bio nešto drugačiji.

"Država, umjesto da nam pomaže naći rješenje za probleme u kojima smo se našli, blokira nam račune i ugrožava osnovno poslovanje bolnice. Nadamo se kako u 2017. godini neće biti sličnih slučajeva te kako drža-va neće imati maćehinski odnos prema nama. Mi tražimo načine kako platiti svoje dugove, ali ne može se očekivati od nas da još plaćamo i kamate na ta dugovanja", ističe ravnatelj SKB-a Mostar prof. dr. sc. Ante Kvesić.

I dok se čeka da se država odrekne barem kamata na dugovanja, ostaje pitanje kada će dužnici biti u stanju izmiriti svoje realne dugove ili barem doći u položaj da ne stvaraju nove dubioze. Naši sugovornici ističu kako se cijeli sustavi pojedinih grana društva moraju reformirati kako bi se došlo u takvu situaciju. Sve više se razmišlja o javno-privatnom partnerstvu kao jednom od rješenja, samo se postavlja pitanje tko je od gospodarstvenika spreman prihvatiti rizik preuzimanja velikih gubitaša.