Skroman rast privrede RS

Bruto domaći proizvod (BDP) RS porastao je u prvom kvartalu ove godine za 2,2 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Posmatrajući strukturu BDP-a najsnažniji rast ostvaren je u prerađivačkoj industriji od 5,2 odsto. U sektoru vađenja rude i kamena, proizvodnje i snabdijevanja strujom, parom, gasom i klimatizacije te snabdijevanja vodom i upravljanje otpadom rast je iznosio 3,8 odsto. Oblasti trgovine na veliko i malo, saobraćaja i skladištenja te hotelijerstva, ugostiteljstva i građevinarstva ostvarile su nešto manji rast BDP-a.

S druge strane, pad je zabilježen u sektoru stručnih, naučnih i tehničkih te administrativnih i uslužnih djelatnosti.

Privrednici i ekonomisti ističu da je Srpskoj potreban snažniji rast BDP-a kako bi se to osjetilo na životnom standardu građana. Kao najpozitivniju činjenicu u rastu BDP-a u prvom kvartalu ocjenjuju što je tome najviše doprinijela prerađivačka industrija.

"Godinama ponavljamo da su nam potrebne snažnije stope rasta. Procenti BDP-a, koje smo imali u prošloj i koji je zabilježen u ovoj godini, su pozitivne, ali i nedovoljne. Iako prerađivačka industrija bilježi najveće stope rasta, one su i dalje ispod željenog nivoa u ukupnoj strukturi BDP-a", rekao je predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić.

Problem je, dodaje on, što RS ima malu ekonomiju.

"Od 9.848 privrednih društava skoro dvije trećine njih ima godišnji promet manji od 500.000, a svega 600 preduzeća više od pet miliona maraka. Zbog toga je rast BDP-a izražen u procentima koji obećavaju, ali nisu dovoljni. Potrebne su nam stope od minimalno četiri odsto da bi to podstaklo oporavak ekonomije", kazao je Račić.

Da bi privredni rast bio izraženiji, Račić smatra da vlast u RS mora raditi na razvijanju preduzetničkog duha, podsticati zapošljavanje u privredi, smanjiti fiskalne i parafiskalne namete i sprovesti niz drugih mjera.

Isti stav iznosi i predsjednik Udruženja ekonomista RS - SWOT Saša Grabovac, koji takođe navodi da je za osjetniji napredak potreban snažniji rast BDP-a.

"Te stope trebalo bi da iznose šest, sedam pa i osam odsto na godišnjem nivou kako bi došlo do bržeg oporavka ekonomije. Dobro je što prerađivačka industrija bilježi najveći rast, jer je ona najzdraviji segment u strukturi BDP-a. Bilo bi dobro da takvi pokazatelji budu i u narednom periodu, jer jedino na taj način možemo ići ka oporavku privrede", kazao je Grabovac.

Kretanje BDP-a po djelatnostima

+5,2% prerađivačka industrija

+3,8% vađenje rude i kamena, proizvodnja struje, gasa, pare, klimatizacija, snabdijevanje vodom i kanalizacija

+3,4% trgovina, saobraćaj i skladištenje, hotelijerstvo i ugostiteljstvo

+2,6% finansijske i djelatnosti osiguranja

+2,3% poljoprivreda, šumarstvo i ribolov

+2,1% građevinarstvo

+0,9% javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalni rad

+0,6% umjetnost, rekreacija i zabava

+0,1% poslovanje nekretninama

-2% stručne, naučne i tehničke te administrativne i pomoćne djelatnosti