Evropska centralna banka (ECB) opet razmišlja o smanjenju kamatnih stopa jer slab privredni rast smatra većom prijetnjom od inflacije.
Tako je u novembru poslovna aktivnost u evrozoni u oštrom padu, te se povećavaju izgledi da će ECB u decembru smanjiti kamatnu stopu za pola boda.
Kompozitni indeks menadžera nabave u evrozoni Hamburške komercijalne banke (HCOB) neočekivano je pao na desetomjesečni najniži nivo od 48,1 bod, potonuvši ispod granice od 50 bodova koja dijeli rast od smanjenja.
Kako piše "Financial Times", analitičari nisu očekivali promjenu u odnosu na prošlomjesečno očitavanje od 50 bodova.
"Srednjoročno gledano, prognoze ne izgledaju obećavajuće, posebno s potencijalnim uticajem Trampove tarifne politike na evropski rast", tvrdi Kristof Bušer, glavni direktor za ulaganja ABN AMRO Investment Solutions.
Dok je pad proizvodnje u evrozoni blago ubrzan u novembru, uslužni sektor također je otišao u crveno, pri čemu je aktivnost u sektoru pala na najniži nivo u 10 mjeseci.
"Proizvodni sektor evrozone tone sve dublje u recesiju, a sada sektor usluga počinje biti u teškoćama nakon dva mjeseca marginalnog rasta", rekao je Sajrus de la Rubia, glavni ekonomista u Hamburškoj komercijalnoj banci, koja objavljuje indeks zajedno sa S&P Globalom.
Iz Evropske centralne banke su naveli da je slab rast sada veća prijetnja od visoke inflacije u 20 članica monetarne unije.
ECB naglašava da su financijska tržišta doživjela "ponovnu volatilnost" od objavljivanja prethodnog izvještaja u maju, ističući da su dalje fluktuacije "vjerovatnije nego inače" zbog nategnutih procjena i koncentracije rizika.
ŠTA OVO SVE ZNAČI ZA BOSNU I HERCEGOVINU?
Znamo da se 70 odsto spoljnotrgovinske razmjene obavlja sa Evropskom unijom i da su zbog slabije potražnje iz EU domaći privrednici imali jako tešku godinu.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, naveo je prije nekoliko dana da su, nažalost, prognoze za privredu za 2025. godinu još gore nego što je postojeće stanje.
"Očekuje se da će izvoz dalje padati i da će kriza biti tokom cijele godine", kazao je Ćorić.
Slično misli i Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, koji kaže da je ova godina za privredu bila jako teška.
"Imamo pad industrijske proizvodnje i taj trend je prisutan cijele godine, pad je i izvoza, nezaposlenost je povećana. Predviđamo da će i iduća godina biti izuzetno teška. Problem je ta dugoročna neizvjesnost koja je nastala zbog sukoba u Ukrajini i Izraelu, i dok se ti sukobi ne okončaju, teško možemo očekivati oporavak privrede. Zavisni smo od stanja na zapadnoevropskom tržištu i oko 70 naših proizvoda se plasira u najrazvijenije zapadne zemlje i čim je došlo do pada potražnje, to se kod nas odrazilo. Ukoliko ostane ovakva situacija, čeka nas još jedna teška godina za privredu", naglasio je Račić za "Nezavisne novine".
Ekonomista Admir Čavalić kazao je da je sasvim realno očekivati tešku godinu, jer nam se ne nudi neki optimizam po pitanju ekonomskih kretanja u EU, posebno u Njemačkoj, koja pored ekonomske, ima komplikovanu i političku situaciju.
"Prati se šta će se desiti u januaru naredne godine u smislu politike, da li će doći do konsolidacije političkih odnosa, što će dati pozitivne ili negativne signale za ekonomiju. Činjenica je da njemačka ekonomija ne uspijeva da izađe na 'zelene grane'. To je poseban problem za bh. izvoznike, koji to već osjete i bojim se da bi 2025. godine moglo doći do kulminacije tih negativnih efekata, a 2026. godine nam dolazi CBAM kao novi izazov. Očekuje nas negativna ekonomska oluja za naredne dvije godine, samo po osnovu inostranih kretanja", pojasnio je Čavalić.
