Cijene goriva u padu, ali hrana i dalje poskupljuje – u čemu je korijen problema?

Iako je cijena goriva pala, makar za nekoliko pfeninga, građani BiH vjerovatno neće dočekati vijest o pojeftinjenju hrane, kao ni ostalih proizvoda i usluga. Uprkos tome što bi smanjenje cijena goriva moglo pozitivno uticati na troškove proizvodnje i transporta, taj učinak se još ne odražava na svakodnevne troškove života. Potrošači su svjedoci da cijene osnovnih namirnica i dalje ostaju visoke, bez naznaka da će doći do značajnijih promjena.

Gorivo je u prosjeku pojeftinilo za 10 do 20 feninga, u zavisnosti od pumpe. Neki građani se nadaju da će im zbog toga ostati koja marka više u novčaniku, dok su za druge, sniženja od nekoliko feninga gotovo neprimjetna. Koliko god da su male uštede, većina se suočava s izazovima da prikupi dovoljno novca za puni rezervoar.

Da će cijene biti još smanjene, priželjkuju građani. Naftaši, sa druge strane, nadu ne ulivaju.

“U ovom trenutku teško je predvidjeti i prognozirati u kom će smjeru dalje ići, ali ono što je sigurno je da će distributeri na benzinskim stanicama pratiti kretanja na svjetskoj berzi”, istakao je Đorđe Savić iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima PKRS.

Ipak, i ako cijene goriva budu dodatno niže, jedine benefite osjetiće vozači automobila. Oni koji kao prevozno sredstvo koriste autobus, karte ne plaćaju jeftinije, kao ni taksi usluge.

Poskupljenje goriva obično je bilo izgovor za podizanje cijena od hljeba u pekarama do građevinskog materijala, pa sve do cijena pojedinig usluga. Postavlja se pitanje, da li će pojeftinjenje goriva ispratiti cijene životnih namirnica?

Za tim potezom, kao ni u prethodnim slučajevima, niko nije posegao. Roba nije jeftinija ni za pfening. Kada padaju cijene naftnih prerađevina, trgovci mudro šute.