U 2018. izdato 75 okolišnih dozvola, najviše za ekspolataciju i preradu kamena

20.12.2018. 13:11 / Izvor: Akta.ba
U 2018. izdato 75 okolišnih dozvola, najviše za ekspolataciju i preradu kamena

Federalno Ministarstvo okoliša i turizma je u 2017. godini izdalo 129 okolišnih dozvola za pogone i postrojenja u FBiH.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je do novembra 2018. godine izdalo 75 okolišnih dozvola. Okolišna dozvola je upravni akt i izdaje se za pogone i postrojenja iz djelatnosti energetike, hemijske industrije, metalne, mineralne industrije, infrastrukturnih projekata, upravljanja otpadom, poljoprivrede i šumarstva itd.

Kompanije su dužne da u slučaju izgradnje i puštanja u rad novih pogona i postrojenja, odnosno unošenjem izmjena u radu postojećih pogona ili postrojenja pribave okolišnu dozvolu. Dozvola za kompaniju, od dana uručenja rješenja, predstavlja pravilo ponašanja u odnosu na okoliš.

Analiza Federalnog ministarstva okoliša i turizma pokazuje da su iz oblasti ekstraktivne industrije –koja se odnosi na rudarstvo,vađenje gline, tekućih i plinovitih tvari i dr. izdate su 23 dozvole. Najviše njih izdato je za ekspolataciju i preradu kamena na podrućju SBK, zatim HNK/HNŽ, ZE-DO, TK i na kraju ZHK i K10.

Iz oblasti energetske industrije u koju je uključena u proizvodnja i prodaja energije, uključujući izvlačenje goriva, pročišćivanje, proizvodnju i distribuciju izdato je 18 okolišnih dozvola najviše na području Hercegovačko-neretvanske županije. Dozvole su se odnosile na izgradnju MHE, vjetroelktrana, izgradnju jedne i obnove već postojeće punionice plina , zatim jedne toplane na drva i obnove postojeće vrelovodno kotlovskog postrojenja.

ZA INFRASTRUKTURNE PROJEKTE PET DOZVOLA

Farmaceutskoj industriji izdata je jedna dozvola. Jedna dozvola izdata je i za izgradnju naftnog terminala u Živinicama. Za projekte u okviru hemijske industrije izdate su dvije dozvole, jedna se odnosila na izgradnju postrojenja za proizvodnju sapuna i deterdženata a druga za obnvu postojećeg objekta za proizvodni program lijekova za upotrebu u humanoj medicini i dezinfekcisjkih sredstava oba objekta su na području Kantona Sarajevo.

U okviru prehrambene industrije dodjeljeno je 6 dozvola među kojima su dozvola za izgradnju  postrojenje za prijem, predčišćenje, sušenje i skladištenje žitarica, postrojenje kukuruznog i pšeničnog mlina i tvornica-mješaonica stočne hrane, zatim pogon za proizvodnju piva i osvježavajućih pića, pogon za proizvodnju mesa, pogona za obradu i tretman kože, jedna dozvola izdata je za mljekaru i za pogon u rekonstrukciji - postrojenje mlina za pšenicu kapaciteta 150 t/24h.

Za infrastrukturne projekte izdato je pet dozvola, za Zavoda za izgradnju KS i projekt I transferzale dionica: Kranjčevićeva-Jošanička petlja,zatim za JP Ceste Federacije BiH za projekat izgradnje obilaznice Donji Vakuf, Magros Veletrgovina d.d., Sarajevo su dobile dozvolu za  za izgradnju hotelsko-poslovnog objekta sa garažom 1.150 parking mjesta, Autoceste FBiH dobile su dozvolu za izgradnju brze ceste Sarajevo-Goražde i KJP "ZOI 84", Sarajevo d.o.o., za projekt Olimpijski sportski centar .

Za industriju iskorištavanja minerala iz zemaljskih nalazišta podzemnim iskopavanjima ili iz otvorenih kopova, uz upotrebu primjerenih postrojenja i opreme odobreno je 10 dozvola najviše za izgradnju asfaltnih i betonskih baza.

Za projekte upravljana vodama i otpadom dodjeljeno je devet dozvola. Jedan se odnosi na skladištenje potencijalnog infektivnog medicinskog otpada, zatim tu je i dozvola za izgradnju postojenje za preradu otpadnih voda grada Mostara a ostale se odnose na prikupljanje i otkup, obrada i privremeno skladištenje sekundarnih sirovina, distribucija opasnog otpada i sekundarnih sirovina ikomunalnog otpada.

2017. IZDATO 129 OKOLIŠNIH DOZVOLA ​

Federalno Ministarstvo okoliša i turizma je u 2017. godini izdalo 129 okolišnih dozvola za pogone i postrojenja u FBiH.

Podsjetimo da je Vlada Federacije BiH u aprilu ove godine, utvrdila Prijedlog zakona o zaštiti okoliša koji uređuje načela zaštite okoliša i njegovih komponenti, nadležnost u ovoj oblasti, informisanje i obrazovanje o okolišu, pristup informacijama i učešće javnosti, planiranje, stratešku procjena uticaja na okoliš, uspostavljanje standarda kvaliteta, procjenu uticaja na okoliš, okolinske dozvole, sprječavanje nesreća velikih razmjera, finansiranje zaštite, građansku odgovornost za štetu, sistem eko-označavanja i upravljanja, međuentitetske saradnja, upravni i inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe u oblasti okoliša.

Novi Zakon zasniva se na direktivama Evropske unije i međunarodnim konvencijama, a u njega su u potpunosti ili djelimično ugrađene odredbe pet EU direktiva, što predstavlja respektabilan nivo uskladenosti ovog zakona s propisima EU.

Ovim zakonom se uvode nove odredbe koje su veoma bitne za zaštitu okoliša kao što je skraćenje rokova za izdavanje okolinske dozvole.

On reguliše pitanje obnove okolinske dozvole, što do sada nije bio slučaj, a njegove odredbe daju podlogu za izradu podzakonskih propisa kojim se definiraju kategorije pogona i postrojenja, kao i nadležnost za postupanje. Zakonski rok za izdavanje okolišne dozvole je 120 dana koji kod izuzetno složenih pogona može biti i produžen radi provođenja Procjene utjecaja na okoliš.

Iz Ministarstva kažu da ukoliko kompanija posjeduje okolišnu dozvolu, znači da posluje u skladu sa propisanim mjerama za zaštitu okoliša i nadležnim monitoringom. Ukoliko svoje proizvode plasiraju na domaće i inozemno tržište, neophodno je da posjeduje pravomoćnu okolišnu dozvolu u skladu sa EU direktivama. U svojim dosadašnjim istupima kazali su da kompanije poštuju uslove iz okolišne dozvole uz pojedinačne izuzetke.

I.M.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital