Sjajno polugodište za svjetska tržišta kapitala, prognoze suzdržane

Svjetska tržišta kapitala ulaze u drugu polovicu godine obilježenu novim vrhuncima: njujorški S&P 500 u petak je završio sedmi dan zaredom rekordno visoku razinu, a takav rekordni niz nije zabilježen od 1997. godine.

Najvažnije je bilo objavljivanje svježih podataka s američkog tržišta rada u petak. Najveće svjetsko gospodarstvo otvorilo je u lipnju neto 850.000 novih radnih mjesta (gotovo 150.000 više od predviđanja), a stopa nezaposlenosti, mjerena zasebnim istraživanjem, porasla je s 5,8 na 5,9 posto. Rast prosječne satnice (3,6 posto na godišnjoj razini) nije bio previsok, što uklanja neke inflatorne strahove.

Čini se da je tržište rada u upravo pravom stanju da potvrdi tezu o lijepom oporavku američke ekonomije, ali broj novih radnih mjesta nije toliko dobar da bi središnja banka bila prisiljena započeti ciklus kamatnih stopa brže od prognoze .

Burzovni indeksi u New Yorku uspjeli su nastaviti pozitivnu seriju u petak, osim indeksa Russell 2000, koji uključuje dionice tvrtki s manjom tržišnom kapitalizacijom.

U petak je izgubio gotovo postotni bod, znak da je gospodarski oporavak dobra vijest, posebno za velike multinacionalne banke. U

lagači se odlučuju na kupnju dionica uglavnom na temelju predviđanja 7,2% američkog gospodarskog rasta ove godine i visoke dobiti tvrtki koje rastu brže nego što se očekivalo. S&P 500 nije porastao sedam dana zaredom od kolovoza prošle godine, da bi sedam puta zaredom postavio rekord, ali to se nije dogodilo od 1997. Epidemija ili zarazniji delta soj koronavirusa za sada ne plaši tržišta kao znak zatvaranja ekonomija.

Prognoze za drugu polovicu ove godine umjereno su optimistične. Kako središnje banke nastavljaju voditi izrazito labavu monetarnu politiku, a očekuje se da će dobit poduzeća i dalje rasti, dionički indeksi trebali bi i dalje rasti, ali rast će vjerojatno biti manje izražen nego u prvoj polovici godine, kada je, primjerice, S&P 500 dobio 15 posto.

Glavni čimbenici rizika su inflacija i s njom povezan strah da će Fed prerano odlučiti da okonča svoju politiku usmjerenu na stimulanse. Inflacijski strahovi posljednjih su se tjedana malo stišali, Fed je smirio strasti, a uostalom, prinos na američku 10-godišnju obveznicu iznosi samo 1,43 posto, nakon što je u ožujku bio 1,75 posto.