Azijske berze u porastu uprkos dogovoru Nvidije i AMD-a sa SAD-om

Na azijskim berzama glavni indeksi u ponedjeljak su porasli, podržani dobrim poslovnim rezultatima kompanija, prije svega u tehnološkom sektoru, pri čemu zasad, čini se, investitori ne znaju kako reagovati na objavu Financial Timesa (FT) da su se dva velika proizvođača čipova dogovorila s američkom vladom da 15 posto od svoje prodaje u Kini daju SAD-u.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je oko 6 sati u plusu 0,1 posto, pri čemu je južnokorejski berzovni indeks stagnirao, nakon što je u sedmici ranije skočio 2,9 posto. Kineske berze ojačale su 0,3 posto nakon što su podaci pokazali da je inflacija potrošačkih cijena u Kini porasla u julu, ali su proizvođačke cijene nastavile padati pa golemi proizvodni sektor te zemlje izvozi deflaciju u ostatak svijeta.

Japansko tržište dionica zatvoreno je zbog praznika, no terminski Nikkei indeks dosegnuo je 42.465 poena, što sugerira da će indeks ove sedmice testirati svoj rekord svih vremena od 42.426 poena.

U fokusu ulagača u velikoj mjeri bili su trgovina i geopolitika, s obzirom da rok za uvođenje američkih carina Kini ističe u utorak pa rastu očekivanja da će se ponovno produžiti, dok će se američki predsjednik Donald Trump i ruski lider Vladimir Putin sastati u petak na Aljasci kako bi razgovarali o Ukrajini.

Analitičari zasad još razmatraju kako reagovati na vijest koju je objavio Financial Times o tome da su proizvođači čipova Nvidia i Advanced Micro Devices (AMD) pristali dati američkoj vladi udio prihoda od određenih čipova prodanih u Kini u sklopu dosad neviđenog dogovora s Bijelom kućom. U zamjenu za 15 posto prihoda od prodaje čipova, dva proizvođača čipova dobit će izvozne dozvole za prodaju Nvidijinih H20 i AMD-ovih MI308 čipova u Kini, prema Financial Timesu.

Dogovor dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump i dalje prijeti uvođenjem carina, ali i naglašava spremnost Bijele kuće da napravi izuzetke kao alat za pregovaranje. Prošle sedmice Trump je rekao da će uvesti 100-postotnu carinu na uvoz poluvodiča i čipova, osim ako kompanija "ne gradi u Sjedinjenim Državama".

Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang sastao se s Trumpom prošle sedmice, prema Financial Timesu. "Slijedimo pravila koja američka vlada postavlja za naše učešće na svjetskim tržištima", izjavili su iz Nvidije za FT.

U međuvremenu, Reuters je izvijestio u nedjelju da je Yuyuan Tantian, profil povezan s kineskom državnom televizijom CCTV, u članku objavljenom na WeChatu naveo da Nvidijini H20 čipovi nisu tehnološki napredni niti ekološki i sigurnosno prihvatljivi.

Iz Nvidije su kasnije odgovorili na optužbe kineskih državnih medija da njihovi H20 čipovi za umjetnu inteligenciju predstavljaju nacionalni sigurnosni rizik za Kinu, poručivši da je "kibernetička sigurnost za nas od ključne važnosti te da Nvidia nema ‘stražnja vrata’ u svojim čipovima koja bi ikome omogućila daljinski pristup ili kontrolu nad njima".

Glavni makroekonomski pokazatelj, koji svi iščekuju, su potrošačke cijene u SAD-u, koje će biti objavljene u utorak. Analitičari očekuju da će uticaj carina pojačati inflaciju na godišnjih 3 posto, odnosno iznad Fedovih ciljanih 2 posto. Viša inflacija kočila bi Fedove zvaničnike u smanjenju kamatnih stopa, za koje se sada na tržištu očekuje s velikom vjerovatnoćom da će u septembru biti snižene.

"Ton Feda se promijenio jer je niz zvaničnika izrazio zabrinutost zbog ekonomskog rasta nakon slabog izvještaja o zaposlenosti u julu. Sada očekujemo da će Fed ponovno pokrenuti ciklus popuštanja monetarne politike u septembru. Rizici od recesije su povišeni na 40 posto, no još ne vidimo mogućnost za seriju smanjenja veću od 25 baznih poena", rekao je Bruce Kasman, glavni ekonomista JPMorgana.

Izgledi za nižim kamatnim stopama pogoduju ulaganju u dionice, no zato slabe vrijednost dolara.

Na deviznim tržištima danas se prigušeno trguje, jer nema japanskih ulagača i trgovaca zbog praznika. Dolarov indeks tek je neznatno oslabio, na 98.104 poena, nakon prošlosedmičnog pada za 0,4 posto.

Pritom je kurs eura ojačao 0,2 posto prema dolaru, na 1,1666 dolara, dok je dolar oslabio 0,28 posto prema jenu, na 146,46 jena.