
Foto: Pixabay
15.09.2025 |
Kapital / SVJETSKE BERZE
Izvor: HINA
Cijene nafte prošloga tjedna blago porasle zbog prijetnji sankcijama Moskvi, dok rast ograničava veća ponuda i sporiji rast globalne potražnje.
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice blago porasle jer Washington prijeti strožim kaznenim mjerama Moskvi i kupcima ruske nafte, no rast cijena ograničavaju procjene o većoj ponudi od potražnje.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 2,3 posto, na 66,99 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,3 posto, na 62,69 dolara.
Tako su cijene nafte nadoknadile dio gubitaka od prethodne sedmice, što je ponajviše posljedica najava o strožim kaznenim mjerama Moskvi i kupcima ruske nafte.
Predsjednik SAD-a Donald Trump predlaže da skupina G7 podigne carine na 50 do 100 posto Kini i Indiji, glavnim kupcima ruske nafte, kako bi se ubrzalo sklapanje mira u Ukrajini.
Podršku cijenama pružaju i ukrajinski napadi na ruska energetska postrojenja.
S druge strane, rast cijena ograničava pojačana proizvodnja. Prije sedam dana skupina od osam članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika odlučila je da će u listopadu na tržište plasirati dodatnih 137 tisuća barela dnevno.
To je, doduše, znatno manje povećanje nego tijekom ljeta, no potražnja nije tako snažna da ne bi bilo viškova.
Tako Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje u novom mjesečnom izvješću da bi ponuda ove godine trebala porasti za 2,7 milijuna barela dnevno i za 2,1 milijun barela dnevno u 2026. Procjena rasta viša je za 200 tisuća barela nego prije mjesec dana.
A najveća svjetska gospodarstva, američko i kinesko, rastu sporije nego što se očekivalo, stoga je i potražnja za ′crnim zlatom′ slabija nego što se procjenjivalo.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.