Svijet se suočava s velikim rizikom: 43 posto proizvodnje nafte u zonama sukoba

Više od 43 posto ukupne svjetske proizvodnje nafte dolazi iz država koje su pogođene ratovima i drugim sukobima, a istovremeni poremećaji na nekoliko ključnih tržišta doveli su globalnu opskrbu ovim energentom u najveću krizu do sada.

Prema Reutersovim proračunima, urađenim na osnovu podataka Međunarodne agencije za energiju (IEA), zemlje zahvaćene sukobima prošle godine proizvodile su približno 45 miliona barela nafte dnevno. To predstavlja više od 43 posto ukupne svjetske ponude.

Poseban pritisak na tržište stvorila su dešavanja u Perzijskom zaljevu. Američki i izraelski napadi na Iran prije šest mjeseci izazvali su ozbiljne probleme u proizvodnji i transportu nafte iz ovog područja, a za sada nema jasnih pokazatelja kada bi se tokovi mogli vratiti u normalu.

Procjene analitičara pokazuju da je zbog aktuelnih problema izvoz nafte iz Zaljeva smanjen za između pet i sedam miliona barela dnevno. Izvoznici zbog toga traže druge transportne pravce kojima bi zaobišli Hormuški moreuz, dok Saudijska Arabija dio svojih isporuka preusmjerava prema Crvenom moru.

Na globalnu ponudu istovremeno utiče i rat Rusije i Ukrajine, koji je doveo do pada proizvodnje i prerade nafte, a posljedice su zabilježene i u susjednom Kazahstanu. Dodatne probleme na tržištu izazvali su sukobi u Libiji, kao i američka ograničenja izvoza venecuelanske nafte uvedena početkom godine.

Iako se svi ovi poremećaji nisu odvijali u isto vrijeme, njihovo preklapanje povećalo je rizike za međunarodne lance snabdijevanja. Koliko su alternativni transportni pravci također izloženi problemima pokazali su napadi tokom jula u Crvenom moru i u blizini egipatskog Sueskog kanala.

Posljedice se ne odnose samo na proizvodnju i transport sirove nafte. Ratovi u Zaljevu i Ukrajini zajedno su smanjili globalne kapacitete za preradu nafte za približno deset posto, dodatno povećavajući pritisak na svjetsko energetsko tržište.