Pravilnik o korištenju lovišta

Lužbeni flasnik RS, broj 73, 06.08.2026. godine

Na osnovu člana 45. stav 4. Zakona o lovstvu (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 63/24) i člana 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 115/18, 111/21, 15/22, 56/22, 132/22 i 90/23), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede d o n o s i

P R A V I L N I K

O KORIŠTENJU LOVIŠTA

GLAVA I.

OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se način proljećnog prebrojavanja divljači, sadržaj, način i nosioci izrade lovne osnove, privremenog godišnjeg plana gazdovanja lovištem i godišnjeg plana gazdovanja lovištem, te evidencije o realizaciji predviđenih mjera.

Član 2.

Donošenju lovne osnove (u daljem tekstu: osnova), privremenog godišnjeg plana gazdovanja lovištem i godišnjeg plana gazdovanja lovištem prethodi:

1) utvrđivanje vrsta divljači koje stalno ili povremeno naseljavaju lovište i koje se uzgajaju kao osnovna vrsta divljači,

2) utvrđivanje lovnoproduktivnih površina za osnovne vrste divljači u lovištu,

3) utvrđivanje boniteta staništa za osnovne vrste divljači,

4) utvrđivanje kapaciteta lovišta za osnovne vrste divljači.

Član 3.

(1) Divljač se za potrebe izrade osnove, privremenog godišnjeg plana gazdovanja lovištem i godišnjeg plana gazdovanja lovištem, osim prema odredbama Zakona o lovstvu (u daljem tekstu: Zakon), razvrstava i na:

1) osnovne vrste divljači - vrste divljači koje se uzgajaju ili se planiraju uzgajati u lovištu i za njih se utvrđuje lovno- produktivna površina, bonitet lovišta i kapacitet lovišta,

2) ostale (sporedne) vrste divljači - vrste divljači koje stalno ili povremeno naseljavaju lovište ili se unose nepo- sredno pred lov i ove vrste se štite i love, ali se ne uzgajaju.

(2) Osnovne vrste divljači određuju se aktom o ustanovljenju lovišta ili osnovom.

GLAVA II.

NAČIN PROLJEĆNOG PREBROJAVANJA DIVLJAČI

Član 4.

(1) Proljećno prebrojavanje divljači je utvrđivanje brojnog stanja osnovnih vrsta divljači u lovištu (u daljem tekstu: brojno stanje divljači) do 31. marta tekuće godine za narednu lovnu godinu, o čemu komisija koju je imenovao korisnik lovišta sačinjava zapisnik.

(2) Prijepis zapisnika o utvrđivanju brojnog stanja divlja-

či korisnik lovišta čuva u arhivi kao trajni dokument, a za tačnost podataka je odgovorno stručno lice za poslove lovstva angažirano kod korisnika lovišta.

Član 5.

(1) Korisnik lovišta obavezan je da utvrdi brojno stanje divljači u lovištu na osnovu stručnih i/ili naučnih metoda, i to:

1) za divljač visokog lova - potpunim prebrojavanjem, praćenjem i opažanjem jedinki, opažanjem tragova i oglašavanja tokom cijele lovne godine ili u periodu reprodukcije, brojanjem tragova i jedinki na utvrđenim transektima (metod uzorka), korištenjem tehničkih sredstava (nadzorne kamere, termalni uređaji, dronovi i drugo), genetskom analizom DNA i metodom povratnog računanja na osnovu višegodišnjih odstrela, pri čemu se kontrolira i prirast,

2) za divljač niskog lova - potpunim prebrojavanjem, praćenjem i opažanjem jedinki, opažanjem tragova i oglašavanja tokom cijele lovne godine, u periodu reprodukcije ili tokom migracije (za migratorne vrste), prebrojavanjem na plohama (metod uzorka), markiranjem (Linkoln metoda), genetskom analizom DNA i metodom povratnog računanja

na osnovu višegodišnjih odstrela, pri čemu se kontrolira i prirast.

(2) Brojno stanje divljači visokog lova iskazuje se brojem jedinki po polnoj i starosnoj strukturi na početku lovne godine, osim kod vuka i velikog tetrijeba kod kojih se brojno stanje iskazuje samo po polnoj strukturi.

(3) Brojno stanje divljači niskog lova iskazuje se brojem jedinki na početku lovne godine, osim kod fazana kod koga se brojno stanje iskazuje i po polnoj strukturi.

(4) Brojno stanje ostalih (sporednih) vrsta divljači utvrđuje se procjenjivanjem na osnovu opažanja i praćenja tokom cijele lovne godine, a iskazuje se u skladu sa stepenom njihove zakonske zaštite.

Član 6.

(1) Utvrđeno brojno stanje divljači za osnovne vrste i procijenjena brojnost za ostale vrste divljači koristi se prilikom izrade osnove (na početku uređajnog perioda), privremenog plana gazdovanja lovištem i godišnjeg plana gazdovanja lovištem.

(2) Prijepis zapisnika o utvrđivanju brojnog stanja divljači dostavlja se obavezno u prilogu osnove i privremenog plana gazdovanja lovištem.

(3) U slučaju kada dođe do značajnijeg odstupanja u od- nosu na brojno stanje divljači projektirano osnovom, korisnik lovišta dostavlja uz godišnji plan gazdovanja lovištem i prijepis zapisnika o utvrđivanju brojnog stanja divljači.

GLAVA III.

SADRŽAJ, NAČIN I NOSIOCI IZRADE LOVNE

OSNOVE

Član 7.

Osnova sadrži sljedeća poglavlja:

1) uvod,

2) sadašnje stanje u lovištu,

3) buduće stanje divljači i lovišta,

4) upravljanje lovištem.

Član 8.

Uvod osnove sadrži razloge donošenja osnove, podatke o lovištu i korisniku lovišta, podatke o osnovnim i ostalim vrstama divljači, ciljeve gazdovanja lovištem, period trajanja za koji se donosi osnova, podatke o izrađivaču osnove i nadzornom organu.

Član 9.

Sadašnje stanju u lovištu sadrži:

1) podatke o nastanku lovišta,

2) rezultate gazdovanja lovištem u prethodnom uređajnom periodu,

3) osnovne podatke o lovištu,

4) geografski položaj lovišta,

5) orografske i hidrografske prilike,

6) katastar lovišta, obrazac “Opći podaci katastra lovišta”,

7) terensku i prirodnu cjelinu,

8) prirodne uvjete u lovištu (tlo, klima, vegetacija i pre- hrambene mogućnosti),

9) mir u lovištu,

10) vrste, brojnost i zdravstveno stanje zaštićene i nezaštićene divljači,

11) stanje uređenosti i tehničke opremljenosti lovišta,

12) odnos korisnika lovišta sa drugim korisnicima zemljišta, šuma i voda na području lovišta, kao i sa susjednim korisnicima lovišta,

13) osnovne podatke o korisniku lovišta.

Član 10.

Buduće stanje divljači i lovišta sadrži:

1) namjenu lovišta i ciljeve gazdovanja lovištem sa uvjetima i mjerama zaštite prirode,

2) veličinu staništa, bonitet i kapacitet za osnovne vrste divljači u lovištu,

3) programiranje realnog prirasta i mogućnost korištenja divljači (u daljem tekstu: godišnji plan gajenja divljači),

4) zaštitu i prihranjivanje divljači,

5) uređenje i opremanje lovišta,

6) sprečavanje šteta od divljači i na divljači,

7) plan lova i korištenja divljači i lovišta,

8) lovnu kinologiju,

9) stručnu i lovočuvarsku službu.

Član 11.

Upravljanje lovištem sadrži:

1) organizacionu šemu lovišta i kadrovske potrebe,

2) plan prihoda i rashoda,

3) realizaciju zadataka (godišnji plan i lovna hronika),

4) evidenciju rezultata,

5) postupak u slučaju revizije osnove.

Član 12.

Osnovi se, kao njeni sastavni dijelovi, prilažu i:

1) karte lovišta sa topografskom podlogom u razmjeri 1 : 25.000 ili 1 : 50.000 sa ucrtanim granicama lovišta, staništima osnovnih vrsta divljači, lovnim objektima i drugom značajnom infrastrukturom,

2) evidencije trofeja divljači iz prethodnog uređajnog perioda,

3) evidencije o realizaciji predviđenih mjera,

4) prijepis zapisnika o utvrđivanju brojnog stanja divljači,

5) prijepis zapisnika o utvrđivanju lovnoproduktivnih površina, boniteta i kapaciteta lovišta za osnovne vrste divljači,

6) izvještaj o izvršenom nadzoru terenskih i uredskih radova tokom izrade osnove,

7) popis korištene literature,

8) revidirana osnova, u slučaju revizije osnove.

Član 13.

(1) Namjena lovišta je utvrđena aktom o ustanovljavanjulovišta, a ciljeve gazdovanja lovištem u narednom uređajnom periodu utvrđuje korisnik lovišta i oni moraju biti usklađeni sa namjenom lovišta.

(2) Uvjeti i mjere zaštite prirode se usklađuju sa propisima o zaštiti prirode, zaštiti životne sredine i drugim propisima koji se odnose na zaštitu prirode na području lovišta.

Član 14.

(1) Prilikom izrade osnove za svaku osnovnu vrstu divljači u lovištu utvrđuju se lovnoproduktivna i lovnoneproduktivna površina, bonitet i kapacitet lovišta.

(2) Na lovnoproduktivnim površinama se divljač gaji, štiti i lovi, dok se na lovnoneproduktivnim površinama divljač samo štiti i lovi, ali ne gaji.

(3) Za ostale (sporedne) vrste divljači se ne utvrđuju podaci iz stava 1. ovog člana, već se opisno naznačava njihovo stanište.

Član 15.

(1) Nakon utvrđivanja lovnoproduktivne i lovnoneproduktivne površine, za osnovne vrste divljači u lovištu utvrđuju se bonitet i kapacitet lovišta.

(2) Bonitet ili kvalitet lovišta je skup prirodnih uvjeta kao osnovnih faktora od kojih ovisi život, opstanak i razmnožavanje određene vrste divljači u lovištu, a koji se odnose na hranu i vodu, vegetaciju, tlo, klimu, konfiguraciju terena, mir u lovištu i opću prikladnost lovišta.

(3) Bonitiranje je ocjenjivanje osnovnih faktora u lovištu s ciljem utvrđivanja realnih mogućnosti staništa za zadovoljavanje životnih potreba određene vrste divljači.

(4) Bonitiraju se samo lovnoproduktivne površine.

Član 16.

Kapacitet lovišta je optimalan broj određene vrste divljači na lovnoproduktivnoj površini koja je u lovištu utvrđena za tu vrstu divljači, a razlikujemo:

1) ekonomski kapacitet lovišta i

2) biološki kapacitet lovišta.

Član 17.

(1) Ekonomski kapacitet lovišta je broj određene vrste divljači, na jedinici površine lovišta, koja se može uzgajati bez osjetnih šteta za druge privredne grane, a da je pritom divljač zdrava i kvalitetna.

(2) Biološki kapacitet lovišta je broj određene vrste divljači, na jedinici površine lovišta, koja se može uzgajati bez obzira na štete koje ona pričinjava drugim privrednim granama, a da pritom ne opada kvalitet i zdravstveno stanje divljači.

(3) Za praktičnu primjenu u lovnom gazdovanju utvrđuje se ekonomski kapacitet lovišta.

(4) Biološki kapacitet lovišta je primjenjiv samo kod divljači kojoj prijeti izumiranje, a štete koje ta divljač čini svjesno se prihvaćaju.

Član 18.

(1) Utvrđivanje lovnoproduktivnih površina, boniteta i kapaciteta lovišta vrši komisija koju imenuje korisnik lovišta.

(2) Komisija se sastoji od tri člana, od kojih je najmanje jedan član diplomirani inženjer šumarstva sa višegodišnjim iskustvom na poslovima lovstva, a jedan član stručno lice korisnika lovišta.

(3) Utvrđivanje lovnoproduktivnih površina, boniteta i kapaciteta lovišta vrši se na osnovu podataka prikupljenih u lovištu, korištenjem kartografskih podataka i stručne literature, kao i na osnovu iskustva korisnika lovišta.

Član 19.

(1) Godišnji plan gajenja divljači izrađuje se za osnovne vrste divljači u lovištu i proizilazi iz podataka proljećnog brojnog stanja i dinamike razvoja populacije za svaku lovnu godinu posebno u uređajnom periodu za koji se donosi osnova.

(2) Godišnjim planom gajenja divljači predviđaju se promjene u populaciji divljači u lovnoj godini, kao i mogućnost korištenja divljači, a na osnovu proljećnog brojnog stanja, kapaciteta lovišta, poznavanja biologije i ekologije divljači, stručne literature, iskustvenih podataka i prirodnih uvjeta u lovištu.

(3) Godišnji plan gajenja divljači ima za cilj usklađivanje brojnosti i strukture divljači sa idealnom strukturom i utvrđenim kapacitetom u lovištu.

(4) Za ostale vrste divljači i divljač koja se planira vještački uzgajati ili unijeti u lovište ne izrađuje se godišnji plan gajenja divljači, ali se unose podaci o brojnosti i planirano odstrelu.

(5) Godišnji plan gajenja divljači izrađuje se na obrascima od Lo-1 do Lo-11, koji se nalaze u Prilogu 1. ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio.

Član 20.

(1) Mjerama zaštite divljači planira se zaštita divljači od negativnih uticaja abiotičkih, biotičkih i antropogenog faktora u uređajnom periodu za koji se donosi osnova.

(2) Mjerama prihranjivanja divljači planira se dopunska hrana za osnovne vrste divljači u skladu sa planiranom brojnosti divljači koja je iskazana po lovnim godinama i prirodnim uvjetima u lovištu.

Član 21.

(1) Mjerama uređenja i opremanja lovišta planira se izgradnja i održavanje lovnouzgojnih i lovnotehničkih objekata, kao i nabavka i održavanje drugih sredstava i opremepotrebnih za divljač i gazdovanje lovištem.

(2) Lovnouzgojni objekti su lovni objekti namijenjeni za poboljšanje uvjeta opstanka, razvoja i reprodukcije divljači, odnosno namijenjeni su uzgoju i zaštiti divljači.

(3) Lovnotehnički objekti namijenjeni su za osmatranje i praćenje općeg stanja divljači u lovištu, lovu i korištenju divljači i lovišta.

(4) Izgradnja lovnouzgojnih i lovnotehničkih objekata iz st. 2. i 3. ovog člana mora se planirati u broju i prostornom rasporedu u skladu sa brojnim stanjem i životnim zahtjevima divljači, a prikazuje se tabelarno po lovnim godinama za period važenja osnove.

Član 22.

(1) Za obilježavanje granica lovišta postavljaju se ploče dimenzija 30 cm · 50 cm, na kojima su ispisani naziv i namjena lovišta, a kod uzgajališta divljači i naziv osnivača uzgajališta.

(2) Ploče za obilježavanje granica lovišta postavljaju se na vidljivim mjestima kao što su kote, mjesta gdje put- ne komunikacije presijecaju granice lovišta, pješačke staze i slično.

(3) U informativne, promotivne ili edukativne svrhe može se planirati postavljanje panoa u lovištu.

(4) Granica lovišta se na karti obilježava odgovarajućim kartografskim znakom.

Član 23.

(1) Sprečavanje šteta od divljači i na divljači planiraju se mjerama koje preduzimaju korisnik lovišta i vlasnici ili korisnici imovine na području lovišta, kao i upravljač javnih puteva i drugih javnih dobara na području lovišta.

(2) Korisnik lovišta planira i način utvrđivanja pričinjene štete od divljači i na divljači.

Član 24.

(1) Plan lova osnovnih vrsta divljači proizilazi iz godišnjih planova gajenja divljači i usklađen je sa namjenom lovišta i utvrđenim ciljevima gazdovanja lovištem.

(2) Plan lova ostalih (sporednih) vrsta divljači proizilazi iz procijenjene brojnosti u odnosu na prihvatljivu brojnost i procijenjenog obima šteta koje one mogu pričiniti.

(3) Korištenje divljači i lovišta može se planirati kroz lovne, turističke, edukativne i druge aktivnosti.

Član 25.

U lovištu se planira razvoj lovne kinologije kroz edukaciju kadrova, kinološke manifestacije, unapređenje kvaliteta lovačkih pasa, utvrđivanje terena za obuku, trening lovačkih pasa i slično.

Član 26.

S ciljem zaštite divljači i lovišta, korisnik lovišta planira angažiranje lovočuvarske službe, kao i stručnog lica zaduženog za poslove lovstva i provođenje planskih dokumenata.

Član 27.

(1) Plan prihoda i rashoda prikazuje se tabelarno za period važenja osnove.

(2) Plan prihoda i rashoda u sportsko-rekreacionim lovištima mora biti uravnotežen, a u privrednom lovištu mora težiti ka ostvarenoj dobiti.

Član 28.

U lovnoj hronici se za svaku lovnu godinu evidentiraju pojave u lovištu koje bitno utiču na divljač i lovno gazdovanje, a naročito:

1) elementarne nepogode i njihov uticaj,

2) ekstremne klimatske pojave,

3) antropogeni uticaji,

4) uticaji predatora,

5) stradanje divljači u saobraćaju,

6) ostvareni prirast divljači,

7) pojava bolesti i abnormalnosti kod divljači,

8) štete od divljači,

9) pojava novih vrsta divljači,

10) periodi migracija divljači,

11) urod šumskih plodova i drugo.

Član 29.

(1) Evidencije o realizaciji predviđenih mjera vodi korisnik lovišta za proteklu lovnu godinu na obrascima od Ev-1 do Ev-6, koji se nalaze u Prilogu 2. ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio.

(2) Obrasci iz stava 1. ovog člana popunjavaju se ručno, hemijskom olovkom, najkasnije do 30. maja tekuće godine.

Član 30.

U provođenju smjernica budućeg stanja divljači i lovi- šta dozvoljena su odstupanja pod uvjetom da nema štetnih posljedica, te da korisnik lovišta utvrdi i evidentira njihovu opravdanost u uređajnom periodu.

Član 31.

Revizija osnove vrši se:

1) ako se trajno ili bitno izmijene uvjeti i okolnosti na kojima se temelji lovna osnova,

2) ako se utvrdi da brojnost kod divljači visokog lova odstupa više od 15% od planiranog (u lovnoj osnovi), a kod divljači niskog lova odstupa više od 25% od planiranog tokom tri uzastopne lovne godine,

3) usljed promjene zakonskih propisa, ukoliko te promjene bitno utiču na gazdovanje lovištem,

4) ako se ukupna površina lovišta ili utvrđena lovnoproduktivna površina za neku od vrsta divljači promijeni za više od 20%,

5) na zahtjev osnivača lovišta,

6) ako se pojavi ili unese nova vrsta divljači koja bitno utiče na gazdovanje lovištem.

Član 32.

(1) Izradu osnove može vršiti Lovački savez Republike Srpske i pravno lice registrirano za tu djelatnost.

(2) Subjekti iz stava 1. ovog člana dužni su da, za potrebe izrade osnove, imaju angažirano najmanje jedno fizičko lice sa visokom stručnom spremom koje je tokom studiranja položilo ispit lovstvo ili lovna privreda, a koje posjeduje licencu za izradu lovnih osnova koju je izdalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Član 33.

(1) Zahtjev za dobivanje licence iz člana 32. stav 2. podnosi se Ministarstvu.

(2) Uz zahtjev za izdavanje licence za izradu lovnih osnova fizičko lice dostavlja:

1) diplomu o završenom fakultetu i dokaz o položenom predmetu lovstvo ili lovna privreda,

2) dokaz o najmanje jednoj godini radnog iskustva ili naučnog/stručnog rada iz oblasti lovstva, a koji izdaje korisnik lovišta ili naučna/stručna institucija kod koje je podnosilac zahtjeva bio angažiran,

3) dokaz o plaćenoj naknadi za troškove izdavanja licence.

(3) Svi dostavljeni dokumenti podnosioca zahtjeva moraju biti originali ili foto-kopije ovjerene kod nadležnog organa.

Član 34.

(1) Zahtjev iz člana 33. stav 1. ovog pravilnika razmatra komisija koju imenuje ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a koja se sastoji od tri člana imenovana iz reda zaposlenih u Ministarstvu.

(2) Komisija daje stručno mišljenje po podnijetom urednom i potpunom zahtjevu.

(3) Ako je stručno mišljenje komisije pozitivno, minister poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donosi rješenje za izdavanje licence za izradu lovnih osnova.

(4) U slučaju kada je stručno mišljenje komisije negativno, donosi se rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje licence za izradu lovnih osnova.

(5) Komisija o svom radu vodi zapisnik.

(6) Rješenja iz st. 3. i 4. ovog člana su konačna u upravnom postupku.

(7) Licenca za izradu lovnih osnova izdaje se na period od pet godina.

Član 35.

(1) Korisnik lovišta obavezan je obezbijediti nadzor nad izradom osnove.

(2) Za nadzor se može imenovati fizičko lice koje posjeduje licencu za izradu lovnih osnova izdatu od Ministarstva.

(3) Nadzor podrazumijeva kontrolu nad terenskim prikupljanjem i obradom podataka, kao i nad primjenom stručnih uputstava, kartografskih, iskustvenih i drugih podataka koji su korišteni prilikom izrade osnove.

(4) Po završetku izrade osnove, lice iz stava 2. ovog člana korisniku lovišta podnosi pisani izvještaj o izvršenoj kontroli, a u slučaju uočenih nedostataka, izrađivač osnove ih je dužan otkloniti.

Član 36.

(1) Korisnik lovišta dostavlja osnovu Ministarstvu, u štampanoj i elektronskoj formi, radi recenzije i dobivanja saglasnosti.

(2) Osnova se štampa u obliku ukoričene knjige A4 formata, sa numeriranim stranicama.

(3) Korisnik lovišta dužan je da Ministarstvu dostavi kar- te lovišta, u analognom i digitalnom obliku, sa ucrtanim granicama lovišta, poligonima staništa osnovnih vrsta divljačilovnim objektima i drugim prostornim podacima koji su važni za gazdovanje lovištem.

(4) Digitalni podaci iz stava 3. ovog člana dostavljaju se u referentnom sistemu Republike Srpske u *.shp formatu.

(5) Osnovu potpisuju predstavnik korisnika lovišta, pred-stavnik subjekta koji je izradio osnovu, fizičko lice koje je angažirano za potrebe izrade osnove i fizičko lice zaduženo za nadzor nad izradom osnove.

(6) Uz osnovu se dostavljaju dokazi o ispunjenosti uvjeta za izradu osnove iz člana 32. ovog pravilnika, i to:

1) kopija rješenja o registraciji pravnog lica od nadležnog suda, ne starija od šest mjeseci,

2) licenca za fizičko lice koje je angažirano za potrebe izrade osnove,

3) licenca za fizičko lice koje je angažirano za nadzor nad izradom osnove.

GLAVA IV.

GODIŠNJI PLAN GAZDOVANJA LOVIŠTEM

Član 37.

(1) Godišnji plan gazdovanja lovištem (u daljem tekstu: godišnji plan) zasniva se na odredbama osnove i podacima proljećnog brojnog stanja divljači, a izrađuje ga korisnik lovišta.

(2) Godišnji plan sadrži sljedeća poglavlja:

1) opći podaci o lovištu i korisniku lovišta,

2) podaci o proljećnom brojnom stanju divljači,

3) godišnji plan gajenja divljači,

4) zaštita i prihranjivanje divljači,

5) uređenje i opremanje lovišta,

6) plan lova i korištenja divljači i lovišta,

7) plan prihoda i rashoda.

Član 38.

(1) Opći podaci o lovištu i korisniku lovišta sadrže podatke o nazivu lovišta, nazivu općine ili grada na čijem području je ustanovljeno lovište, ukupnu površinu lovištalovnu i nelovnu površinu lovišta, podatke o osnovnim vrsta- ma divljači, njihovoj lovnoproduktivnoj površini, bonitetu i kapacitetu, listu ostalih vrsta divljači u lovištu po stepenu njihove zaštite i naziv korisnika lovišta.

(2) Opći podaci o lovištu i korisniku lovišta sadrže i kratku informaciju sa uporednim podacima planiranog i ostvarenog u prethodnoj lovnoj godini (proljećna brojnost, planirani i realizirani odstrel divljači, planirane i realizirane mjere uređenja lovišta, unošenje divljači u lovište i sl.).

Član 39.

Podaci o proljećnom brojnom stanju divljači i procijenje- no brojno stanje za ostale vrste divljači utvrđuju se u skladu sa čl. 4. i 5. ovog pravilnika.

Član 40.

(1) Godišnji plan gajenja divljači za tekuću lovnu godinu izrađuje se u skladu sa članom 19. ovog pravilnika.

(2) U slučaju sumnje u obračunati prirast, dozvoljeno je izvršiti kontrolno prebrojavanje divljači pred početak lovne sezone na način propisan članom 5. ovog pravilnika.

Član 41.

(1) Zaštita i prihranjivanje divljači u tekućoj lovnoj godini planira se na način opisan u članu 20. ovog pravilnika.

(2) Potrebna količina dopunske hrane prikazuje se tabelarno, za svaku vrstu divljači pojedinačno, po vrsti i količini hrane koja je potrebna na nivou lovne godine.

Član 42.

Uređenje i opremanje lovišta planira se u skladu sa članom 21. ovog pravilnika.

Član 43.

(1) Lov i korištenje divljači i lovišta planira se na način opisan u članu 24. ovog pravilnika.

(2) Za migratorne vrste divljači koje se planiraju loviti, uz godišnji plan, za planirani obim korištenja, dostavlja se mišljenje Lovačkog saveza Republike Srpske o mogućnosti lova migratornih vrsta divljači.

(3) Ostvareni obim korištenja kod divljači visokog lova ne smije biti veći od 5% u odnosu na planirani, odnosno kod divlje svinje i divljači niskog lova ne smije biti veći od 10%.

(4) Planirani obim korištenja divljači, ukoliko divljač ne pričinjava štete, nije obavezan realizirati, izuzev sanitarnog odstrela.

Član 44.

(1) Prihodi se planiraju iz naknade za odstrel, korištenje divljači i usluga u lovištu, te naknade od članarina i upisnina (kod korisnika sportsko-rekreacionih lovišta), subvencija i drugo.

(2) Rashodi lovišta obuhvaćaju izdatke za osobne i ma- terijalne troškove, te realizaciju mjera zaštite i prihranjivanja divljači predviđene godišnjim planom.

(3) Plan prihoda i rashoda za sportsko-rekreaciona lovi- šta mora biti uravnotežen.

Član 45.

(1) Odredbe čl. od 37. do 44. ovog pravilnika primjenjuju se i na sadržaj, način i nosioca izrade privremenog godišnjeg plana gazdovanja lovištem.

(2) Privremeni godišnji plan gazdovanja lovištem zasniva se na podacima utvrđenog proljećnog brojnog stanja divljači, pri čemu izostaju podaci iz lovne osnove, zbog čega je privremenog karaktera.

Član 46.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu proljećnog prebrojavanja divljači, sadržaju, načinu i nosiocima izrade lovne osnove, pri- vremenog godišnjeg plana korištenja lovišta, godišnjeg plana korištenja lovišta i evidenciji o realizaciji predviđenih mjera (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 23/10).

Član 47.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

Broj: 12.06.1-332-281/26

27. jula 2026. godine

Banjaluka

Ministar,

Anđelka Kuzmić, s.r.