Službeni glasnik BiH, broj 37/19

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), i člana 32. stav (2) Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 58/15), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na 164. sjednici održanoj 22.01.2019. godine, donijelo je 

 

ODLUKU 

O NEPREFERENCIJALNOM PORIJEKLU ROBE 

 

Član 1. 
(Predmet Odluke) 
 

Ovom Odlukom propisuju se uvjeti za sticanje nepreferencijalnog porijekla robe, postupak za izdavanje dokaza o nepreferencijalnom porijeklu robe, način dokazivanja i dokumentacija kojom se potkrepljuje, metode administrativne saradnje, kao i postupak kontrole i nadzora, u skladu sa članovima od 27. do 32. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 58/15) (u daljem tekstu: Zakon) te pravilima vezanih za harmonizaciju nepreferencijalnih pravila porijekla u okviru Svjetske trgovinske organizacije i preporukama Svjetske carinske organizacije. 
 

Član 2. 
(Pojmovi) 
 

U smislu ove Odluke, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 

a) "vrijednost" znači carinska vrijednost u trenutku uvoza upotrijebljenih materijala bez porijekla ili, ako taj podatak nije poznat ili ga nije moguće utvrditi, prva cijena koju je moguće utvrditi, a koja se plaća za takve materijale u državi prerade, 

b) "vrijednost dobijena kao rezultat radnji sklapanja" znači uvećana vrijednost koja proizlazi iz samog sastavljanja, zajedno sa svim radnjama dorade i kontrole, te zbog ugrađivanja bilo kojih dijelova porijeklom iz države u kojoj su predmetne radnje izvršene, uključujući i dobit i opće troškove nastale u toj državi kao rezultat tih radnji, 

c) "cijena franko fabrika" znači cijena koja je plaćena ili će biti plaćena za proizvod spreman za preuzimanje u prostorijama proizvođača u čijem se poduzeću obavlja završna prerada ili obrada. Ta cijena mora odražavati sve troškove povezane s izradom proizvoda (uključujući trošak svih upotrijebljenih materijala), umanjene za sve domaće poreze koji se vraćaju ili se mogu vratiti kada se dobijeni proizvod izveze ili ponovno izveze. Ako stvarna cijena ne odražava sve troškove povezane s izradom proizvoda koji su stvarno nastali, cijena franko fabrika znači iznos svih tih troškova, umanjen za sve domaće poreze koji se vraćaju ili se mogu vratiti kada se dobijeni proizvod izveze ili ponovno izveze. 

d) "država" znači država ili teritorij izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine. 
 

Član 3. 
(Svrha primjene nepreferencijalnog porijekla) 
 

Nepreferencijalna pravila porijekla služe za pravilnu primjenu mjera ekonomske politike u svrhu: 

a) primjene Carinske tarife Bosne i Hercegovine, s izuzetkom mjera navedenih u članu 25. stav (2) tačka c) Zakona, 

b) primjene netarifnih mjera utvrđenih propisima Bosne i Hercegovine kojima se reguliraju određene oblasti u okviru trgovine robom, 

c) izdavanja dokumenta o porijeklu robe. 
 

Član 4. 
(Pravila za sticanje nepreferencijalnog porijekla robe) 
 

Roba će steći nepreferencijalno porijeklo određene države ukoliko je: 

a) u potpunosti dobijena ili proizvedena u državi izvoznici, ili 

b) je proizvedena u dvije ili više država, pod uvjetima propisanim članom 6. ove Odluke. 
 

Član 5. 
(Roba u potpunosti dobijena ili proizvedena) 
 

(1) Roba porijeklom iz jedne države je roba koja je u potpunosti dobijena ili proizvedena u toj državi. 

(2) "Roba u potpunosti dobijena u jednoj državi" obuhvata: 

a) mineralne proizvode izvađene u toj državi, 

b) biljne proizvode dobijene u toj državi (ubrani, požnjeveni, izvađeni i drugo), 

c) žive životinje okoćene, izležene i uzgojene u toj državi, 

d) proizvode dobijene od živih životinja uzgojenih u toj državi, 

e) proizvode dobijene lovom ili ribolovom u toj državi, 

f) proizvode morskog ribolova i druge proizvode izvađene iz mora izvan teritorijalnih voda neke države plovilom koje je registrirano ili upisano u registar u toj državi i koje plovi pod zastavom te države, 

g) proizvode dobijene ili proizvedene na brodu fabrici od proizvoda iz tačke f) ovog stava porijeklom iz te države, pod uvjetom da je brod fabrika registriran ili upisan u registar u toj državi i plovi pod zastavom te države, 

h) proizvode izvađene s morskog dna ili iz sloja zemlje ispod tog morskog dna, izvan teritorijalnih voda, ako ta država ima isključiva prava na eksploataciju tog morskog dna ili iz sloja zemlje ispod tog morskog dna, 

i) otpatke i ostatke proizvoda dobijenih kao rezultat proizvodnih procesa u toj državi ili od već upotrebljavanih predmeta ako su u njoj sakupljeni i ako se mogu koristiti samo za ponovno dobijanje sirovina, 

j) robu proizvedenu na teritoriju te države isključivo od proizvoda navedenih u tač. od a) do i) ovog stava ili od njihovih derivata (sekundarnih proizvoda) u bilo kojoj fazi proizvodnje. 

(3) Pojam "država", u svrhu primjene stava (2) ovog člana, obuhvata i teritorijalne vode te države. 
 

Član 6. 
(Roba koja je proizvedena u dvije ili više država) 
 

Roba, u čijoj su proizvodnji učestvovale dvije ili više država, smatra se da je porijeklom iz one države u kojoj je obavljena posljednja bitna, ekonomski opravdana prerada ili obrada u poduzeću opremljenom za tu preradu ili obradu koja je dovela do novog proizvoda ili koja predstavlja bitnu fazu proizvodnje. 
 

Član 7. 
(Posljednja bitna, ekonomski opravdana prerada ili obrada) 
 

Kriterij posljednje bitne, ekonomski opravdane prerade ili obrade se dokazuje na sljedeća tri načina: 

a) promjenom tarifnog broja, 

b) ispunjavanjem pravila iz liste prerade ili obrade nad robom bez porijekla, 

c) ispunjavanjem pravila dodane vrijednosti. 
 

Član 8. 
(Promjena tarifnog broja) 
 

Pravilo promjene tarifnog broja podrazumijeva da se dobijeni proizvod razvrstava unutar četverocifrenog tarifnog broja nomenklature Harmoniziranog sistema, koji je drugačiji od brojeva unutar kojih su razvrstani svi materijali bez porijekla koji su korišteni u njegovoj proizvodnji. 
 

Član 9. 
(Pravila iz liste postupaka bitne prerade ili obrade nad robom bez porijekla) 
 

Pravila iz liste postupaka bitne prerade ili obrade nad robom bez porijekla, i način primjene tih pravila nalaze se u Prilogu 1. ove Odluke - "Uvodne napomene i lista postupaka bitne prerade ili obrade kojima se stiče nepreferencijalno porijeklo". 
 

Član 10. 
(Pravila za proizvode koji nisu navedeni u Prilogu 1. ove Odluke) 
 

(1) Za proizvode koji nisu navedeni u Prilogu 1. ove Odluke, odnosno za robu koja se razvrstava u tarifni broj različit od tarifnih brojeva navedenih u Prilogu 1. ove Odluke, porijeklo se određuje za svaki slučaj posebno, rukovodeći se pri tome odredbama člana 29. Zakona. 

(2) Pored osnovnih pravila iz stava (1) ovog člana, nepreferencijalno porijeklo utvrđuje se i na osnovu pravila vezanih za harmonizaciju nepreferencijalnih pravila porijekla u okviru Svjetske trgovinske organizacije. U Prilogu 4. ove Odluke nalazi se lista proizvoda za Glave 1 i 3 koji su dio Indikativne liste Svjetske trgovinske organizacije, sa napomenama i dopunskim pravilima uz ove Glave. U skladu sa potrebama privrede Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ministarstvo), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će dopuniti ovu listu drugim tarifnim brojevima odnosno tarifnim podbrojevima sadržanim u listi Svjetske trgovinske organizacije. 
 

Član 11. 
(Pravilo dodane vrijednosti) 
 

Pravilo X% dodane vrijednosti znači proizvodnju u kojoj povećanje vrijednosti, dobijene kao rezultat prerade i obrade i, ako je primjenjivo, ugrađivanja dijelova porijeklom iz države proizvodnje, predstavlja najmanje X% cijene proizvoda franko fabrika. "X" predstavlja procenat naveden za svaki tarifni broj (četverocifreni tarifni broj nomenklature Harmoniziranog sistema). 
 

Član 12. 
(Prerada ili obrada koja nije ekonomski opravdana) 
 

(1) Smatra se da prerada ili obrada koja se obavlja u drugoj državi nije ekonomski opravdana ako se na osnovu dostupnih činjenica utvrdi da se tom radnjom namjeravala izbjeći primjena mjera iz člana 27. Zakona. 

(2) Ukoliko prerada ili obrada koja se obavlja u drugoj državi nije ekonomski opravdana, smatra se da je na robi obavljena posljednja bitna, ekonomski opravdana prerada ili obrada, što rezultira izradom novog proizvoda ili čini bitan stepen izrade, u državi iz koje potiče najveći dio materijala, kako je utvrđeno na osnovu vrijednosti materijala. 
 

Član 13. 
(Nedovoljna prerada ili obrada) 
 

(1) Sljedeće se u svakom slučaju smatra nedovoljnom preradom ili obradom za sticanje statusa proizvoda sa porijeklom, bilo da dolazi do izmjene tarifnog broja ili ne: 

a) radnje kojima se roba održava u dobrom stanju tokom prijevoza i skladištenja (provjetravanje, prostiranje, sušenje, uklanjanje oštećenih dijelova i slične radnje); 

b) jednostavne radnje koje se sastoje od uklanjanja prašine, prosijavanja ili rešetanja, sortiranja, klasificiranja, sparivanja (uključujući i sastavljanje kompleta), pranja, rasijecanja; 

c) promjena ambalaže te rastavljanje i ponovno sastavljanje pošiljki, jednostavno pakovanje u tegle, limenke, bočice, vreće, sanduke i kutije, pričvršćivanje na kartone ili ploče i svi drugi jednostavni postupci pakovanja; 

d) pripremanje robe u setove ili komplete ili pripremanje za prodaju; 

e) stavljanje oznaka, natpisa i drugih sličnih znakova za razlikovanje na proizvode ili njihove ambalaže; 

f) jednostavno sklapanje dijelova proizvoda kako bi činili kompletan proizvod; 

g) rastavljanje ili promjena upotrebe; 

h) kombinacija dvaju ili više radnji navedenih u tačkama od a) do g) ovog člana. 

(2) Svaka prerada ili obrada robe za koju se utvrdi ili za koju se osnovano sumnja da joj je jedini cilj bio izbjegavanje primjene propisa koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju na robu iz određenih država, ne može se ni u kom slučaju smatrati dovoljnom preradom ili obradom na osnovu koje bi dobijeni proizvod, u smislu člana 29. Zakona, stekao status proizvoda s porijeklom iz države u kojoj je ta prerada ili obrada obavljena. 
 

Član 14. 
(Neutralni elementi) 
 

(1) Kako bi se utvrdilo iz koje države potiče roba ne uzima se u obzir porijeklo sljedećih elemenata: 

a) energije i goriva; 

b) postrojenja i opreme; 

c) mašina i alata; 

d) materijala koji nisu uključeni u konačni sastav proizvoda niti su namijenjeni tome da uđu u konačni sastav proizvoda. 

(2) Ukoliko se u skladu s općim pravilom 5 za primjenu BH nomenklature ambalažni materijal ili ambalaža za robu smatra dijelom proizvoda radi razvrstavanja, ne uzima se u obzir pri određivanju porijekla, osim ako se pravilo u Prilogu 1. ove Odluke za predmetnu robu bazira na postotku dodane vrijednosti. 
 

Član 15. 
(Pribor, rezervni dijelovi i alati) 
 

(1) Pribor, rezervni dijelovi i alati koji se isporučuju zajedno sa određenom opremom, mašinom, aparatom ili vozilom koji čine dio njihove standardne opreme, smatra se da imaju isto porijeklo kao ta oprema, mašina, aparat ili vozilo. 

(2) Osnovni rezervni dijelovi neophodni za upotrebu opreme, mašine, aparata ili vozila koji su stavljeni u slobodni promet ili su prethodno izvezeni smatra se da imaju isto porijeklo kao ta roba, ako su ispunjeni uvjeti propisani odredbama ove Odluke. 

(3) Za potrebe ove Odluke: 

a) "oprema, mašina, aparat ili vozilo" je roba navedena u Odjeljku XVI, XVII i XVIII Carinske tarife; 

b) "osnovni rezervni dijelovi" su dijelovi neophodni za rad robe iz tačke a) ovog stava, koja je stavljena u slobodni promet ili je prethodno bila izvezena, koji su karakteristika za tu robu, i koji su namijenjeni za njezino redovno održavanje i zamjenu dijelova iste vrste, koji su oštećeni ili su postali neupotrebljivi. 
 

Član 16. 
(Prihvatanje pretpostavki o porijeklu za pribor, rezervne dijelove i alate) 
 

Pretpostavka o porijeklu na način opisan u prethodnom članu prihvata se samo: 

a) ako je to neophodno radi uvoza u državu odredišta, i 

b) ako ugradnja osnovnih rezervnih dijelova u predmetnu opremu, mašinu, aparat ili vozilo u fazi proizvodnje ne bi onemogućila sticanje statusa proizvoda sa porijeklom u državi proizvodnje te opreme, mašine, aparata ili vozila. 
 

Član 17. 
(Uvjerenje o porijeklu za osnovne rezervne dijelove – original, kopija i zahtjev) 
 

(1) U smislu člana 19. ove Odluke, Zahtjev za izdavanje Uvjerenja o porijeklu za osnovne rezervne dijelove se podnosi Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komora). U Zahtjevu i Uvjerenju (kopija i original) koji se na njega odnosi, u polje 6 (Redni broj; oznake, broj i vrsta pakovanja; opis robe) se navode podaci koji treba da sadrže izjavu podnosioca Zahtjeva da je navedena roba namijenjena za redovno održavanje prethodno izvezene opreme, mašine, aparata ili vozila koji su stavljeni u slobodni promet ili su prethodno izvezeni, zajedno sa tačnim podacima o navedenoj opremi, mašini, aparatu ili vozilu. Zahtjev za izdavanje Uvjerenja o porijeklu za osnovne rezervne dijelove i Uvjerenje (kopija i original) koje se na njega odnosi izdaju se na obrascima iz Priloga 2. ove Odluke. 

(2) Kad god je to moguće, podnosilac Zahtjeva također navodi podatke o Uvjerenju o porijeklu (naziv organa koji ga je izdao, broj i datum Uvjerenja) koje je pratilo uvezenu opremu, mašinu, aparat ili vozilo, a za čije održavanje su ti dijelovi namijenjeni. 
 

Član 18. 
(Dodatni dokazi) 
 

U cilju osiguranja primjene odredbi propisanih u odredbama članova od 19. do 22. ove Odluke, Komora može tražiti i dodatne dokaze, posebno: 

a) račun ili kopiju računa, koja se odnosi na opremu, mašinu, aparat ili vozilo koje je stavljeno u slobodni promet ili koje je prethodno izvezeno, 

b) ugovor ili kopiju ugovora ili bilo koje druge dokumente koji dokazuju da je isporuka izvršena kao dio redovne usluge održavanja. 
 

Član 19. 
(Opći uvjeti za izdavanje dokaza o nepreferencijalnom porijeklu robe) 
 

(1) Uvjerenja o porijeklu izdaje Komora na pisani zahtjev podnosioca. 

(2) Kada to zahtijevaju potrebe trgovinom robom, može se izdati jedna ili više kopija Uvjerenja o porijeklu. Kopije se izdaju na obrascu iz Priloga 2. ove Odluke. 

(3) Uvjerenje o porijeklu se izdaje u slučaju kada može poslužiti kao materijalni dokaz potreban za nepreferencijalni tretman robe. 

(4) Uvjerenje o porijeklu ne može poslužiti kao dokaz za preferencijalni tretman robe. 

(5) Teret dokaza porijekla je na podnosiocu Zahtjeva za izdavanja dokaza o porijeklu (u daljnjem tekstu: Zahtjev). 

(6) Odgovornost o poduzimanju svih neophodnih radnji radi naknadne provjere Uvjerenja o porijeklu, kao i drugih navoda iz Uvjerenja, je na Komori. 
 

Član 20. 
(Odredbe koje se odnose na Uvjerenje o porijeklu kod uvoza robe) 
 

(1) Kada se prilikom uvoza robe u Bosnu i Hercegovinu, porijeklo proizvoda dokazuje Uvjerenjem o porijeklu, to Uvjerenje ispunjava sljedeće uvjete: 

a) izdano je od ovlaštenog organa; 

b) sadrži sve podatke neophodne za identifikaciju proizvoda na koji se odnosi, a naročito: 

1) broj i vrstu paketa, oznake i brojeve koje nose na sebi, 

2) vrstu proizvoda, 

3) bruto i neto težinu proizvoda, međutim, ovi podaci se mogu zamijeniti drugima, na primjer brojem ili zapreminom, u slučaju da je proizvod podložan značajnim promjenama u težini tokom prijevoza te u slučaju kada se njegova težina ne može utvrditi ili kada se obično identificira pomoću takvih podataka, 

4) ime/naziv pošiljaoca; 

c) nedvosmisleno potvrđuje da je proizvod na koji se odnosi, porijeklom iz određene države, u skladu sa pravilima o nepreferencijalnom porijeklu koja su na snazi u Bosni i Hercegovini, a koja su propisana odredbama članova od 27. do 32. Zakona i odredbama ove Odluke. 

(2) Uvjerenje o porijeklu vrijedi 12 mjeseci od datuma izdavanja i u tom periodu mora biti podneseno carinskim vlastima u Bosni i Hercegovini. 
 

Član 21. 
(Odredbe koje se odnose na Uvjerenje o porijeklu kod izvoza robe) 
 

(1) Prilikom izvoza robe iz Bosne i Hercegovine, Uvjerenje i Zahtjev za tu robu izdaju se na obrascima iz Priloga 2. ove Odluke. Uz Zahtjev se popunjava i Upitnik uz zahtjev koji odgovara obrascu iz Priloga 3. ove Odluke. 

(2) Uvjerenje za izvoz robe iz Bosne i Hercegovine u druge države, izdaje se na osnovu pravila sticanja nepreferencijalnog porijekla propisanih u tim državama. 

(3) Ukoliko država uvoznica nema propisana nepreferencijalna pravila porijekla robe koje roba mora zadovoljiti pri uvozu u tu državu, Komora će izdati Uvjerenje o porijeklu na osnovu informacija koje identificiraju državu porijekla kao državu u kojoj je roba u potpunosti dobijena ili u kojoj je obavljena posljednja bitna, ekonomski opravdana prerada ili obrada u poduzeću opremljenom za tu preradu ili obradu koja je dovela do novog proizvoda ili koja predstavlja bitnu fazu proizvodnje. 
 

Član 22. 
(Obrazac Zahtjeva) 
 

(1) Zahtjev je veličine 210 × 297 mm. Obrazac smije biti kraći najviše pet milimetara, odnosno, smije biti duži najviše osam milimetara. Obrazac se štampa na bijelom papiru bez mehaničke kaše za papir, na kojem je moguće pisati, a težina papira je najmanje 40 g/m². 

(2) Obrazac Zahtjeva štampa se na jednom od službenih jezika Bosne i Hercegovine ili, ovisno o praksi i zahtjevima trgovine, na nekom drugom jeziku. 

(3) Komora može zadržati pravo štampanja Zahtjeva ili taj posao povjeriti ovlaštenoj štampariji. U ovom drugom slučaju, svaki Zahtjev sadrži pozivanje na takvo odobrenje. Na svakom obrascu Zahtjeva stoji naziv i adresa štamparije ili znak po kojem je štamparija prepoznatljiva. Osim toga, na obrascu je odštampan ili pečatom otisnut serijski broj po kojem se isti identificira. 
 

Član 23. 
(Obrazac Uvjerenja o porijeklu – original i kopija) 
 

(1) Odredbe stavova (1), (2) i (3) prethodnog člana se odnose i na obrazac Uvjerenja o porijeklu – original i kopija. 

(2) U pozadini lica originala Uvjerenja o porijeklu odštampana je isprepletena šara ("guilloche") žute boje, što omogućuje primjećivanje svakog pokušaja krivotvorenja mehaničkim ili hemijskim sredstvom. 
 

Član 24. 
(Identificiranje Uvjerenja o porijeklu) 
 

(1) Svako Uvjerenje o porijeklu iz člana 21. ove Odluke nosi serijski broj pomoću kojeg se može identificirati. Zahtjev i svi primjerci samog Uvjerenja nose isti broj. 

(2) Dodatno, Komora može brojčano označiti takve dokumente prema redoslijedu izdavanja. 
 

Član 25. 
(Popunjavanje Zahtjeva i Uvjerenja o porijeklu – kopija i original) 
 

(1) Obrazac Zahtjeva i Uvjerenja o porijeklu – kopija i original, popunjavaju se velikim štampanim slovima, na identičan način, na jednom od službenih jezika Bosne i Hercegovine, engleskom jeziku ili u ovisnosti o praksi i zahtjevu trgovine, na nekom drugom jeziku. 

(2) Unosi se ne smiju brisati niti se smije pisati preko njih. Sve promjene unose se precrtavanjem pogrešnog navoda i po potrebi dodavanjem tačnih podataka. Takve promjene potvrđuje osoba koja ih je napravila, a ovjerava ih pečatom Komora. 

(3) Svakoj stavci navedenoj u Zahtjevu i Uvjerenju mora prethoditi redni broj. Vodoravna linija se podvlači ispod zadnje stavke u poljima 6. i 7, a neiskorišteni prostor se prekriži linijom u obliku slova "Z", na takav način da se ništa ne može dodati u kasnijoj fazi. 
 

Član 26. 
(Popunjavanje Zahtjeva) 
 

(1) Zahtjev se popunjava na sljedeći način. 

Polje 1. Pošiljalac - Unosi se puni naziv i poslovna adresa izvoznika. 

Polje 2. Primalac - Unosi se naziv i adresa primaoca. 

Polje 3. Država porijekla - Unosi se država porijekla. 

Polje 4. Detalji o prijevozu - Ispunjavanje ovog polja nije obavezno, ali se preporučuje da se unesu informacije. 

Polje 5. Napomene – Unose se sve dodatne pojedinosti, ukoliko ih ima. 

Polje 6. Oznake i brojevi paketa, opis robe - Unose se identifikacijske oznake i brojevi koji se nalaze na paketima. Ako su paketi označeni adresom primaoca, navodi se adresa. Ako nisu označeni ni na koji način, unosi se naznaka "no marks and numbers" ("nema oznaka ni brojeva"). Ako su proizvodi s porijeklom upakovani zajedno s proizvodima bez porijekla, dodaje se "part contents only" ("samo djelomičan sadržaj") na kraju svake stavke. 

Za robu u rasutom stanju koja nije pojedinačno zapakovana navodi se "in bulk" ("u rasutom stanju"). Prikazana količina mora biti ista kao količina robe koja je prikazana na računu (ili se mora moći s tom količinom dovesti u odnos). Roba mora biti označena komercijalnim opisom "razumnog" opsega. 

Kod pošiljki koje sadrže robu s porijeklom i onu bez porijekla (mješovita pošiljka) na Zahtjevu se opisuje samo roba s nepreferencijalnim porijeklom. Ukoliko nije moguće razdvojiti robu s porijeklom od robe bez porijekla nužno je na računu označiti robu bez porijekla (npr. zvjezdicom), a u polju 5, odmah ispod opisa robe, unijeti odgovarajuću izjavu na odgovarajućem jeziku, npr. "Goods marked * on the invoice are non-originating and are not covered by this certificate of origin" ("Roba na računu označena sa * nema porijeklo i na nju se ne odnosi ovo Uvjerenje o porijeklu"). Isto se primjenjuje u slučaju mješovite pošiljke kao kombinacije robe koja je obuhvaćena izuzećem i robe na koju se izuzeće ne odnosi. 

Polje 7. Količina - Unosi se bruto i neto težina. Količine treba navoditi u dopunskim jedinicama prema važećoj Carinskoj tarifi. 

Polje 8. - Izjava - Unosi se mjesto i datum podnošenja Zahtjeva, ime (velikim štampanim slovima) i potpis podnosioca (ukoliko to nije pošiljalac) Zahtjeva, ovjeren pečatom istog. 

(2) Na poleđini Zahtjeva je polje kao prostor za dodatne podatke, ukoliko ih ima. 
 

Član 27. 
(Popunjavanje Uvjerenja o porijeklu – original i kopija) 
 

(1) Polja od 1. do 7. popunjavaju se na identičan način kao u članu 26. ove Odluke. 

(2) U polje 8. unosi se mjesto i datum izdavanja, ime (velikim štampanim slovima) i potpis nadležne osobe, što se potvrđuje pečatom Komore. 
 

Član 28. 
(Dokumentacija kojom se dokazuje) 
 

(1) Propratni dokumenti koji se koriste u cilju dokazivanja nepreferencijalnog porijekla, mogu se između ostalog sastojati od sljedećeg: 

a) direktnih dokaza o postupcima koje je poduzeo izvoznik ili dobavljač za dobijanje odnosne robe, sadržanih na primjer u njegovim računima ili unutrašnjem knjigovodstvu, 

b) dokumenata koji dokazuju porijeklo upotrebljenih materijala koji se koriste (carinske deklaracije, certifikati o porijeklu i slično), i 

c) dokumenata koji dokazuju preradu ili obradu (tehnički normativ, izračun o formiranoj proizvođačevoj cijeni i slično). 

(2) Komora može, po potrebi, zahtijevati i drugu dokumentaciju kojom se dokazuju navodi podnosioca Zahtjeva. 
 

Član 29. 
(Čuvanje dokumenata) 
 

(1) Podnosilac Zahtjeva čuva kopiju Uvjerenja o porijeklu, kopiju Zahtjeva i propratne dokumente najmanje tri godine. 

(2) Komora koja je izdala Uvjerenje o porijeklu čuva originale Zahtjeva, kopiju Uvjerenja o porijeklu i propratne dokumente najmanje tri godine. 
 

Član 30. 
(Naknadno izdavanje Uvjerenja o porijeklu) 
 

(1) Uvjerenje o porijeklu može se izdati naknadno, nakon obavljenog izvoza robe na koju se odnosi, ako pri izvozu nije bilo izdano zbog greške, nenamjernih propusta ili posebnih okolnosti nastalih pri izvozu robe. 

(2) U Zahtjevu za naknadno izdavanje Uvjerenja o porijeklu izvoznik je dužan da navede mjesto i datum izvoza robe na koje se Uvjerenje o porijeklu odnosi, i da navede razloge za svoj zahtjev. 

(3) Komora može izdati Uvjerenje o porijeklu robe naknadno samo po obavljenoj provjeri da se podaci u Zahtjevu izvoznika slažu sa podacima u odgovarajućem dokumentu. 

(4) Uvjerenje o porijeklu koje je naknadno izdano mora u polju 5. "Napomene" da sadrži sljedeću napomenu na jednom od službenih jezika Bosne i Hercegovine i engleskom jeziku (npr.): "NAKNADNO IZDANO" / "ISSUED RETROSPECTIVELY". 
 

Član 31. 
(Izdavanje duplikata Uvjerenja o porijeklu) 
 

(1) U slučaju krađe, nestanka ili uništenja Uvjerenja o porijeklu, izvoznik može da zatraži od Komore da mu izda duplikat Uvjerenja. Polje 5. "Napomene" duplikata Uvjerenja o porijeklu mora da sadrži sljedeću napomenu na jednom od službenih jezika Bosne i Hercegovine i engleskom jeziku (npr.): "DUPLIKAT" / "DUPLICATE". 

(2) Duplikat iz stava (1) ovog člana, na kome mora biti naznačen datum izdavanja prvog (originalnog) Uvjerenja o porijeklu robe, važi od datuma izdavanja prvog Uvjerenja. 
 

Član 32. 
(Administrativna saradnja kod uvoza robe) 
 

(1) Naknadna provjera Uvjerenja o porijeklu provodi se slučajnim odabirom i kad god se pojavi opravdana sumnja carinskog organa u vjerodostojnost Uvjerenja ili tačnost podataka koje sadrži. 

(2) Za potrebe stava (1), carinski organ je dužan proslijediti Uvjerenje o porijeklu ili njegovu kopiju Ministarstvu, navodeći razloge za provjeru. Ako je podnesen račun, original račun ili njegova kopija prilaže se proslijeđenom Uvjerenju. Carinski organ, također, pruža sve informacije koje su dobijene pretpostavljajući da su podaci navedeni u uvjerenju netačni ili da uvjerenje nije vjerodostojno. 

(3) Ministarstvo prosljeđuje zahtjev iz stava (2) ovog člana nadležnom tijelu države koja je izdala uvjerenje o porijeklu na dalje postupanje. 

(4) Ako carinski organ odluči suspendirati primjenu posebnih uvoznih pravila u očekivanju rezultata provjere, odobrava puštanje proizvoda, uz mjere opreza koje smatra potrebnim. 
 

Član 33. 
(Rezultati naknadne provjere) 
 

(1) Rezultati naknadne provjere dostavljaju se Ministarstvu što je moguće prije. U zahtjevu iz stava (2) prethodnog člana, Ministarstvo navodi da ako na zahtjev za naknadnu provjeru nema odgovora u najdužem roku od deset mjeseci od datuma zahtjeva za provjeru, da će Ministarstvo obavijestiti o tome carinski organ. 

(2) Navedeni rezultati moraju omogućiti određivanje da li se Uvjerenje o porijeklu, koje je u skladu sa uvjetima iz člana 32. ove Odluke bilo vraćeno, odnosi na stvarno izvezenu robu i može li to Uvjerenje doista dovesti do primjene nepreferencijalnih pravila. 
 

Član 34. 
(Administrativna saradnja kod izvoza robe) 
 

(1) Ukoliko nadležna tijela države u koju se izvozi roba izraze opravdanu sumnju u vjerodostojnost Uvjerenja o porijeklu ili tačnost podataka koje sadrži Uvjerenje koje je izdala Komora, proslijedit će Uvjerenje o porijeklu ili njegovu kopiju Ministarstvu, navodeći razloge za provjeru. Ako je podnesen račun, original račun ili njegova kopija prilaže se vraćenom Uvjerenju. Nadležna tijela, također, pružaju sve informacije koje su dobijene pretpostavljajući da su podaci navedeni u uvjerenju netačni ili da uvjerenje nije vjerodostojno. 

(2) Ministarstvo prosljeđuje zahtjev Komori na dalje postupanje. Rezultati naknadne provjere dostavljaju se Ministarstvu što je moguće prije, a ne kasnije od šest mjeseci od datuma zahtjeva za provjeru nadležnog tijela države u koju se izvozi roba. 
 

Član 35. 
(Postupak kontrole i nadzora) 
 

(1) Poslove kontrole i nadzora nepreferencijalnog porijekla robe neposredno vrši Sektor za carinsku politiku i tarife Ministarstva. 

(2) Kontrola od strane Ministarstva, znači obavljanje specifičnih radnji kao što je pregled robe, pregled proizvodnih i skladišnih prostora, provjera postojanja i vjerodostojnosti dokumenata, pregled poslovnih knjiga i druge evidencije i provedba bilo kojih službenih istraga i sličnih postupaka kod bilo kojeg učesnika u procesu utvrđivanja porijekla robe s ciljem obezbjeđivanja primjene carinskih i drugih propisa koji se primjenjuju na robu u pogledu utvrđivanja njezinog porijekla. 

(3) Nadzor od strane Ministarstva znači radnju koju Ministarstvo poduzima u općem smislu, s ciljem obezbjeđivanja primjene propisa koji se primjenjuju na robu koja podliježe utvrđivanju njezinog porijekla. 
 

Član 36. 
(Vršenje poslova kontrole i nadzora) 
 

(1) U vršenju poslova kontrole i nadzora Ministarstvo je ovlašteno da može ostvarivati uvid u dokumentaciju, poslovne knjige i druge isprave vezane za rad i primjenu relevantnih propisa, koji se odnose na uvozne i izvozne radnje u vezi sa tom robom ili na naknadne komercijalne radnje u koje je ta roba uključena. Takvi pregledi mogu se izvršiti u prostorijama Komore, uvoznika i izvoznika, carinskog organa, deklaranta i drugih učesnika u prometu roba koje podliježu nepreferencijalnom postupku kod uvoza i izvoza i da od njih mogu tražiti dostavljanje svih podataka i informacija koje se namjeravaju razmatrati. Ministarstvo može izvršiti pregled robe kada ju je još uvijek moguće pokazati i proizvodnih i skladišnih prostora. 

(2) Subjekti iz stava (1) ovog člana su dužni Ministarstvu osigurati sve tehničke i druge uvjete neophodne za vršenje poslova kontrole i nadzora. 

(3) Poslove kontrole i nadzora Ministarsvo vrši u okviru redovnih poslova izvršavanja programskih zadataka i u svakom drugom slučaju gdje postoji potreba ili zahtjev za kontrolu i nadzor provedbe odredbi Zakona i ove Odluke. 
 

Član 37. 
(Izvještaj o kontroli i nadzoru) 
 

O utvrđenom stanju nakon izvršene kontrole i nadzora sačinjava se Izvještaj koji Ministarstvo dostavlja Upravi za indirektno oporezivanje, Komori i vladama entiteta. 
 

Član 38. 
(Informiranje o izdanim Uvjerenjima o porijeklu) 
 

(1) Komora je dužna podnijeti pisani Izvještaj Ministarstvu o izdanim Uvjerenjima o porijeklu. Izvještaj su dužni podnijeti u prvom kvartalu tekuće godine za prethodnu godinu i na svaki zahtjev Ministarstva. U Izvještaju se daju podaci o izdanim Uvjerenjima, koji sadrže najmanje: broj Uvjerenja, naziv firme/izvoznika, državu izvoza, naziv i tarifni broj robe, količinu i vrijednost robe, rezultate naknadnih provjera, eventualne nepravilnosti kod dostavljanja propisane evidencije, nepridržavanje odredbi Zakona i ove Odluke, pokrenuti kazneni postupci i druge uočene nepravilnosti kod izdavanja Uvjerenja o porijeklu. 

(2) Ministarstvo na osnovu dobijenih informacija iz Izvještaja iz člana 37. ove Odluke i Izvještaja iz stava (1) ovog člana, sačinjava Informaciju, koju dostavlja Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, najmanje jedanput godišnje. 
 

Član 39. 
(Mišljenje o primjeni ove Odluke) 
 

Ministarstvo je nadležno za davanje mišljenja o primjeni ove Odluke. 
 

Član 40. 
(Primjena Carinske tarife) 
 

U slučaju promjene tarifnog broja ili oznake za robu iz Priloga ove Odluke, primjenjuje se tarifni broj odnosno oznaka u koji se ta roba svrstava po Carinskoj tarifi važećoj na dan prihvatanja carinske deklaracije, bez izmjene tih tarifnih brojeva ili oznaka u navedenim Prilozima. 
 

Član 41. 
(Prilozi uz Odluku) 
 

Sastavni dio ove Odluke su Prilozi od 1. do 4. koji glase: 

1. Prilog 1. - Uvodne napomene i lista postupaka bitne prerade ili obrade kojima se stiče nepreferencijalno porijeklo, 

2. Prilog 2. – Uvjerenje o porijeklu (original, kopija i zahtjev) 

3. Prilog 3. - Upitnik uz zahtjev za izdavanje Uvjerenja o porijeklu 

4. Prilog 4. – Indikativna lista. 
 

Član 42. 
(Usklađenost propisa) 
 

Ovom Odlukom o nepreferencijalnom porijeklu robe se preuzimaju odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 od 28. jula 2015. godine o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Evropskog Parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije i odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1063 od 16. maja 2018. godine o izmjeni i ispravku Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Evropskog Parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije. 
 

Član 43. 
(Stupanje na snagu) 
 

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjuje od dana početka primjene Zakona. 
 

VM broj 55/19
22. januara 2019. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.