Pravilnik o načinu vršenja službe osiguranja

 

Službeni glasnik Republike Srpske, Broj 85, 11.10.209.

Na osnovu člana 24. stav 6. Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 63/18) i člana 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 115/18 ), ministar pravde, 25. septembra 2019. godine, donosi

 

PRAVILNIK

O NAČINU VRŠENJA SLUŽBE OSIGURANJA

POGLAVLJE I.

OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuje se način vršenja službe osiguranja u ustanovama za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija.

Član 2.

Služba osiguranja u ustanovama za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija (u daljem tekstu: Ustanova) brine se o fizičkoj i materijalno-tehničkoj sigurnosti Ustanova.

Član 3.

(1)   Poslove službe osiguranja u Ustanovama vrše pripadnici službe osiguranja - policija kazneno-popravne ustanove na osnovu Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske (u daljem tekstu: Zakon) i ovog pravilnika.

(2)   Rukovodeći radnici u službi osiguranja su: pomoćnik direktora Ustanove u službi za osiguranje (u daljem tekstu: pomoćnik direktora), zamjenik pomoćnika direktora Ustanove u službi osiguranja (u daljem tekstu: zamjenik pomoćnika direktora), rukovodilac odjeljenja, komandiri osiguranja, dežurni u Ustanovi i vođa sprovodničke grupe, u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i siste- matizaciji radnih mjesta Ustanove.

(3)    U vršenju poslova iz svoje nadležnosti pripadnici službe osiguranja primjenjuju svoja ovlašćenja u skladu sa Zakonom.

Član 4.

Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se i na odgojno- popravne domove ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

Član 5.

Služba osiguranja brine se o sigurnosti Ustanove i prostorija u kojim borave i rade zatvorenici, pritvorenici i maloljetnici (u daljem tekstu: lica lišena slobode), o održavanju unutrašnjeg reda i discipline u Ustanovama i obavlja sljedeće poslove:

1)            osigurava prisustvo lica lišenih slobode i sprečava njihovo bjekstvo iz Ustanove,

2)            osigurava Ustanovu od napada svana,

3)            osigurava radilišta i prostorije u kojim borave i rade lica lišena slobode,

4)            osigurava prisustvo lica lišenih slobode na vanjskim radilištima,

5)            osigurava sprovođenje i pridržavanje pravila kućnog reda Ustanove te održavanje reda i discipline među licima lišenim slobode,

6)            otkriva i prijavljuje povrede pravila kućnog reda i radne discipline, sprečava izvršenje krivičnih djela od lica lišenih slobode i prijavljuje izvršenje ovih djela,

7)            vrši sprovođenje i osigurava prisustvo lica lišenih slo- bode kada se nalaze van Ustanove,

8)            sprečava samopovrjeđivanje lica lišenih slobode i pru- ža pomoć povrijeđenim,

9)            u slučaju povrede discipline većih razmjera i povreda odredaba kućnog reda bez odgađanja preduzima odgovara- juće mjere,

10)         interveniše u slučaju požara i drugih elementarnih nepogoda,

11)         vrši pretres lica lišenih slobode, pregled i kontrolu njihovih stvari i kontrolu pošiljki upućenih ovim licima,

12)         po potrebi, iz razloga sigurnosti, vrši pretres lica koja dolaze u posjetu licima lišenim slobode i zaposlenih lica u Ustanovi,

13)         obavlja poslove osiguranja zaposlenih u Ustanovama i njihove imovine ako to nalažu razlozi sigurnosti,

14)         ostvaruje saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih po- slova Republike Srpske, Sudskom policijom Republike Srp- ske i drugim sigurnosnim agencijama iz okruženja u okviru razmjene operativnih podataka i saznanja, zajedničkoj edu- kaciji i izvođenju zajedničkih vježbi,

15)         obavlja i druge poslove propisane Zakonom i propi- sima donesenim na osnovu Zakona.

 

POGLAVLJE II.

ORGANIZACIJA I RUKOVOĐENJE SLUŽBOM OSIGURANJA

Član 6.

(1)          Organizacija službe osiguranja utvrđuje se pravilni- kom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ustanovi.

(2)          Služba osiguranja ima organizacione jedinice - odje- ljenja za poslove dežurstva, vanjskog osiguranja, unutra- šnjeg osiguranja i sprovođenja.

(3)          U Ustanovama, odnosno odjeljenjima za zatvorenike ženskog pola unutrašnje osiguranje, po pravilu, vrše pripad- nici službe osiguranja ženskog pola.

(4)          Za poslove održavanja reda i sigurnosti, u skladu sa Zakonom, u Ustanovama se osniva posebno obučena i opre- mljena jedinica.

Član 7.

(1)          Poslovi osiguranja vrše se neprekidno u smjenama.

(2)          Smjene se organiziraju u trajanju od osam ili dvanaest sati, ovisno o organizaciji, potrebi i uvjetima rada, o čemu odlučuje direktor Ustanove.

(3)          Raspored poslova i radnih zadataka u službi osigura- nja određuje pomoćnik direktora, ovisno o potrebama službe i uvjetima rada.

(4)          Direktor Ustanove, na prijedlog pomoćnika direkto- ra Ustanove, daje uputstva za svako radno mjesto u službi osiguranja.

Član 8.

(1)          Za vrijeme vršenja službe pripadnik službe osigura- nja nosi službenu uniformu, službenu legitimaciju i značku, a drugu opremu i vatreno oružje nosi ovisno o poslovima i radnim zadacima radnog mjesta na koje je raspoređen u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom.

(2)          Izuzetno, direktor Ustanove može odobriti da pripad- nik službe osiguranja vrši svoju dužnost u civilnom odijelu.

(3)          Pripadnik službe osiguranja obavještava pomoćnika direktora kada u slobodno vrijeme odlazi iz mjesta stano- vanja.

Član 9.

(1)          Direktor Ustanove organizira rad u Ustanovi i od- govoran je za zakonito i pravovremeno izvršavanje poslova osiguranja.

(2)          Direktor Ustanove obavlja sljedeće poslove:

donosi plan redovnog osiguranja,

donosi plan osiguranja za vanredne prilike,

kontrolira organizaciju i izvršavanje poslova osigura- nja u Ustanovi,

daje uputstva i naređuje sprovođenje mjera za kvalitet- no i efikasno vršenje poslova osiguranja,

na osnovu okvirnog plana i programa stručnog usa- vršavanja i osposobljavanja zaposlenih u Ustanovi, donosi godišnji plan i program stručnog usavršavanja i osposoblja- vanja zaposlenih u Ustanovi,

osigurava nabavku tehničkih sredstava, opreme i naoružanja neophodnih za izvršavanje poslova osiguranja u Ustanovi, u skladu sa propisima kojim se uređuju javne nabavke,

obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom.

Član 10.

(1) Službom osiguranja rukovodi pomoćnik direktora, koji organizira i vrši poslove osiguranja na osnovu Zakona, ovog pravilnika, datih naredbi i uputstava u okviru službe i odgovoran je direktoru Ustanove za zakonito, pravilno i pra- vovremeno obavljanje poslova osiguranja.

(2) Pomoćnik direktora obavlja sljedeće poslove:

1)            predlaže direktoru Ustanove plan redovnog osiguranja Ustanove,

2)            predlaže direktoru Ustanove plan osiguranja za van- redne prilike,

3)            koordinira poslove pojedinih organizacionih odjelje- nja unutar službe osiguranja i službe osiguranja sa drugim službama u Ustanovi,

4)            priprema i predlaže direktoru Ustanove uputstva za rad rukovodilaca odjeljenja u službi osiguranja,

5)            vrši procjenu stanja sigurnosti u Ustanovi i predlaže direktoru Ustanove preduzimanje odgovarajućih mjera s ci- ljem unapređenja rada službe osiguranja,

6)            izdaje naređenja i daje uputstva rukovodiocima odjelje- nja u službi osiguranja s ciljem otklanjanja uočenih nedostataka,

7)            po ovlašćenju direktora Ustanove sarađuje sa drugim organima i ustanovama po pitanjima od interesa za poslove osiguranja,

8)            po ovlašćenju direktora Ustanove, posredstvom raspo- reda rada, raspoređuje pripadnike službe osiguranja na poje- dina radna mjesta,

9)            pravovremeno obavještava direktora Ustanove o svim preduzetim mjerama i radnjama te ukupnoj sigurnosnoj si- tuaciji u Ustanovi,

10)         neposredno vrši nadzor i kontrolu obavljanja poslova osiguranja u službi,

11)         u slučajevima sumnje, naređuje ili daje saglasnost za testiranje pripadnika službe osiguranja na prisustvo alkohola ili droga, odnosno drugih opojnih sredstava,

12)         daje saglasnost na plan sprovođenja zatvorenika,

13)         organizira i rukovodi obukom i stručnim usavršava- njem pripadnika službe osiguranja,

14)         organizira i izvodi, jednom godišnje, vježbovno bo- jevo gađanje iz vatrenog naoružanja koje duže pripadnici službe osiguranja,

15)         planira godišnja trebovanja uniformi, naoružanja i druge opreme za potrebe službe osiguranja,

16)         predaje raport ministru pravde i resornom pomoćni- ku prilikom njihove posjete Ustanovi,

17)         obavlja i druge poslove koje mu odredi direktor Ustanove.

Član 11.

Zamjenik pomoćnika direktora zamjenjuje pomoćnika direktora u njegovom odsustvu, obavlja i druge poslove koje mu odrede direktor Ustanove i pomoćnik direktora i njima je odgovoran za svoj rad.

Član 12.

Rukovodilac odjeljenja i komandir osiguranja u službi osiguranja neposredno organiziraju rad odjeljenja i odgo- vorni su pomoćniku direktora za zakonito, pravovremeno i efikasno izvršavanje sljedećih poslova u odjeljenju:

1)            uz saglasnost pomoćnika direktora vrše raspoređiva- nje policajaca na radna mjesta u odjeljenju,

2)            kontroliraju obavljanje poslova u odjeljenju,

3)            neposredno i posredstvom dežurnog u Ustanovi vrše kontrolu nošenja propisane uniforme, naoružanja i opreme i urednosti pripadnika službe osiguranja,

4)            daju naredbe i bliža uputstva dežurnim u Ustanovi i drugim pripadnicima službe osiguranja o načinu obavljanja poslova,

5)            predlažu plan sprovođenja zatvorenika na osnovu izvršene sigurnosne procjene za lica koja se sprovode,

6)            redovno izvještavaju pomoćnika direktora o stanju si- gurnosti u odjeljenju,

7)            obavljaju i druge poslove koje im odredi pomoćnik direktora.

Član 13.

(1)          Dežurni u Ustanovi rukovodi pripadnicima službe osiguranja u svojoj smjeni i odgovoran je pomoćniku direk- tora za propisno, uredno i efikasno obavljanje poslova u toku trajanja dežurstva.

(2)          Dežurni u Ustanovi obavlja sljedeće poslove:

1)            prije početka smjene upoznaje se sa prethodnim sta- njem u Ustanovi i predstojećim zadacima, sa kojim upoznaje pripadnike smjene i utvrđuje njihovu psihofizičku sposob- nost za izvršenje službenih zadataka,

2)            u slučaju sumnje u sposobnost za izvršenje službenih zadataka pripadnika službe osiguranja u smjeni, zbog konzu- macije alkohola ili droga, odnosno drugih opojnih sredstava, obavještava rukovodioca službe osiguranja radi odobravanja testiranja na prisustvo alkohola ili droga,

3)            koordinira rad svih pripadnika službe osiguranja za vrijeme dežurstva,

4)            vrši kontrolu nošenja propisane uniforme, naoruža- nja i opreme, te urednosti za vrijeme obavljanja službenog posla,

5)            tokom smjene kontrolira rad pripadnika osiguranja,

6)            uredno vodi propisane evidencije o stanju sigurnosti i drugim događajima, te o svim događajima na odgovarajući način obavještava rukovodioca službe osiguranja,

7)            obavlja i druge poslove koje mu odredi neposredno nadređeni.

(3)          U odsustvu pomoćnika direktora ili drugog neposred- no nadređenog iz službe osiguranja, dežurni u Ustanovi za- mjenjuje ih u svim poslovima osiguranja, osim onih koje oni moraju osobno voditi, o čemu ih odmah obavještava.

Član 14.

(1)          Vođa sprovodničkog odjeljenja organizira sprovod- ničku grupu i odgovoran je pomoćniku direktora za propi- sno, uredno i pravovremeno sprovođenje zatvorenika.

(2)          Vođa sprovodničkog odjeljenja obavlja sljedeće po- slove:

1)            preuzima i proučava nalog za sprovođenje,

2)            preuzima plan sprovođenja i drugu dokumentaciju u vezi sa sprovođenjem,

3)            preduzima mjere za sigurno i pravovremeno izvršenje radnje sprovođenja,

4)            vrši kontrolu sprovođenja,

5)            prilikom sprovođenja sarađuje sa nadležnim organom unutrašnjih poslova i drugim organima i ustanovama,

6)            vodi potrebne evidencije i o svim zapažanjima pravo- vremeno obavještava pomoćnika direktora,

7)            obavlja i druge poslove koje mu odredi neposredno nadređeni.

POGLAVLJE III.

NAČIN VRŠENJA POSLOVA PRIPADNIKA SLUŽBE OSIGURANJA

Član 15.

Pripadnici službe osiguranja, zbog specifičnosti uvjeta rada, složenosti i osjetljive prirode poslova koje obavljaju, obavezni su da:

1)            svoje radne obaveze izvršavaju zakonito, pravilno, sa- vjesno, odgovorno i disciplinovano, pridržavajući se zakona i drugih propisa i uputstava direktora Ustanove,

2)            u odnosima prema licima lišenim slobode budu objek- tivni, pravedni, postupaju čovječno i sa poštovanjem njiho- vog ljudskog dostojanstva, s očuvanjem njihovog tjelesnog i duševnog zdravlja, vodeći pritom računa da se održe potreb- ni red i disciplina,

3) u svakoj prilici čuvaju ugled Ustanove i svoj osobni ugled.

Član 16.

(1) Rukovodeći radnici službe osiguranja, osim dužnosti iz člana 15. ovog pravilnika, u okviru vršenja svojih poslova obavezni su da:

1)            stalno unapređuju službu i staraju se o što efikasnijem i operativnijem izvršavanju postavljenih zadataka i službe- nih poslova u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima,

2)            staraju se o stručnom usavršavanju i osposobljavanju pripadnika službe,

3)            poštuju ugled i dostojanstvo pripadnika službe osi- guranja, ali i lica lišenih slobode, da im u granicama svojih ovlašćenja osiguravaju ostvarivanje prava i interesa propi- sanih zakonom, te da svojim osobnim radom i ponašanjem odgojno djeluju na njih,

4)            u okviru svojih dužnosti i ovlašćenja neposrednim obi- laskom, raportom i na drugi način vrše kontrolu pripadnika službe osiguranja u izvršavanju službenih poslova i zadataka i zahtijevaju zakonito, pravilno i pravovremeno izvršavanje poslova,

5)            staraju se o pravovremenoj informiranosti pripadnika službe osiguranja da bi svaki pripadnik u potrebnoj mjeri bio upoznat sa sigurnosnim stanjem u Ustanovi i problemima službe u cjelini,

6)            brinu o standardima smještaja, higijenskim uvjetima, uvjetima rada, zdravstvenom stanju i drugim potrebama lica lišenih slobode i o primjeni predviđenih programa postupa- nja,

7)            razvijaju i učvršćuju odgovornost i disciplinu kod pri- padnika službe osiguranja, ali i kod lica lišenih slobode, u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom.

Član 17.

(1) Pripadnik službe osiguranja mora da poznaje način obavljanja poslova osiguranja, odnosno radnog mjesta na koje je raspoređen i propise o vršenju službe osiguranja i obavezan je da:

1)            na vrijeme vrši primopredaju dužnosti u skladu sa pre- dviđenim procedurama,

2)            ne napušta radno mjesto do zamjene sa drugim pri- padnikom službe osiguranja i kada je to u vezi sa posebnim opasnostima po sigurnost Ustanove,

3)            na određen način putem sredstava veze bude u kontak- tu sa neposredno nadređenim i drugim pripadnicima službe na dužnosti i da, u slučaju potrebe, drugom pripadniku slu- žbe obavezno pruži pomoć,

4)            na vrijeme izvještava neposredno nadređenog o svo- jim zapažanjima u obavljanju poslova,

5)            odmah obavijesti neposredno nadređenog i interveni- še u slučaju masovnije povrede discipline i povreda kućnog reda ili radne dužnosti, požara, poplave ili drugih elementar- nih nepogoda,

6)            u međusobnim službenim odnosima ovlašćene radni- ke Ministarstva pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo), dru- ge pripadnike službe osiguranja i ostale radnike Ustanove oslovljava prema zvanju i položaju,

7)            ostvaruje saradnju sa radnicima drugih službi u spro- vođenju programa tretmana zatvorenika,

8)            službu obavlja uredno obučen, obrijan i podšišan, a pri- padnica ženskog pola sa dužom kosom uredno uvezanom u rep,

9)            poznaje rukovanje i pravilnu upotrebu vatrenog oružja i druge opreme koja mu je povjerena u obavljanju službenog posla,

10)         obavlja i druge Zakonom propisane poslove koje mu odredi neposredno nadređeni.

Član 18.

(1)          U slučaju povrede discipline i odredaba kućnog reda većih razmjera od lica lišenih slobode, požara, poplave i dru- gih elementarnih nepogoda i u drugim slučajevima kada to na- redi direktor Ustanove, pripadnici službe osiguranja obavezni su da se odazovu pozivu i izvan redovnog radnog vremena.

(2)          Ako lice lišeno slobode izvrši krivično djelo, pokuša samopovrjeđivanje ili je nastupila smrt ili ako je došlo do nesreće na poslu, pripadnik službe osiguranja obavezan je da osigura mjesto događaja, tragove i predmete od značaja za obavljanje uviđaja do dolaska ovlašćenih organa.

(3)          Pripadnik službe osiguranja, bez odgađanja, o doga- đaju i preduzetim mjerama obavještava neposredno nadre- đenog, a ako se događaj desio van Ustanove, obavještava i najbližu policijsku stanicu.

Član 19.

Pripadniku službe osiguranja nije dozvoljeno da:

1)            se za vrijeme izvršavanja poslova i zadataka udaljava sa radnog mjesta bez odobrenja neposredno nadređenog i da napušta lice lišeno slobode koje osigurava ili sprovodi,

2)            noću sam ulazi u prostorije u kojim borave lica lišena slobode,

3)            za vrijeme obavljanja svojih poslova i zadataka na radnom mjestu vrši radnje koje mogu ometati pravilno oba- vljanje poslova,

4)            neovlašćenim licima daje podatke i druge obavijesti koja su u vezi sa obavljanjem poslova osiguranja i radom Ustanove,

5)            licima koja nemaju odobrenje nadležnog organa, di- rektora Ustanove ili lica koja su ovlašćena za davanje dozvo- la dozvoli ulazak u objekte i prostorije Ustanove,

6)            stupa u nedozvoljene kontakte sa licima lišenim slo- bode ili njihovim srodnicima s ciljem vršenje raznih usluga, primanja poklona, prenošenja poruka, lijekova, alkohola i slično,

7)            neposredno prije vršenja i za vrijeme vršenja poslova konzumira alkohol ili druga opojna sredstva,

8)            nosi i koristi mobilni telefon na radnom mjestu ili u prostoru gdje to, u skladu sa naredbom direktora Ustanove, nije dozvoljeno.

Član 20.

Pripadnici službe osiguranja raspoređeni na poslove de- žurstva, na vanjskom i unutrašnjem osiguranju, na poslove pretresa lica, stvari i prostorija, sprovođenja te prilikom spro- vođenja pripravnosti i uzbune imaju, osim općih ovlašćenja utvrđenih Zakonom i ovim pravilnikom, i posebne dužnosti.

Član 21.

(1)          Poslovi dežurstva u Ustanovi obavljaju se neprekid-

(2)          Poslove dežurstva obavljaju pripadnici službe osigu- ranja na osnovu dnevnog rasporeda rada.

(3)          Primopredaja dužnosti vrši se istovremeno na svim radnim mjestima, u vrijeme koje je rasporedom rada odre- đeno.

(4)          Broj pripadnika službe osiguranja na poslovima de- žurstva u Ustanovi ovisi o tipu i veličini Ustanove.

Član 22.

O svim promjenama i događajima tokom dežurstva vodi se evidencija i sačinjava se zabilješka koja se unosi u knjigu dežurstva.

Član 23.

(1) Vanjsko osiguranje organizira se na stražarsko-osma- tračkim mjestima (karaulama), na ulaznim i izlaznim vrati- ma, putem patrola, na vanjskim radilištima i na drugi način koji odredi pomoćnik direktora.

(2) Način vršenja vanjskog osiguranja ovisi o tipu Usta- nove, veličini i broju objekata, strukturi lica lišenih slobode te karakteristikama vanjskih radilišta.

Član 24.

(1)          Vanjsko osiguranje može se vršiti stacionarno na određenom mjestu i u pokretu.

(2)          Kada se vanjsko osiguranje vrši u pokretu, pomoćnik direktora određuje prostor u kom je dozvoljeno kretanje pri- padnika službe osiguranja.

Član 25.

U obavljanju poslova vanjskog osiguranja pripadnik slu- žbe osiguranja obavezan je da:

                na vrijeme preuzima dužnost, provjeri ispravnost oru- žja, sredstava veze i drugih sredstava i opreme predviđenih za obavljanje određenog posla,

                utvrđuje identitet lica koje ulazi u objekat, odnosno izlazi iz objekta ili prostora koji osigurava,

                zabrani neovlašćenim licima pristup objektu ili prosto- ru koji osigurava,

                ne napušta radno mjesto dok mu ne dođe smjena ili dok mu neposredno nadređeni to ne naloži,

                u toku trajanja smjene u određenim vremenskim ra- zmacima i na utvrđen način, putem sredstava veze, bude u kontaktu sa neposredno nadređenim i pripadnikom službe osiguranja sa susjednog radnog mjesta,

                o svim događajima i promjenama koje uoči, a koje bi mogle biti od uticaja na sigurnost Ustanove, odmah obavije- sti dežurnog u Ustanovi ili drugog neposredno nadređenog i to upiše u odgovarajuću evidenciju.

Član 26.

(1)          Pripadnici službe osiguranja koji poslove obavlja- ju putem patrole štite lica, objekte i imovinu Ustanove sprečavajući kretanje nepozvanih i sumnjivih lica u vanj- skom krugu Ustanove zaustavljaju takva lica, utvrđuju njihov identitet i razloge kretanja u patrolnom području i istovremeno obavještavaju neposredno nadređenog, koji odlučuje o daljem postupku prema tim licima.

(2)          O svim zapažanjima pripadnici službe osiguranja koji poslove obavljaju u patroli podnose pismeni izvještaj.

Član 27.

(1)          Na radnom mjestu, za vrijeme obavljanja poslova vanjskog osiguranja, nije dozvoljeno: spavanje, uzimanje hrane, korištenje mobilnog telefona i uređaja za prijenos zvuka ili slike, čitanje, razgovor sa prolaznicima, primanje bilo kakvih predmeta i preduzimanje drugih radnji koje pri- padnika službe osiguranja mogu sprečavati u efikasnom oba- vljanju službenih poslova.

(2)          U slučaju hitne potrebe ili oboljenja koje zahtijeva udaljavanje sa radnog mjesta, pripadnik službe osiguranja obavještava o tome neposredno nadređenog ne napuštajući radno mjesto dok mu ne dođe smjena ili dok mu neposredno nadređeni to ne naloži.

Član 28.

(1)          U vanjskom krugu Ustanove u osiguranju se mogu koristiti i službeni psi, u skladu sa Zakonom i ovim pravil- nikom.

(2)          Službeni psi se, po pravilu, koriste noću, a danju u slučajevima lošeg vremena ili zbog izvršenja specijalnih za- dataka.

Član 29.

Unutrašnje osiguranje organizira se i obavlja u prostori- jama u kojim borave i rade lica lišena slobode.

Član 30.

U obavljanju poslova unutrašnjeg osiguranja pripadnik službe osiguranja obavezan je da:

1)            održava unutrašnji red i disciplinu,

2)            u okviru utvrđenog programa postupanja na odgova- rajući način učestvuje u njegovoj realizaciji i tretmanu lica lišenih slobode,

3)            vodi evidencije o svojim zapažanjima u vezi sa po- našanjem, kretanjem, radom i međusobnim odnosima lica lišenih slobode,

4)            vrši odgovarajuću kontrolu lica lišenih slobode za vrijeme boravka na svježem zraku,

5)            pruža potrebnu pomoć radnim instruktorima i drugim službenim licima u kontroli izvršavanja radnih i drugih zada- taka lica lišenih slobode,

6)            spriječi namjerna oštećenja uređaja, mašina i drugih sredstava za rad i ometanje normalnog toka proizvodnog procesa,

7)            spriječi lica lišena slobode i druga lica da iznose pred- mete i stvari iz prostorija za rad.

Član 31.

(1)          Pripadnik službe osiguranja, radi održavanja unutra- šnjeg reda i discipline, a prema ukazanoj potrebi, vrši pretres lica lišenih slobode i prostorija u kojim ona borave i rade i pregled stvari kojim se služe, odnosno koje posjeduju.

(2)          Pretres lica lišenih slobode može biti:

1)            standardni pretres lica lišenog slobode koji ne podra- zumijeva skidanje odjeće sa osobe koja se pretresa i

2)            detaljan pretres koji podrazumijeva skidanje odjeće sa lica koje se pretresa i detaljan pretres skinute odjeće.

(3)          Pretres lica iz stava 1. ovog člana vrši se obavezno prilikom prijema na izdržavanje kazne ili prijema u pritvor, prilikom sprovođenja, prilikom izvođenja i povratka sa po- sjete, povratka sa aktivnosti unutar Ustanove, prilikom smje- štaja u prostoriju za izdržavanje disciplinske kazne samice, mjere usamljenja, prilikom izdvajanja u posebnu prostoriju bez opasnih stvari, prilikom privremenog izlaska iz Ustano- ve i povratka u Ustanovu, te prilikom otpuštanja iz Ustanove.

(4)          U slučaju bilo kakve sumnje da lice lišeno slobode kod sebe ili u prostoriji u kojoj boravi krije nedozvoljene predmete ili materije, može se izvršiti pretres ovog lica i nje- govih stvari.

(5)          Ne smatra se pretresanjem ako je izvršen samo vanj- ski pregled odjeće i osobnih stvari.

Član 32.

(1)          Pored pretresa iz člana 31. stav 3. ovog pravilnika, pretres lica, prostorija i stvari vrši se i po naređenju direktora Ustanove, pomoćnika direktora, rukovodnog radnika službe osiguranja, a i po vlastitoj inicijativi pripadnika službe osigu- ranja kada je, s obzirom na okolnosti slučaja, neophodno da se pretres izvrši bez odgađanja.

(2)          O svakom pretresu izvršenom po vlastitoj inicijativi pripadnik službe osiguranja odmah obavještava neposredno nadređenog.

(3)          Kada se pretpostavlja da se pretresom mogu pronaći predmeti koji su upotrijebljeni ili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili koji mogu poslužiti kao dokaz u postupku, pretres se vrši u prisustvu dva svjedoka.

(4)          Kada to nalažu razlozi sigurnosti, pretres iz stava 3. ovog člana može se izvršiti i bez prisustva svjedoka.

(5)          Pretres osobnih stvari vrši se u prisustvu lica lišenog slobode.

Član 33.

(1) Pod pretresom prostorija podrazumijeva se pretres prostorija u kojim su smještena i koje koriste lica lišena slo- bode, pretres unutrašnjeg i vanjskog kruga Ustanove te pre- tres prijevoznih sredstava u unutrašnjem i vanjskom krugu Ustanove.

(2)          Pretres prostorija koje koriste lica lišena slobode oba- vlja se uvijek kada postoji sumnja da se u tom prostoru nala- ze nedozvoljeni predmeti i materije.

(3)          Svi prostori u Ustanovi mogu biti predmet pretresa.

(4)          Prijevozna sredstva pretresaju se prilikom svakog ulaska i izlaska iz kruga Ustanove.

(5)          Broj pripadnika službe osiguranja potrebnih za izvr- šenje pretresa iz ovog člana određuje pomoćnik direktora na osnovu veličine prostora koji se pretražuje, s tim da pretres obavljaju najmanje dva pripadnika službe osiguranja.

Član 34.

Pretres lica lišenih slobode vrši pripadnik službe osigura- nja istog pola kao lice koje se pretresa.

Član 35.

(1)          O svakom izvršenom pretresu sačinjava se izvještaj.

(2)          U izvještaj se obavezno unose podaci o oduzetim stvarima koje nisu dozvoljene da ih posjeduju lica lišena slo- bode.

Član 36.

(1)          Pripadnik službe osiguranja upozorava lice koje je došlo u posjetu na pravila posjete, a posebno da ne smije posjedovati vatreno oružje i druge predmete kojim se može ugroziti sigurnost ljudi i imovine.

(2)          Pripadnik službe osiguranja vrši pretres lica koje je došlo u posjetu i, ako pronađe predmete iz stava 1. ovog čla- na, privremeno mu ih oduzima.

(3)          Nakon obavljene posjete pripadnik službe osiguranja licu iz stava 2. ovog člana vraća privremeno oduzete pred- mete.

(4)          Pripadnik službe osiguranja, u slučaju sumnje u ne- dozvoljene radnje, može od pomoćnika direktora zatražiti pismeno odobrenje za pretres zaposlenog lica u Ustanovi.

(5)          Pismeno odobrenje za pretres iz stava 4. ovog člana može dati direktor Ustanove ili lice koje ga zamjenjuje.

Član 37.

(1)          Sprovođenje lica lišenih slobode iz Ustanove vrši se:

1)            na pismeni zahtjev nadležnog organa,

2)            radi sprovođenja u drugu Ustanovu,

3)            radi liječenja ili pružanja medicinske pomoći u zdrav- stvenoj ustanovi,

4)            u drugim slučajevima određenim Zakonom i propisi- ma donesenim na osnovu Zakona.

(2)          Sprovođenje lica lišenih slobode vrši se specijalnim vozilima namijenjenim za tu svrhu ili drugim službenim ne- obilježenim vozilom.

(3)          Specijalna vozila iz stava 2. ovog člana dizajnirana su u svrhu prijevoza lica lišenih slobode, uzimajući u obzir sve relevantne zahtjeve za osobnu sigurnost u skladu sa preporu- kama CPT (CPT/Inf(2018)24).

(4)          Sprovođenje se organizira tako da se ne prekida put do mjesta u koje se sprovodi lice lišeno slobode.

(5)          Ako se sprovođenje iz bilo kog razloga mora preki- nuti, prekid treba vršiti u mjestima u kojim postoji Ustanova ili policijska stanica.

(6)          Sprovođenje zatvorenika u skladu sa stavom 1 t. 2), 3) i 4) ovog člana vrše pripadnici službe osiguranja.

(7)          Sprovođenje pritvorenih lica po bilo kom osnovu i zatvorenika u skladu sa stavom 1. tačka 1) ovog člana vrše pripadnici sudske policije.

Član 38.

(1)          Sprovođenje lica lišenih slobode sa psihičkim pore- mećajima vrši se po prethodno pribavljenom mišljenju dok- tora medicine o sposobnosti takvih lica za sprovođenje uz obavezno prisustvo zdravstvenog radnika.

(2)          Sprovođenje lica koja su bolesna ili iznemogla i trud- nih žena vrši se po prethodno pribavljenom mišljenju dokto- ra medicine o sposobnosti takvih lica za sprovođenje.

(3)          U slučaju postojanja smetnji za sprovođenje iz stava 2. ovog člana, o tome se obavještava organ koji je zahtijevao sprovođenje.

(4)          Sprovođenje lica iz st. 1. i 2. ovog člana može se vrši- ti i bez prethodno pribavljenog mišljenja doktora medicine ako je neophodno da se takvo lice uputi u zdravstvenu usta- novu radi ljekarske intervencije.

Član 39.

(1)          Sprovođenje zatvorenika vrši se na osnovu naredbe za sprovođenje i plana sprovođenja.

(2)          Naredbu za sprovođenje i plan sprovođenja priprema komandir sprovodničkog odjeljenja uz saglasnost pomoćni- ka direktora, a potpisuje je direktor Ustanove ili lice koje on ovlasti.

(3)          Plan sprovođenja sadrži: osobna svojstva zatvoreni- ka i stepen sigurnosnog rizika, razlog sprovođenja, potreban broj pripadnika službe osiguranja za izvršenje sprovođenja, potrebna materijalno-tehnička sredstva, naoružanje, vrsta vozila, pravac kretanja i način sprovođenja.

(4)          Naredba za sprovođenje sadrži: datum i vrijeme spro- vođenja, razlog sprovođenja, imena i prezimena sprovodila- ca, ime i prezime vođe sprovodničke grupe, naoružanje koje duže sprovodioci te mjere prinude koje se mogu upotrijebiti prema zatvoreniku.

(5)          Prilikom sprovođenja lica lišenog slobode ženskog pola obavezno je prisustvo minimalno jednog pripadnika službe osiguranja ženskog pola.

Član 40.

Pomoćnik direktora prije izdavanja naredbe za sprovođe- nje utvrđuje da li postoje bilo kakve smetnje za sprovođenje.

Član 41.

(1)          Vođi sprovodničke grupe predaju se naredba za spro- vođenje, plan sprovođenja, hrana za lice koje se sprovodi i, po potrebi, oduzete stvari, novac ili druge dragocijenosti lica koje se sprovodi.

(2)          Vođa sprovodničke grupe treba da razjasni sva ne- jasna pitanja nakon dobijanja naredbe i plana sprovođenja.

(3)          Vođa sprovodničke grupe nakon dobijanja naredbe za sprovođenje i plana sprovođenja, po potrebi, izdaje dodatna uputstva pripadnicima sprovodničke grupe radi što efikasnije realizacije sprovođenja lica lišenog slobode.

Član 42.

(1)          Vođa sprovodničke grupe upozorava lice koje spro- vodi da je dužno da se pridržava njegovih naređenja i da će svaki pokušaj otpora ili bjekstva biti savladan upotrebom sile, uz primjenu dozvoljenih mjera prinude.

(2)          Lice koje se sprovodi, svojim potpisom na potvrdi, koja je sastavni dio naredbe za sprovođenje, potvrđuje da je upoznato sa svim mjerama prinude koje pripadnici sprovod- ničke grupe mogu prema njemu upotrebiti.

Član 43.

(1)          Za vrijeme sprovođenja nije dozvoljeno da lice koje se sprovodi dolazi u dodir ili da razgovara sa građanima ili da od njih bilo šta prima.

(2)          Pripadnik službe osiguranja može razgovarati sa li- cem koje sprovodi u mjeri u kojoj je to neophodno za pravil- no sprovođenje.

Član 44.

(1)          Pripadnik službe osiguranja odgovoran je za osobnu sigurnost lica koje sprovodi.

(2)          Pripadnik službe osiguranja obavezan je da u toku sprovođenja spriječi svaki napad ili pokušaj napada na lice koje se sprovodi, pokušaj njegovog oslobađanja organizira- nog od trećih lica i pokušaj njegovog samopovrjeđivanja ili napada na druga lica.

(3)          U slučaju pokušaja bjekstva lica koje se sprovodi, pri- padnik službe osiguranja preduzima mjere s ciljem sprečava- nja bjekstva, odnosno hvatanja, na način i pod uvjetima kako je to propisano Zakonom i ovim pravilnikom.

(4)          U slučaju bjekstva lica koje se sprovodi, vođa spro- vodničke grupe o tome odmah obavještava najbližu policij- sku stanicu i neposredno nadređenog.

Član 45.

(1)          U slučaju ranjavanja ili povrjeđivanja druge vrste lica koje se sprovodi, vođa sprovodničke grupe traži pomoć od najbliže zdravstvene ustanove, obavještava najbližu policij- sku stanicu i neposredno nadređenog po čijim uputstvima dalje postupa.

(2)          Ako se utvrdi da je lice koje se sprovodi bolesno i da nije sposobno za dalje putovanje, bit će smješteno u zdrav- stvenu ustanovu, o čemu se obavještava neposredno nadre- đeni, a sprovodnička grupa vrši njegovo osiguranje do prije- ma drugačijeg naređenja.

(3)          Ako u toku sprovođenja nastupi smrt lica koje se sprovodi, vođa sprovodničke grupe osigurava mjesto doga- đaja i o tome odmah obavještava neposredno nadređenog i nadležni organ unutrašnjih poslova.

(4)          U slučajevima iz st. 1, 2. i 3. ovog člana, ako se spro- vodi više lica, a u sprovodničkoj grupi ima dovoljan broj pri- padnika službe osiguranja, sprovođenje ostalih lica može se nastaviti.

Član 46.

(1)          Lice koje se sprovodi i njegove stvari predaju se uz potvrdu organu koji je naznačen u uputnom aktu ili naredbi za sprovođenje.

(2)          Prilikom predaje lica koje se sprovodi vođa sprovod- ničke grupe obavještava službeno lice kome je izvršena pre- daja o svim važnijim događajima i zapažanjima o licu koje je sproveo.

(3)          Vođa sprovodničke grupe traži izdavanje potvrde

0             preuzimanju lica i stvari, u kojoj se konstatiraju datum i vrijeme predaje, odnosno prijema, sa potpisom odgovornog lica i pečatom nadležnog organa koji je preuzeo lice i stvari.

Član 47.

                Nakon završenog sprovođenja, vođa sprovodničke grupe podnosi pismeni izvještaj pomoćniku direktora o toku sprovođenja i o predaji lica i njegovih stvari.

                Izvještaj iz stava 1. ovog člana, po pravilu, sadrži sve podatke o ponašanju lica lišenog slobode tokom sprovođenja

1             sva druga bitna zapažanja.

Član 48.

                Pripravnost se naređuje radi pripremanja dijela pri- padnika ili svih pripadnika službe osiguranja za izvršenje posebnih zadataka.

                U slučaju saznanja da može doći ili da je došlo do ve- ćih nereda, bjekstva, odbijanja zakonitih naređenja službenih lica od većeg broja lica lišenih slobode i u drugim vanrednim prilikama, u slučajevima kada se očekuju elementarne ne- pogode ili su već nastupile i u drugim sličnim slučajevima direktor Ustanove naređuje sprovođenje pripravnosti.

                Pomoćnik direktora, uz saglasnost direktora Ustano- ve, izrađuje dokument o vrstama pripravnosti, koji čini pri- log uz plan za vanredne prilike.

                Direktor Ustanove naređuje pripravnost dijela ili ci- jele službe osiguranja.

                Ministar pravde (u daljem tekstu: ministar) može na- rediti pripravnost svim Ustanovama.

                Kada direktor Ustanove naredi pripravnost, o tome se obavještava Ministarstvo, a po potrebi i Ministarstvo unutra- šnjih poslova.

Član 49.

(1)          Pripravnost se može narediti usmeno i pismeno.

(2)          Nakon izdate usmene naredbe mora uslijediti pisme- na naredba, kojom će se potvrditi ranije izdata usmena na- redba.

(3)          Naredba za preduzimanje pripravnosti sadrži: cilj pri- pravnosti, vrsta pripravnosti, vrstu aktivnosti koja se sprovo- di i vrijeme početka i prestanka pripravnosti.

(4)          Za vrijeme pripravnosti, po pravilu, poslovi osigura- nja vrše se pojačanim intenzitetom, u skladu sa planom za vanredne prilike.

Član 50.

(1)          Uzbuna se daje sa ciljem da se služba osiguranja u što kraćem vremenu dovede u određeni stepen pripravnosti.

(2)          Uzbuna, ovisno o cilju, daje se radi obuke i procje- njivanja spremnosti službe osiguranja, u slučaju ugrožavanja sigurnosti Ustanove, u slučaju elementarnih nepogoda, od- nosno kao mobilizacijska uzbuna.

(3)          Uzbunu daje direktor Ustanove ili lice koje on za to ovlasti.

(4)          Pripadnici službe osiguranja dužni su da se odmah nakon obavještavanja o pripravnosti ili uzbuni jave u Usta- novu nadređenom, odnosno dežurnom u Ustanovi.

(5)          Bliže situacije, znak za uzbunu i način pozivanja ure- đuju se planom za vanredne prilike.

Član 51.

Pripadnici službe osiguranja, u skladu sa propisom kojim se uređuju stručno usavršavanje i osposobljavanje u Ustano- vi, dužni su da:

1)            izučavaju zakonske, podzakonske i druge propise po- trebne za uspješno izvršavanje radnih dužnosti,

2)            uvježbavaju rukovanje i gađanje vatrenim oružjem kojim su zaduženi,

3)            obučavaju se u rukovanju opremom i tehničkim sred- stvima koja se koriste u obavljanju radnih dužnosti,

4)            stalno održavaju fizičku kondiciju i usavršavaju se u borilačkim vještinama.

Član 52.

Pripadnici službe osiguranja redovno prisustvuju satima nastave, a vrijeme provedeno na nastavi računa se u redovno radno vrijeme.

POGLAVLJE IV.

OVLAŠĆENJA PRIPADNIKA SLUŽBE OSIGURANJA

Član 53.

(1) Pripadnik službe osiguranja s ciljem izvršavanja pro- pisanih dužnosti, u skladu sa Zakonom, može primijeniti sljedeća ovlašćenja:

1)            provjera i utvrđivanje identiteta lica i predmeta,

2)            izdavanje upozorenja i naređenja,

3)            privremeno ograničavanje slobode kretanja,

4)            privremeno oduzimanje predmeta,

5)            korištenje tuđih vozila i komunikacijskih sredstava,

6)            pregled lica, stvari, prostorija i prijevoznih sredstava,

7)            upotreba sredstava prinude.

(2)          Pripadnik službe osiguranja primjenjuje ovlašćenja prema svojoj odluci, u skladu sa Zakonom, ovim pravilni- kom i na osnovu zakonite naredbe nadređenog.

(3)          Primjena ovlašćenja mora biti srazmjerna potrebi zbog koje se preduzima.

(4)          Između više ovlašćenja primijenit će se ovlašćenje kojim se, sa najmanje štetnih posljedica za lice prema kome se ovlašćenje primjenjuje, osigurava izvršenje službenog za- datka.

Član 54.

(1)          Pripadnik službe osiguranja ovlašćen je da uz pred- stavljanje i pokazivanje službene legitimacije i značke utvrdi identitet lica koje ulazi u objekat, odnosno izlazi iz objekta koji on osigurava, lica koje je neovlašćeno zatečeno u pro- storu koji on osigurava ili neovlašćeno prilazi licu lišenom slobode koje sprovodi, lica za koje postoji sumnja da poma- že ili skriva lice lišeno slobode za kojim traje potraga i lica zatečenog na mjestu gdje su se dogodili određeni incidenti, a bili su očevici događaja.

(2)          Radi utvrđivanja identiteta lica iz stava 1. ovog čla- na koja ulaze u objekat, pripadnik službe osiguranja traži na uvid osobnu kartu ili drugu identifikacionu ispravu kojom se može utvrditi identitet lica.

(3)          Pripadnik službe osiguranja upisuje u odgovarajuću evidenciju osnovne podatke o licu iz stava 1. ovog člana i vraća mu ispravu.

(4)          Licima kojim nije dozvoljen ulazak u objekat isprava se vraća odmah.

(5)          Licima kojim neposredno nadređeni odobri ulazak u objekat izdaje se odgovarajuća propusnica, koju lice po izla- sku vraća.

(6)          Kada pripadnik službe osiguranja izrazi sumnju u ispravnost identifikacione isprave, može zabraniti ulazak licu u objekat koji osigurava, a ispravu zadržati do dolaska policijskih službenika.

(7)          Pripadnik službe osiguranja ne dozvoljava ulazak u objekat licu koje nema identifikacionu ispravu ili na drugi način ne može da utvrdi identitet lica i licu koje odbija da pruži na uvid identifikacionu ispravu.

(8)          Kod lica kome je odobren ulazak u Ustanovu pripad- nik službe osiguranja utvrđuje identitet svih predmeta koje nosi sa sobom, te sve predmete čije unošenje nije dozvoljeno privremeno oduzima i odlaže u odgovarajući prostor i nakon izlaska vraća ih vlasniku.

Član 55.

Pripadnik službe osiguranja ovlašćen je da upozori lica lišena slobode i ostala lica koja neposredno utiču na izvrše- nje službenog zadatka koja svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem određene radnje mogu dovesti u opasnost svoju sigurnost, sigurnost drugog lica ili imovine, narušiti kućni red u Ustanovi ili kada se opravdano očekuje da bi ta lica mogla pokušati bjekstvo ili podstrekavati druga lica da počine krivično djelo, prekršaj, povredu pravila kućnog reda ili disciplinski prekršaj.

Član 56.

(1) Pripadnik službe osiguranja izdaje naređenja radi:

1)            otklanjanja opasnosti po vlastiti život ili osobnu sigur- nost, život i sigurnost lica koje osigurava ili lica koja mogu biti ugrožena od strane lica koja osigurava i po život i sigur- nost ostalih službenih lica,

2)            otklanjanja opasnosti za imovinu koju osigurava ili je duži,

3)            sprečavanja izvršenja krivičnih djela, prekršaja, bjek- stva i drugih disciplinskih prekršaja i remećenja kućnog reda od lica lišenih slobode,

4)            onemogućavanja pristupa i zadržavanja licima na pro- storu ili objektu gdje to nije dozvoljeno,

5) sprečavanja i otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti uzrokovane elementarnim nepogodama i u drugim vanrednim prilikama.

(2) Izdato naređenje mora biti zakonito, potpuno, nedvo- smisleno, pravovremeno i jasno.

Član 57.

(1)          Upozorenja i naređenja se, po pravilu, izdaju nepo- srednim usmenim obraćanjem, s tim da naređenja mogu biti i u pisanoj formi.

(2)          Sadržaj upozorenja i naređenja mora biti u skladu sa konkretnom situacijom i odnositi se na konkretan slučaj.

(3)          Kada nepostupanje po izdatom upozorenju, odnosno naređenju može dovesti do nastupanja zabranjene ili neželje- ne posljedice ili je posljedica već nastupila, pripadnik službe osiguranja preduzima druga ovlašćenja u skladu sa nastalom situacijom.

Član 58.

(1)          Licu koje nasilno pokušava ući u objekat koji se osi- gurava, licu koje je zatečeno u prostoru koji se štiti ili licu koje nasilno pokušava prići licu koje se osigurava ili je zate- čeno u vršenju drugog krivičnog djela pripadnik osiguranja ograničava slobodu kretanja, odnosno lice zadržava do dola- ska policijskih službenika.

(2)          Pripadnik službe osiguranja postupa na način propi- san stavom 1. ovog člana i u slučaju da lice pokušava nasilno osloboditi lice lišeno slobode prilikom sprovođenja, odnosno da ometa tok sprovođenja ili na drugi način ometa izvršenje službenog zadatka.

Član 59.

                Pripadnik službe osiguranja vrši standardni pregled zadržanog lica iz člana 58. ovog pravilnika s ciljem utvr- đivanja posjedovanja oružja, predmeta pogodnih za napad ili predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz o pokušanom ili izvršenom krivičnom djelu ili prekršaju i, u slučaju pronala- ska, privremeno oduzima ove predmete.

                U slučaju da lice iz stava 1. ovog člana pruža otpor ili pokuša bjekstvo, pripadnik službe može primijeniti odgova- rajuće mjere prinude da bi zadržao lice do dolaska policijskih službenika.

Član 60.

(1)          O zadržavanju lica pripadnik službe osiguranja od- mah obavještava neposredno nadređenog s ciljem pravovre- menog obavještavanja organa unutrašnjih poslova o zadrža- vanju, razlozima zadržavanja te mjestu zadržavanja, a dalje se postupa po naređenjima policijskih službenika.

(2)          O zadržavanju i predaji lica i privremeno oduzetih stvari organu unutrašnjih poslova pripadnik službe osigura- nja sačinjava i dostavlja izvještaj direktoru Ustanove.

(3)          Izvještaj iz stava 2. ovog člana sadrži:

1)            ime i prezime zadržanog lica,

2)            razlog i mjesto zadržavanja,

3)            način postupanja prilikom zadržavanja,

4)            vrijeme obavještavanja nadređenog,

5)            izdate naredbe policijskih službenika i vrijeme njiho- vog izdavanja,

6)            predmeti oduzete od zadržanog lica,

7)            vrijeme predaje zadržanog lica policijskom službeniku i

8)            potpis pripadnika službe osiguranja.

Član 61.

(1)          Pripadnik službe osiguranja ovlašćen je da od lica li- šenih slobode privremeno oduzme sve predmete čije držanje nije dozvoljeno.

(2)          O privremeno oduzetim predmetima pripadnik službe osiguranja sačinjava zapisnik i primjerak zapisnika predaje licu od koga je predmet oduzet, a predmeti se čuvaju u depo- zitu lica lišenih slobode.

(3)          Privremeno oduzeti osobni predmeti vraćaju se vla- sniku prilikom otpusta iz Ustanove.

(4)          Predmeti koji su upotrijebljeni ili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela i predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u postupku oduzimaju se od lica lišenog slobode i uz zapisnik predaju se organu koji vodi postupak, te se o tome obavještava lice lišeno slobode.

(5)          Predmeti za koje se sumnja da su namijenjeni za bjek- stvo zatvorenika i ugrožavanje reda i discipline te stvari za koje se sumnja da mogu narušiti zdravlje oduzet će se, uništi- ti ili predati nadležnom organu, o čemu se sačinjava zapisnik i jedan primjerak se predaje zatvoreniku.

(6)          Privremeno oduzeti predmeti koje zatvorenik ne želi da preuzme prilikom otpusta i predmeti pronađeni u Ustano- vi za koje se nije moglo utvrditi kome pripadaju uništavaju se nakon godinu dana od dana otpusta zatvorenika, odnosno od dana pronalaska predmeta.

(7)          Članove komisije za uništavanje predmeta iz st. 5. i 6. ovog člana rješenjem imenuje direktor Ustanove.

(8)          Komisiju iz stava 7. ovog člana čine predsjednik ko- misije, koji je iz reda pripadnika službe osiguranja, i dva čla- na iz reda zaposlenih u drugim službama Ustanove.

Član 62.

(1)          Kada pripadnik službe osiguranja prilikom pretresa lica i prijevoznih sredstava koja ulaze u unutrašnji i vanjski krug Ustanove pronađe predmete čije je držanje dozvoljeno, ali nije dozvoljeno unošenje u krug Ustanove, predmete uz zapisnik ili dodjelom ormarića sa ključem privremeno zadr- žava, dok lice ne napusti Ustanovu.

(2)          Kada se kod lica iz stava 1. ovog člana ili kod lica koja ugrožavaju sigurnost lica lišenih slobode ili zatečenih u unutrašnjem i vanjskom krugu Ustanove pronađu opasni predmeti za sigurnost, pripadnik službe osiguranja predmete privremeno zadržava do dolaska policijskih službenika i uz zapisnik im ove predmete predaje.

(3)          U objekte Ustanove nije dozvoljeno unositi vatreno i hladno oružje, municiju, eksploziv, lahkozapaljive materije, alkoholna pića, narkotike, radio i TV prijemnike, uređaje za optičko i zvučno snimanje i emitiranje, rešoe, plinska kuhala i druga grijna tijela sa otvorenim plamenom te druge stvari i predmete koji bi mogli narušiti sigurnost Ustanove i čije držanje nije dozvoljeno licima lišenim slobode.

Član 63.

(1)          Pripadnik službe osiguranja ovlašćen je da upotrijebi tuđe prijevozno sredstvo, odnosno komunikacijsko sredstvo ako se na drugi način ne može izvršiti prijevoz, odnosno uspostaviti veza radi lišavanja slobode neposredno odbje- glog lica lišenog slobode ili prevoženja u najbližu zdravst^e- nu ustanovu povrijeđenog lica lišenog slobode, pripadnika službe osiguranja ili drugog lica u izvršavanju službenog zadatka.

(2)          Pripadnik službe osiguranja obavezan je da prilikom primjene ovlašćenja iz stava 1. ovog člana pokaže službenu legitimaciju.

(3)          O upotrebi tuđih prijevoznih i komunikacijskih sredsta- va vlasniku se izdaje odgovarajuća potvrda i vlasnik ima pravo na naknadu troškova i štete uzrokovane njihovom upotrebom.

Član 64.

(1)          Pripadnik službe osiguranja ovlašćen je da izvrši pre- gled lica i stvari koje lice nosi sa sobom kada je to neophod- no radi pronalaženja predmeta koji nisu dozvoljeni u pro- storu ili objektu ili predmeta koji bi mogli biti korišteni za napad na drugo lice ili za samopovrjeđivanje.

(2)          Pregled lica iz stava 1. ovog člana obuhvaća uvid u sadržaj njegove odjeće i obuće.

(3)          Pregled stvari koje lice kod sebe drži obuhvaća pre- gled stvari koje su kod lica ili u njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje se u njegovoj pratnji prevoze.

(4)          Pregled prijevoznih sredstava tokom sprovođenja ograničava se isključivo na pronalaženje odbjeglog lica, pri čemu se vrši samo pregled unutrašnjosti prijevoznih sredsta- va, gepeka i prostora ispod haube motora.

(5)          O pregledu prijevoznih sredstava obavezno se izdaje potvrda, u kojoj se naznačava razlog pregleda prijevoznog sredstva.

POGLAVLJE V.

MJERE PRINUDE

Član 65.

S ciljem održavanja reda i sigurnosti u Ustanovi, prema zatvoreniku se mogu primijeniti mjere prinude koje su utvr- đene Zakonom i ovim pravilnikom.

Član 66.

Mjere prinude u skladu sa Zakonom su:

1)            upotreba fizičke snage,

2)            vezivanje,

3)            upotreba gumene palice,

4)            upotreba službenih pasa,

5)            upotreba šmrkova sa vodom,

6)            upotreba hemijskih sredstava,

7)            upotreba elektromagnetnog/elektroničkog nesmrtono- snog oružja - taser,

8)            upotreba kinetičkog nesmrtonosnog oružja - gumeni metak,

9)            upotreba vatrenog oružja.

Član 67.

Mjere prinude prema zatvoreniku mogu se primijeniti samo kada je neophodno da se spriječi:

1)            bjekstvo,

2)            fizički napad na drugo lice,

3)            samopovrjeđivanje ili pokušaj samoubistva zatvorenika,

4)            namjerno uzrokovanje požara, poplave i materijalne štete,

5)            aktivan i pasivan otpor,

6)            pobuna.

Član 68.

(1)          Sredstva prinude mogu upotrijebiti samo pripadnici službe osiguranja koji su obučeni i osposobljeni za njihovu upotrebu.

(2)          Prilikom primjene mjere prinude koristi se mjera koja najmanje ugrožava život i zdravlje lica prema kom se primje- njuje, kojom se uspješno savlađuje otpor i koja je srazmjerna opasnosti koja prijeti.

Član 69.

                Bjekstvom se smatra svako samovoljno udaljenje lica lišenog slobode iz Ustanove ili odjeljenja Ustanove i samo- voljno udaljenje prilikom sprovođenja.

                Bjekstvom se smatra i nedolazak na vrijeme sa odo- brenog korištenja pogodnosti van Ustanove, nedolazak na vrijeme sa odobrenog prekida izdržavanja kazne zatvora, sa- movoljno udaljenje sa liječenja u zdravstvenoj ustanovi ili ra- dilišta van Ustanove i nejavljanje u Ustanovu nakon opoziva uvjetnog otpusta i opoziva prekida izdržavanja kazne zatvora.

                Svaki pokušaj samovoljnog udaljavanja iz Ustanove u vidu razvaljivanja zaštitnih rešetki, zidova objekta, savla- đivanja ogradnih zidova ili metalnih ograda i udaljavanje od službenih pratilaca sa očitom namjerom protivpravnog na- puštanja Ustanove ili udaljavanje od pratnje smatrat će se bjekstvom.

Član 70.

(1)          Fizičkim napadom na drugo lice smatra se svaka radnja preduzeta da se pripadnik službe osiguranja omete ili spriječi u izvršenju službene radnje ili da se pripadnik službe osiguranja ili drugo lice povrijedi ili liši života.

(2)          Napadom na objekat koji se osigurava smatraju se svaka radnja preduzeta radi uništenja ili težeg oštećenja objekta ili pojedinih njegovih dijelova ili radi kvarenja, uni- štenja ili zloupotrebe uređaja i opreme na objektu Ustano- ve i svaki pokušaj nasilnog ulaska u objekat ili prostor oko objekta u koji je ulaz zabranjen.

Član 71.

Otpor može biti aktivan i pasivan, u skladu sa Zakonom.

Član 72.

Pod aktivnim otporom podrazumijeva se svako suprot- stavljanje zatvorenika zakonitim službenim mjerama, rad- njama i nalozima službenog lica, koje se vrši zaklanjanjem ili držanjem za lice ili predmet, otimanjem, ili pod pretpo- stavkom da će se lice napasti ili preduzimanjem slične rad- nje.

Član 73.

Pod pasivnim otporom podrazumijeva se svako suprot- stavljanje zatvorenika zakonitim službenim mjerama, rad- njama i nalozima službenog lica, koje se vrši oglušavanjem ili zauzimanjem klečećeg, sjedećeg, ležećeg ili sličnog po- ložaja.

Član 74.

(1)          Pripadnici službe osiguranja dužni su da pokušaju da ublaže napete situacije kad god je to moguće.

(2)          Ako pripadnik službe osiguranja svojim ponaša- njem pogorša situaciju do većeg stepena nasilja nego što je to neophodno, srazmjerno će odgovarati za posljedice ako njegova odgovornost bude utvrđena u disciplinskom postupku.

Član 75.

O primjeni mjera prinude usmeno i jasno se upozorava lice prema kom se mjera prinude namjerava upotrijebiti, osim ako se radi o istovremenom ili neposredno predstoje- ćem protivpravnom napadu.

Član 76.

Nakon svake upotrebe mjera prinude, doktor medicine Ustanove obavezno vrši ljekarski pregled lica lišenog slobo- de, a ako je upotreba rezultirala povredom lica lišenog slo- bode, odmah se sprovodi odgovarajući tretman u najbližoj zdravstvenoj ustanovi.

Član 77.

(1)          Upotrebu službenih pasa, šmrkova sa vodom, he- mijskih sredstava, elektromagnetnog/elektroničkog nesmr- tonosnog oružja (taser), kinetičkog nesmrtonosnog oružja (gumeni metak) može da naredi samo direktor Ustanove kada su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom i ovim pravil- nikom.

(2)          Ostala sredstva prinude pripadnik službe osiguranja može upotrijebiti po naređenju nadređenog pod čijim ru- kovodstvom izvršava službeni zadatak ili samoinicijativno ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom i ovim pravil- nikom.

Član 78.

Upotreba fizičke snage najblaža je mjera prinude i upo- trebljava se radi:

1)            odbijanja od sebe napada od strane lica lišenog slobo- de ili od drugog lica,

2)            odbijanja napada na lice lišeno slobode koje se osigu- rava ili sprovodi,

3)            odbijanja napada na objekat koji se osigurava,

4)            sprečavanja bjekstva lica lišenog slobode,

5)            sprečavanja samopovrjeđivanja ili samoubistva lica lišenog slobode,

6)            sprečavanja namjernog uzrokovanja materijalne štete,

7)            savlađivanja otpora lica lišenog slobode.

Član 79.

Upotrebom fizičke snage smatraju se zahvati, bacanja, udarci i druge vještine odbrane i napada.

Član 80.

(1)          Zahvati predstavljaju skup više radnji, uglavnom na principu poluge, i najblaže su sredstvo za savladavanje ot- pora.

(2)          Bacanja podrazumijevaju sve oblike poremećaja rav- noteže i obaranja.

(3)          Udarci podrazumijevaju radnje koje se nanose bri- dom šake, vrhovima prstiju ruke, ojačanim dijelom dlana, laktom, koljenom i stopalom.

(4)          Udarci se upotrebljavaju ako se blažim oblicima iz st. 1. i 2. ovog člana nije mogao izvršiti službeni zadatak.

(5)          Zabranjeno je nanošenje udaraca otvorenom pesni- com - šamarom i zatvorenom pesnicom - šakom.

(6)          Potrebno je izbjegavati udarce usmjerene u pleksus, oči, tjeme, potiljak, dušnik, polne organe i repnjaču i udarce nogom u predio cjevanice ili koljena.

(7)          Druge vještine odbrane i napada podrazumijevaju pritiske, gušenja, blokove i drugo.

Član 81.

(1)          Fizička snaga može se upotrebljavati samo dok traje napad ili otpor.

(2)          Za savladavanje pasivnog otpora lica lišenog slobode pripadnik službe osiguranja može upotrijebiti fizičku snagu.

Član 82.

(1)          Pripadnik službe osiguranja obavezno veže lice liše- no slobode prilikom sprovođenja u sljedećim slučajevima:

1)            kada je procjenom sigurnosnog rizika lica lišenog slo- bode utvrđen visok nivo sigurnosnog rizika, odnosno ako je lice lišeno slobode ranije izvršilo ili pokušalo bjekstvo ili postoji sumnja da će to učiniti, bez obzira na vrstu i težinu počinjenog krivičnog djela,

2)            kada u toku sprovođenja lice lišeno slobode vrši na- pad ili pruža otpor zakonitim naređenjima pripadnika službe osiguranja i

3)            ako je obavezno vezivanje navedeno u pismenom nalogu za sprovođenje izdatom od neposredno nadređe- nog.

(2)          Pripadnik službe osiguranja može vezati lice lišeno slobode prilikom sprovođenja ako prilikom sprovođenja dođe do saznanja o mogućnosti bjekstva ili promjene u po- našanju lica lišenog slobode ukazuju na takvu mogućnost, ali samo po naređenju vođe sprovodničke grupe.

Član 83.

(1) Pripadnik službe osiguranja može vezati lice lišeno slobode u prostoru Ustanove u sljedećim slučajevima:

1)            kada fizički napada pripadnika službe osiguranja ili drugo lice,

2)            kada pruža otpor zakonitom naređenju koji se na drugi način ne može savladati,

3)            kada uzrokuje materijalnu štetu, a ogluši se na zakoni- to naređenje da prestane sa činjenjem štete,

4)            kada se samopovređuje ili pokušava samopovrjeđiva- nje, odnosno ozbiljno prijeti samoubistvom.

(2)          O primjeni sredstava za vezivanje iz stava 1. ovog člana pripadnik službe osiguranja odmah obavještava nadre- đenog, koji o tome obavještava direktora Uslanove, a dalje se postupa po njegovom naređenju.

(3)          Vezivanje iz stava 1. ovog člana traje do prestanka otpora ili do primjene posebne mjere za održavanje reda i sigurnosti izdvajanja u prostoriju bez opasnih stvari, a naj- duže do 12 sati.

Član 84.

                Pripadnik službe osiguranja može vezati lice lišeno slobode kožnim kaiševima samo kada je to preostalo kao je- dino sredstvo da se spriječi samopovrjeđivanje ili napad na druga lica.

                Upotreba kožnih kaiševa može se primijeniti samo u Ustanovi koja raspolaže prostorijom za izvršenje poseb- ne mjere smještaja u medicinsku prostoriju sa intenzivnim nadzorom i na osnovu mišljenja doktora medicine Ustanove.

                Izuzetno, pripadnik službe osiguranja može u hitnim slučajevima upotrijebiti kožne kaiševe i bez mišljenja dokto- ra medicine iz stava 2. ovog člana, uz obavezu da se ljekarski pregled osigura najkasnije u roku od dva sata, nakon čega pripadnik službe osiguranja postupa po uputstvima doktora medicine.

                Prije upotrebe kaiševa za vezivanje pripadnik službe osiguranja obavezan je da jasno upozori lice lišeno slobode da će ovo sredstvo biti upotrijebljeno.

                Na osnovu mišljenja doktora medicine iz stava 2. ovog člana, o trajanju upotrebe kožnih kaiševa odlučuje di- rektor Ustanove ili lice koje on odredi, s tim da doktor medi- cine Ustanove prati stanje tjelesnog i duševnog zdravlja dok traje upotreba ovog sredstva.

                Direktor Ustanove ili lice koje on odredi ukinut će upotrebu kožnih kaiševa čim prestanu razlozi za upotrebu, a upotreba može trajati jednokratno najduže 12 sati.

Član 85.

(1)          Pripadnik službe osiguranja odlučuje da li se lice li- šeno slobode veže sa rukama naprijed ili rukama nazad na osnovu:

1)            podataka o sklonostima iz naloga za sprovođenje,

2)            na osnovu fizičke konstitucije lica lišenog slobode i

3)            drugih podataka i saznanja do kojih je pripadnik slu- žbe došao.

(2)          Vezivanje nogu vrši se samo kod lica lišenog slobode najvišeg sigurnosnog rizika i kada je to izričito navedeno u nalogu za sprovođenje.

(3)          Vezivanje lica lišenog slobode može se vršiti pojedi- načno i grupno.

(4)          Upotreba lisica i/ili pojaseva nad licima lišenim slo- bode tokom prijevoza primjenjuje se samo kada to jasno zahtijeva procjena rizika u pojedinačnom slučaju i ako se upotreba takvih sredstava smatra apsolutno neophodnim i obavlja se na način kojim se minimizira svaki rizik od povre- de lica lišenih slobode.

(5)          Vezivanje lica lišenog slobode sredstvima za veziva- nje iza leđa izbjegava se tokom prijevoza.

Član 86.

Vezivanje lica lišenog slobode za predmete u prostorija- ma Ustanove ili drugim prostorijama nije dozvoljeno.

Član 87.

Pripadnik službe osiguranja može upotrijebiti sredstva za vezivanje i prema licu koje:

1)            nasilno pokušava ući u objekat koji osigurava,

2)            je zatečeno u vanjskom krugu Ustanove do dolaska policijskih službenika.

3)            napada pripadnike službe ili druga lica,

4)            pruža otpor zakonitom naređenju i

5)            pokušava pobjeći sa lica mjesta.

Član 88.

(1)          Pripadnik službe osiguranja ne upotrebljava sred- stva za vezivanje prema licima koja su očito bolesna, sta- ra i iznemogla, prema teškim invalidima i prema trudnim ženama.

(2)          Prema licima iz stava 1. ovog člana sredstva za ve- zivanje mogu se upotrijebiti ako ova lica vatrenim oružjem ili drugim opasnim sredstvom ugrožavaju život pripadnika službe osiguranja ili drugog lica, odnosno ako se pruženi otpor ne može na drugi način savladati i narušeni red uspo- staviti.

Član 89.

Prilikom upotrebe sredstava za vezivanje pripadnici slu- žbe osiguranja obavezno nastoje da tim sredst^om ne nanesu fizičke povrede licu koje vežu.

Član 90.

(1)          Gumene palice upotrebljavaju se u slučajevima pro- pisanim članom 78. ovog pravilnika.

(2)          Upotreba gumene palice dopuštena je ako je upotreba fizičke snage bezuspješna, ili je izvjesno da se upotrebom fizičke snage neće postići rezultat ili je izvjesno da fizička snaga neće biti efikasna.

(3)          Specijalna palica "tomfa" može se upotrijebiti samo po naređenju neposredno nadređenog u slučaju težeg naruša- vanja reda i sigurnosti u Ustanovi od više lica lišenih slobode istovremeno i na istom mjestu.

Član 91.

(1)          Pripadnik službe osiguranja ne upotrebljava gumenu palicu prema licima koja su očito bolesna, stara i iznemogla, prema teškim invalidima i prema trudnim ženama.

(2)          Prema licima iz stava 1. ovog člana gumena pali- ca može se upotrijebiti ako ova lica vatrenim oružjem ili drugim opasnim sredstvom ugrožavaju život pripadnika službe osiguranja ili drugog lica, odnosno ako se pruže- ni otpor ne može na drugi način savladati i narušeni red uspostaviti.

Član 92.

Gumena palica ne smije se upotrijebiti prema licu koje pruža pasivan otpor, osim u izuzetnim situacijama kada se upotrebom fizičke snage ne može izvršiti službena radnja.

Član 93.

Prilikom upotrebe gumene palice potrebno je izbjegavati udarce u vitalne dijelove tijela - glava, potiljak, kičma, grudi, srce, bubrezi i genitalije, osim ako je ugrožen život pripadni- ka službe osiguranja ili lica koje osigurava.

Član 94.

Po naredbi direktora Ustanove pripadnik službe osigura- nja može upotrijebiti službene pse radi:

1)            odbijanja napada od sebe, drugog lica ili objekta koji osigurava,

2)            sprečavanja bjekstva lica lišenog slobode iz Ustanove zatvorenog tipa ili odjeljenja zatvorenog tipa,

3)            hvatanja odbjeglog lica lišenog slobode za kojim je organizirana potjera,

4)            blokiranja i razbijanja većih pobuna i izdvajanja naro- čito agresivnih lica lišenih slobode,

5)            blokiranja određenih prolaza,

6)            zaštite začelja i bokova interventne jedinice u suzbija- nju širih nereda i pobuna u Ustanovama,

7)            pronalaženja tragova i predmeta krivičnih djela u Ustanovi,

8)            vršenja patrolne djelatnosti,

9)            pronalaska nedozvoljenih stvari u prostoru koji koriste lica lišena slobode.

Član 95.

(1)          Službeni psi bez zaštitne korpe mogu se upotri- jebiti samo ako su ispunjeni uvjeti za upotrebu vatrenog oružja propisani Zakonom i ovim pravilnikom, osim u slučajevima iz člana 94. t. 7) i 9) ovog pravilnika.

(2)          Pripadnik službe osiguranja obavezan je da, prema mogućnostima, spriječi psa u nanošenju povreda licu prema kome je pas upotrijebljen.

Član 96.

(1)          Šmrkovi sa vodom kao mjera prinude mogu se upo- trijebiti kao sredstvo podrške u situaciji kada upotrebom fizičke snage i gumene palice nije moguće umiriti pobune širih razmjera u Ustanovi, odnosno teže narušavanje reda i sigurnosti od više lica lišenih slobode istovremeno i na istom mjestu.

(2)          Šmrkovi sa vodom mogu se upotrijebiti samo po na- ređenju direktora Ustanove.

Član 97.

(1) Pripadnik službe osiguranja hemijska sredstva može upotrijebiti samo po naređenju direktora Ustanove radi:

1)            uspostavljanja reda i mira u Ustanovi koje je narušeno u većem obimu od lica lišenih slobode, a ne može se uspo- staviti blažim mjerama prinude,

2)            odbijanja napada od sebe, drugog lica ili objekta koji osigurava, a koje nije moguće odbiti blažim mjerama prinu- de i

3)            savlađivanja otpora lica lišenih slobode koja su se zabarikadirala i koja su otkazala poslušnost, koja prijete ili pružaju otpor vatrenim oružjem ili drugim sredstvom ili drže drugo lice kao taoca, a nije ih moguće savladati blažim mje- rama prinude.

Član 98.

Blaža hemijska sredstva - sprej za osobnu zaštitu pri- padnik službe osiguranja može upotrijebiti samoinicijativno u slučajevima kada je dozvoljena upotreba fizičke snage, u skladu sa ovim pravilnikom.

Član 99.

                Upotreba hemijskih sredstava nije dozvoljena u za- tvorenim prostorima zapremine do 30 m3, osim hemijskog spreja za osobnu zaštitu.

                U zatvorenim prostorima čija zapremina iznosi preko 30 m3 može se upotrijebiti samo hemijski metak ili bomba u kojoj ima do 30 g hemijske materije.

                Hemijska sredstva ne mogu se upotrijebiti prema li- cima lišenim slobode koja se nalaze u blizini eksplozivnih ili lahkozapaljivih materija, koja se nalaze na velikoj visini i sličnim mjestima gdje bi mogao biti ugrožen njihov život ili život drugih lica.

                Kod upotrebe hemijskih sredstava potrebno je da se vodi računa i o meteorološkim prilikama, korištenju zaštitnih sredstava i osiguranju ekipe za pružanje prve pomoći.

Član 100.

(1)          Pripadnik službe osiguranja koji je specijalno obučen za rukovanje elektromagnetnim/elektroničkim nesmrtono- snim oružjem - taserom može ga upotrijebiti samo u vanred- nim okolnostima pobune i uzimanja talaca ako se njegovom primjenom očekuje uspjeh u obavljanju službenog zadatka.

(2)          Elektromagnetno/elektroničko nesmrtonosno oru- žje - taser može se upotrijebiti samo po naređenju direktora Ustanove.

(3)          Pripadnik službe osiguranja prije upotrebe elektroma- gnetnog/elektroničkog nesmrtonosnog oružja - tasera usme- no upozorava zatvorenika da će se prema njemu primijeniti mjera prinude upotreba elektromagnetnog/elektroničkog ne- smrtonosnog oružja - tasera ako nastavi sa okolnostima iz stava 1. ovog člana.

(4)          Upotreba elektromagnetnog/elektroničkog nesmrto- nosnog oružja - tasera nije dozvoljena ako ispaljivanjem sonde ili njihovom primjenom kao elektrošokera nije mo- guće izbjeći kontakt sonde ili elektrošokera u području gla- ve, vrata i genitalija lica prema kom se sredstvo primje- njuje.

(5)          Elektromagnetno/elektroničko nesmrtonosno oružje - taser ne smije se upotrijebiti prema zatvorenicima koji su očito bolesni, stari i iznemogli, prema teškim invalidima i prema ženama.

Član 101.

(1)          Kinetičko nesmrtonosno oružje - gumeni metak može se upotrijebiti samo po naređenju direktora Ustanove u slučaju težeg narušavanja reda i sigurnosti u Ustanovi od jednog ili više zatvorenika istovremeno i na istom mjestu.

(2)          Pripadnik službe osiguranja koji je specijalno obu- čen za upotrebu kinetičkog nesmrtonosnog oružja - gume- ni metak ovo sredstvo može upotrijebiti samo u vanrednim okolnostima pobune, uzimanja talaca, ugrožavanja života službenih lica ili lica koja se osiguravaju i bjekstva iz Usta- nove zatvorenog tipa ili zatvorenog odjeljenja Ustanove za- tvorenog tipa ako se njegovom primjenom očekuje uspjeh u obavljanju službenog zadatka.

(3)          Pripadnik službe osiguranja obavezan je da prethod- no upozori lice prema kom namjerava upotrijebiti kinetičko nesmrtonosno oružje - gumeni metak pozivajući ga da stane: "Stoj, pucat ću!".

(4)          Pripadnik službe osiguranja dat će dovoljno vre- mena da se upozorenje posluša, osim ako bi to uzrokovalo rizik za pripadnika službe osiguranja ili uzrokovalo pri- jetnju ozbiljnom povredom ili smrću drugih lica, odnosno ako bi se, pod tim okolnostima, to pokazalo neodgovara- jućim.

(5)          Ako lice ne stane ni na ponovljeno upozorenje, a ne postoji druga mogućnost da se spriječi bjekstvo, pripadnik službe osiguranja upotrijebit će kinetičko nesmrtonosno oru- žje - gumeni metak pucajući u noge licu koje bježi, s tim da će, ako uvjeti dozvoljavaju, prvi hitac ispaliti u zrak s ciljem ozbiljnog upozorenja licu da stane.

(6)          Noću, u gustoj magli, na nepreglednom terenu, u šumi ili kada lice lišeno slobode bježi prema šumi ili u prav- cu objekta gdje može da se sakrije ili organizira odbranu, pripadnik službe osiguranja može upotrijebiti kinetičko ne- smrtonosno oružje - gumeni metak i poslije prvog poziva da stane.

(7)          Kinetičko nesmrtonosno oružje ne smije se upotrije- biti prema zatvorenicima koji su očito bolesni, stari i izne- mogli, prema teškim invalidima i prema ženama.

Član 102.

Pripadniku službe osiguranja pri vršenju službenih po- slova dozvoljena je upotreba vatrenog oružja samo ako dru- gim mjerama nije mogao izvršiti službeni zadatak, i to radi:

1)            zaštite života ljudi,

2)            odbijanja neposrednog napada kojim se ugrožava nje- gov život ili život službenih lica,

3)            odbijanja napada na objekat koji osigurava,

4)            sprečavanja bjekstva zatvorenika iz Ustanove zatvo- renog tipa,

5)            sprečavanja bjekstva zatvorenika iz Ustanove zatvo- renog tipa, odnosno zatvorenog odjeljenja Ustanove koga sprovodi ili osigurava ako bi njegovo bjekstvo neposredno ugrozilo život drugih, samo ako je to izričito navedeno u na- logu za sprovođenje, odnosno osiguranje.

Član 103.

Napad iz člana 102. ovog pravilnika mora biti:

1)            protivpravan i istovremen,

2)            izvršen opasnim sredstvima - vatreno oružje, hladno oružje ili drugo opasno sredstvo kojim se ugrožava život,

3)            u slučaju kada napadač ili više njih posjeduje takvu snagu i vještinu kojim ozbiljno ugrožava život drugog lica.

Član 104.

(1)          Napadom na pripadnika službe osiguranja smatra se i samo potezanje vatrenog oružja ili pokušaj da se ono po- tegne.

(2)          Potezanjem vatrenog oružja u smislu stava 1. ovog člana smatra se pokret vatrenim oružjem radi njegovog do- nošenja i stavljanja u položaj za upotrebu, a pokušajem po- tezanja smatra se pokret učinjen prema vatrenom oružju radi potezanja.

Član 105.

Pripadnik službe osiguranja može upotrijebiti vatreno oružje radi odbijanja napada na objekat koji osigurava:

1)            ako je napad neposredan,

2)            ako je napad počeo,

3)            ako još traje u trenutku upotrebe oružja,

4)            u uvjetima neposredne opasnosti po njegov život, život drugog pripadnika službe osiguranja ili lica koja se u objektu osiguravaju,

5)            ako blažim sredstvima prinude nije moguće odbiti na- pad.

Član 106.

Sa prestankom napada na lice i na objekat prestaju i uvje- ti za upotrebu vatrenog oružja.

Član 107.

Pripadnik službe osiguranja može upotrijebiti vatreno oružje radi sprečavanja bjekstva lica lišenog slobode pri- likom sprovođenja ili osiguranja samo ako je u nalogu za sprovođenje ili osiguranje izričito navedeno da je dozvo- ljena upotreba vatrenog oružja u slučaju bjekstva, a blažim sredstvima prinude nije moguće spriječiti bjekstvo, izuzev u slučajevima ispunjavanja uvjeta iz člana 102. ovog pra- vilnika.

Član 108.

Pripadnik službe osiguranja može upotrijebiti vatreno oružje radi sprečavanja bjekstva zatvorenika iz Ustanove za- tvorenog tipa, odnosno iz zatvorenog odjeljenja Ustanove i radi sprečavanja bjekstva lica koja se sprovode iz Ustanove zatvorenog tipa, odnosno zatvorenog odjeljenja Ustanove ako blažim sredstvima prinude nije moguće spriječiti bjek- stvo.

Član 109.

(1)          Pripadnik službe osiguranja obavezan je unaprijed upozoriti lice lišeno slobode da je u slučaju bjekstva protiv njega dozvoljena upotreba vatrenog oružja.

(2)          Pripadnik službe osiguranja obavezan je da prethod- no upozori lice prema kom namjerava upotrijebiti vatreno oružje pozivajući ga da stane riječima: "Stoj, pucat ću!" Ako lice u bjekstvu ne stane, pripadnik službe osiguranja obave- zan je da ponovi upozorenje, a ako ni na ponovljeni poziv da stane lice u bjekstvu to ne učini, a ne postoji druga mo- gućnost da se bjekstvo spriječi, pripadnik službe osiguranja upotrijebit će vatreno oružje.

(3)          Pripadnik službe osiguranja dat će dovoljno vremena da se upozorenje posluša, osim ako bi to uzrokovalo rizik za pripadnika službe osiguranja ili uzrokovalo prijetnju ozbilj- nom povredom ili smrću drugih lica, odnosno ako bi se, pod tim okolnostima, to pokazalo neodgovarajućim.

(4)          Pripadnici službe osiguranja nastojat će da prilikom upotrebe vatrenog oružja, ako postoje uvjeti, gađaju u dio tijela gdje neće nastupiti smrtna posljedica.

(5)          Noću, u gustoj magli, na nepreglednom terenu, u šumi ili kada lice lišeno slobode bježi prema šumi ili u prav- cu objekta gdje može da se sakrije ili organizira odbranu, pripadnik službe osiguranja može upotrijebiti vatreno oružje i poslije prvog poziva licu da stane.

(6)          Pripadnik službe osiguranja neće upotrijebiti vatreno oružje ako bi time ugrozio živote drugih lica.

(7)          Pripadnik službe osiguranja u situaciji gonjenja odbjeglog lica neće pucati na vozila u pokretu u kojim se nalazi odbjeglo lice ili lica koja pomažu odbjeglom licu da izvrši bjekstvo, osim u slučajevima:

1)            ako se ta vozila koriste za nanošenje povreda pripad- nicima službe osiguranja ili drugim licima i

2)            da bi se spriječila opasnost po život pripadnika službe osiguranja ili drugih lica izazvana pucanjem iz oružja iz vo- zila u pokretu.

Član 110.

Prilikom upotrebe vatrenog oružja pripadnik službe osi- guranja čuva živote drugih lica.

Član 111.

Pripadnik službe osiguranja koji službu vrši u prisustvu nadređenog rukovodioca može upotrijebiti vatreno oružje samo po naređenju nadređenog.

Član 112.

(1)          Ako je pripadnik službe osiguranja mjeru prinude upotrijebio samoinicijativno, o tome odmah obavještava svog nadređenog rukovodioca, koji obavještava pomoćnika direktora i direktora Ustanove.

(2)          Nadređeni rukovodilac odmah preduzima mjere s ci- ljem odgovarajućeg zdravstvenog pregleda i pružanja zdrav- stvene pomoći povrijeđenom licu.

(3)          Kada je pripadnik službe osiguranja upotrijebio vatreno oružje, nadređeni rukovodilac, čim se stvore uvje- ti za to, sa lica mjesta udaljava pripadnika službe koji je koristio vatreno oružje i osigurava odgovarajuću zamjenu.

(4)          Kada su mjere prinude primijenjene po naređenju nadređenog rukovodioca, osim pripadnika službe osigu- ranja koji je primijenio mjere prinude, izvještaj podnosi i nadređeni rukovodilac koji je naredio upotrebu mjera pri- nude.

Član 113.

                Pripadnik službe osiguranja obavezan je da nakon svake primjene mjera prinude podnese pismeni izvještaj po- moćniku direktora prije okončanja svoje smjene.

                Ako je pripadnik službe osiguranja koji je primijenio mjeru prinude onesposobljen ili nije u stanju da sačini izvje- štaj iz stava 1. ovog člana, neposredni rukovodilac će prije kraja smjene kompletirati sve tražene izvještaje.

                Pripadnik službe osiguranja odmah nakon oporavka od povreda podnijet će pismeni izvještaj o događaju u kome je došlo do primjene mjere prinude.

                Pripadnik službe osiguranja ne podnosi izvještaj iz stava 1. ovog člana o primjeni mjera prinude u slučaju vezi- vanja zatvorenika prilikom sprovođenja.

Član 114.

Pismeni izvještaj iz člana 113. stav 1. ovog pravilnika sadrži sljedeće podatke:

1)            datum, vrijeme i mjesto događaja,

2)            osnovne podatke o licu ili licima protiv kog/ih je pri- mijenjena mjera prinude,

3)            detaljan opis incidenta koji je prethodio primjeni mje- ra prinude,

4)            oblik i način pruženog otpora,

5)            primijenjene mjere prinude po vrsti, načinu primjene i redoslijedu,

6)            prirodu i obim svake povrede nanesene bilo kom licu i datum, vrijeme i mjesto svakog pruženog medicinskog tretmana sa navođenjem imena medicinskog osoblja koje je pružilo taj tretman,

7)            osnovne podatke o licima koja su bila očevici inci- denta,

8)            potpis pripadnika službe osiguranja koji je primijenio mjeru prinude,

9)            potpis nadređenog rukovodioca koji je pregledao izvještaj.

Član 115.

(1)          Nakon dobijanja izvještaja o primjeni mjere prinude, pomoćnik direktora u postupku ocjene opravdanosti primje- ne mjere prinude:

1)            evidentira zaprimljeni izvještaj o primjeni mjera pri- nude,

2)            razmatra podneseni izvještaj,

3)            organizira ili neposredno vrši prikupljanje podataka i obavijesti od lica koja mogu da se izjasne na okolnosti pri- mjene mjera prinude i od lica prema kojim su primijenjene mjere prinude, o čemu sačinjava službenu zabilješku ili uzi- ma izjave na zapisnik,

4)            organizira ili neposredno vrši prikupljanje podataka o dotadašnjem ponašanju lica prema kojim su primijenjene mje- re prinude, njihovim sklonostima i osobinama i, po potrebi, o licima koja su se izjasnila na okolnosti primjene mjera prinude,

5)            pribavlja mišljenje doktora medicine Ustanove i pri- kuplja sve medicinske nalaze o vrsti i stepenu povreda i dru- gim posljedicama koje su nastale primjenom mjera prinude,

6)            preduzima druge mjere i radnje na utvrđivanju nastale materijalne štete i na utvrđivanju što potpunijeg činjeničnog stanja o uvjetima i načinu primjene mjera prinude,

7)            po potrebi, priprema izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, prekršaju ili disciplinskom prekršaju.

(2)          Nakon sprovedenog postupka iz stava 1. ovog čla- na, pomoćnik direktora odmah podnosi izvještaj direktoru Ustanove sa prijedlogom zaključka o opravdanosti upotrebe mjera prinude.

(3)          Nakon prijema izvještaja i prijedloga zaključka o opravdanosti primjene mjera prinude pomoćnika direktora iz stava 2. ovog člana direktor Ustanove o primjeni mjera prinude iz člana 66. t. 3), 4), 5), 6), 7), 8) i 9) ovog pra- vilnika i obaveznom ljekarskom pregledu iz člana 76. ovog pravilnika, najkasnije u roku od 24 sata, dostavlja izvještaj Ministarstvu sa prijedlogom ocjene opravdanosti primjene mjera prinude.

(4)          O opravdanosti primjene mjera prinude iz stava 3. ovog člana ministar odlučuje rješenjem.

Član 116.

(1)          Ocjenu opravdanosti primjene mjera prinude iz člana 67. t. 1) i 2) ovog pravilnika donosi direktor Ustanove na osnovu izvještaja i prijedloga zaključka pomoćnika direktora iz člana 115. stav 2. ovog pravilnika i na osnovu izvještaja o obavljenom ljekarskom pregledu.

(2)          Kada su mjere prinude primijenjene protiv pritvore- nog lica, direktor Ustanove o tome obavještava i predsjedni- ka suda pred kojim se vodi krivični postupak, postupajućeg sudiju i tužilaštvo.

Član 117.

(1)          U složenijim situacijama, kada su mjere prinude pri- mijenjene protiv više lica, što je rezultiralo težim povredama lica ili je upotrijebljeno vatreno oružje sa nanošenjem fizič- kih povreda, direktor Ustanove može predložiti Ministarstvu da se uz pomoć ovlašćenih službenih lica Ministarstva - in- spektora sprovede postupak kontrole primjene mjera prinu- de.

(2)          Ministar rješenjem odlučuje o imenovanju tima za sprovođenje postupka kontrole primjene mjera prinude uz pomoć ovlašćenih službenih lica Ministarstva - inspektora.

(3)          O rezultatima sprovedenog postupka kontrole primje- ne mjera prinude tim iz stava 2. ovog člana dostavlja izvještaj Ministarstvu u roku od osam dana od dana imenovanja tima.

(4)          U postupku kontrole primjene mjera prinude iz stava 1. ovog člana ne mogu učestvovati pripadnici službe osigu- ranja koji su bili učesnici u događaju o kom se sprovodi po- stupak unutrašnje kontrole.

(5)          Postupak kontrole primjene mjera prinude iz stava 1. ovog člana u Ustanovi sprovodi se neovisno o postupku koji vode nadležno tužilaštvo, ombudsman ili drugi nadležni organi.

Član 118.

Konačnu ocjenu o opravdanosti primjene mjera prinude iz člana 117. stav 1. ovog pravilnika rješenjem donosi mini- star na osnovu izvještaja tima za sprovođenje postupka kon- trole primjene mjera prinude.

Član 119.

(1)          Za nezakonitu i nepravilnu primjenu mjera prinude osobno je odgovoran pripadnik službe osiguranja koji je mjeru primijenio, odnosno naredio.

(2)          O svakoj upotrebi vatrenog oružja od pripadnika slu- žbe osiguranja i o primjeni drugih mjera prinude u kojim je došlo do povrede zatvorenika direktor Ustanove dostavlja izvještaj o primjeni mjera prinude i izvještaj o obavljenom pregledu doktora medicine nadležnom tužiocu.

(3)          Ako su mjere prinude i vatreno oružje upotrijebljeni u granicama propisanih ovlašćenja, isključena je disciplin- ska odgovornost pripadnika službe osiguranja, u skladu sa Zakonom.

(4)          Ako se protiv pripadnika službe osiguranja vodi kri- vični postupak zbog upotrebe mjera prinude, vatrenog oružja ili drugih radnji pri vršenju službenog zadatka, Ustanova je dužna da osigura pravnu pomoć u vezi sa vođenjem postup- ka, u skladu sa Zakonom.

POGLAVLJE VI.

NAORUŽANJE I OPREMA SLUŽBE OSIGURANJA

Član 120.

(1)          Naoružanje pripadnika službe osiguranja sastoji se od vatrenog oružja i hemijskih sredstava.

(2)          Vatreno oružje sastoji se od pištolja, revolvera, auto- matskih pištolja, automatskih i snajperskih pušaka, automa- ta, borbenih sačmarica i municije za to oružje.

(3)          Hemijska sredstva čine hemijski pištolji i puške, lan- seri za izbacivanje hemijskih bombi, patrona, ampula sa su- zavcem i druga hemijska municija, raspršivači i razne vrsta sprejova, čija upotreba ne utiče štetno na zdravlje lica lišenih slobode.

Član 121.

(1)          Oprema pripadnika službe osiguranja sastoji se od sredstava posebne opreme, sredstava veze, motornih vozila i drugih odgovarajućih sredstava.

(2)          Sredstva posebne opreme su: gumene palice, gume- ne palice "tomfa", sredstva za vezivanje (razne vrste lisica, plastične lisice za jednokratnu upotrebu i kožni kaiševi), elektromagnetno/elektroničko nesmrtonosno oružje - taser, šljemovi sa vizirom, panciri, uređaji za noćno osmatranje, štitovi, metal-detektori, dvogledi, reflektori, ogledala, dže- pne i akumulatorske lampe, zaštitne maske, zaštitne ruka- vice, sredstva za pružanje prve pomoći, uređaji i oprema za testiranja na alkohol i na opojna sredstva.

(3)          Sredstva veze sastoje se od sistema žične veze i od sistema stacionarnih i ručnih radio-stanica.

(4)          Pod motornim vozilima podrazumijevaju se putnič- ka vozila za prijevoz službenih lica, specijalna vozila za prijevoz lica lišenih slobode, specijalna blindirana vozila za prijevoz lica lišenih slobode, vatrogasna vozila, ambulantna vozila i dostavna vozila.

(5)          Pod drugim odgovarajućim sredstvima podrazumije- vaju se sistemi za fizičko sprečavanje nedopuštenog pristupa i elektronski sigurnosni sistemi.

(6)          Sistemi za fizičko sprečavanje nedopuštenog pristu- pa objektu su: specijalne ograde i rampe, sve vrste brava i katanaca sa serijskim brojem ili kodom, neprobojna stakla i slične građevinske konstrukcije i oprema za skladištenje i čuvanje opreme, predmeta i dokumenata - specijalne kase, trezori i slično.

(7)          Elektronski sigurnosni sistemi su: sistem za video- nadzor, rendgen-aparati i uređaji za detekciju oružja i ek- splozivnih materijala, sistem interfona, sistem video-interfo- na, alarmni sistem, protivpožarni sistem i drugi elektronski sistemi koji su u funkciji zaštite lica i imovine.

Član 122.

(1)          Odobrenje za nabavku, količinu i vrstu naoružanja, nabavku posebne opreme i druge opreme i vozila daje mi- nistar.

(2)          Nabavka naoružanja i opreme iz stava 1. ovog člana za čiju je nabavku potrebno odobrenje drugog nadležnog or- gana vrši se na osnovu odobrenja tog organa.

Član 123.

(1)          Vatreno oružje, hemijska sredstva, naoružanje i muni- cija čuvaju se na posebno osiguranim mjestima u Ustanovi, prema važećim propisima, vodeći računa da nisu dostupni licima lišenim slobode.

(2)          O naoružanju i opremi vodi se posebna evidencija u skladu sa odredbama važećih propisa o smještaju i čuvanju oružja, vođenju evidencije i prometu oružja i municije.

Član 124.

(1)          Pripadnik službe osiguranja može nositi na dužnosti samo ono oružje, municiju i opremu kojim je zadužen.

(2)          Pripadnik službe osiguranja za vrijeme vršenja dužnosti na radnim mjestima gdje je predviđeno nošenje va- trenog oružja vatreno oružje nosi na vidljiv način i bez metka u cijevi.

(3)          Nije dozvoljeno nošenje municije po džepovima uni- forme.

(4)          Pripadnik službe osiguranja odgovoran je za redovno održavanje, čišćenje i pravilno rukovanje oružjem i opre- mom kojim je zadužen.

(5)          Naoružanje i opremu kojim je zadužen pripadnik službe osiguranja koristi u skladu sa Zakonom i ovim pra- vilnikom i ne može ih davati drugim licima na poslugu i ko- rištenje.

Član 125.

(1)          Pripadnici službe osiguranja i druga ovlašćena slu- žbena lica Ustanove mogu biti naoružani kada obavljaju du- žnost van kruga Ustanove, u skladu sa Zakonom.

(2)          Pripadnicima službe osiguranja zabranjeno je nošenje oružja u krugu Ustanove, osim u slučajevima kada je naru- šavanje reda i discipline takvog intenziteta da je neophodna upotreba vatrenog oružja da bi se uspostavili red i disciplina i zaštitili životi zatvorenika, zaposlenih ili drugih lica koja se nalaze u Ustanovi.

(3)          Kada pripadnik službe osiguranja nije na dužnosti, va- treno oružje kojim je zadužen čuva se u Ustanovi.

(4)          Za vrijeme privremenog upućivanja na rad u dru- gu Ustanovu pripadnik službe osiguranja nosi naoružanje i opremu kojim je zadužen.

(5)          U slučaju prestanka radnog odnosa pripadnik službe osiguranja mora da naoružanje i kompletnu opremu kojim je bio zadužen razduži u ispravnom stanju.

Član 126.

Naoružanje i oprema kojim su zaduženi pripadnici slu- žbe osiguranja ili se nalazi na čuvanju u Ustanovi moraju se održavati u ispravnom stanju.

Član 127.

Nestanak, kvar, uništenje ili oštećenje sredstava naoruža- nja i opreme pripadnik službe osiguranja odmah prijavljuje neposredno nadređenom.

Član 128.

                Pripadnik službe osiguranja koji namjerno ili iz kraj- nje nepažnje uzrokuje nestanak, uništenje ili oštećenje sred- stava naoružanja i posebne opreme nadoknadit će uzroko- vanu štetu.

                Postojanje štete i njenu visinu utvrđuje komisija, koju rješenjem imenuje direktor Ustanove.

Član 129.

Osim knjigovodstvene evidencije na nivou Ustanove i vođenje evidencije o naoružanju i opremi te nadzor nad njegovim čuvanjem i održavanjem u nadležnosti su službe osiguranja, odnosno lica koje odredi pomoćnik direktora u skladu sa važećim propisima o oružju i municiji.

Član 130.

(1)          Stanje sredstava naoružanja i posebne opreme pro- vjerava se prilikom redovnog pregleda, prilikom izvođenja vježbi i na smotri pripadnika službe osiguranja koju vrši po- moćnik direktora najmanje jednom u šest mjeseci.

(2)          Smotre se mogu vršiti i prilikom vršenja nadzora od ovlašćenih službenih lica - inspektora Ministarstva.

(3)          Smotrom se obuhvaćaju opće stanje pripadnika slu- žbe osiguranja u pogledu osobnog izgleda, opremljenosti i osposobljenosti za izvršenje zadataka, utvrđivanje ispravno- sti službenog naoružanja, opreme, službenih vozila i drugih tehničkih sredstava i higijena i red u prostorijama i službe- nim vozilima.

(4)          Prilikom izvođenja smotre pomoćnik direktora nare- đuje da se uočene nepravilnosti otklone odmah ili u određe- nom roku.

(5)          O izvršenoj smotri sačinjava se zapisnik.

Član 131.

(1)          Stručno-tehnički pregled ispravnosti osobnog naoru- žanja i opreme vrši se jednom godišnje, a ostalog naoružanja i opreme jednom u dvije godine.

(2)          Pregled iz stava 1. ovog člana i popravku vrše pravna lica ili preduzetnici koji su ovlašćeni za servisiranje vatrenog naoružanja i opreme.

(3)          O izvršenom stručno-tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik i jedan primjerak se dostavlja Ministarstvu.

Član 132.

Rashodovanje sredstava naoružanja i pojedinih dijelova opreme, odnosno uništavanje hemijskih sredstava kojim je istekao rok upotrebe vrši se na prijedlog pravnog lica ili pre- duzetnika koji su ovlašćeni za servisiranje vatrenog naoruža- nja i opreme iz člana 131. stav 2. ovog pravilnika.

POGLAVLJE VII.

OZNAČAVANJE I OPREMA VOZILA

Član 133.

Specijalna vozila Ustanove u kojim se sprovode lica li- šena slobode posjeduju specijalnu opremu i obilježena su posebnim oznakama.

Član 134.

(1)          Vozila iz člana 133. ovog pravilnika bijele su ili ta- mnoplave boje i opremljena su:

1)            posebno osiguranim prostorom za smještaj lica lišenih slobode, sa odgovarajućim ventilacionim sistemom,

2)            ugrađenim rotacionim svjetlima plave boje,

3)            ugrađenim uređajem za davanje zvučnih signala razli- čitih tonova,

4)            ugrađenim uređajem za radio-komunikaciju na poseb- nom kanalu.

(2)          Vozila iz člana 133. ovog pravilnika mogu biti do- datno opremljena sa ugrađenim sistemom video-nadzora nad posebno osiguranim prostorom iz stava 1. tačka 1) ovog člana i video-nadzorom nad spoljašnjem zadnjem dijelu spe- cijalnog vozila.

Član 135.

Specijalna vozila označena su: na prednjem čeonom dijelu vozila (haubi) nalazi se plava/bijela podloga širinom cijele haube, na kojoj se u centralnom dijelu nalazi posebna oznaka policije KPU, dimenzija 379 mm • 358 mm. Ispod posebne oznake policije KPU ispisan je velikim štampanim bijelim/tamnoplavim ćiriličkim slovima natpis: "POLICI- JA KPU", ukupne dužine 750 mm i visine 62 mm, a sa bočnih strana na 1 cm od kraja plave podloge nalaze se bijeli pravougaonici dimenzija 60 mm • 25 mm, sa rasto- janjem od 60 mm između pravougaonika. Sa obje bočne strane vozila, u centralnom dijelu, nalazi se plava/bijela traka širine 240 mm. Na plavoj/bijeloj traci ispisan je ve- likim štampanim bijelim/plavim ćiriličkim slovima natpis: "POLICIJA KPU", dimenzija 1750 mm • 145 mm. Posebna oznaka policije kazneno-popravne ustanove, dimenzija 270 mm • 217 mm, nalazi se u centralnom dijelu prednjih vrata. Na plavoj/bijeloj traci na 1 cm od kraja plave/bijele podlo- ge nalaze se bijeli/plavi pravougaonici dimenzija 60 mm • 25 mm, sa rastojanjem od 60 mm između pravougaonika. Na donjem dijelu vozila nalazi se plava/bijela traka širine 45 mm, na kojoj su bijeli/plavi pravougaonici 60 mm • 25 mm, sa rastojanjem od 60 mm dužinom cijelog vozila. Sa zadnje strane vozila, u donjem dijelu nalazi se plava/bijela traka širine 240 mm, na kojoj je u centralnom dijelu ispisan velikim štampanim bijelim/plavim ćiriličkim slovima nat- pis: "POLICIJA KPU". Na plavoj/bijeloj traci, sa gornje i donje strane, na udaljenosti od 1 cm od kraja plave/bijele podloge nalaze se bijeli/plavi pravougaonici 60 mm • 25 mm u razmaku od 60 mm. U centralnom zadnjem dijelu nalazi se plava/bijela traka širine 80 mm, na kojoj su bijeli/ plavi pravougaonici 60 mm • 25 mm u razmaku od 60 mm.

Član 136.

Vozila iz člana 133. ovog pravilnika imaju prednost u saobraćaju u skladu sa važećim propisima o sigurnosti sao- braćaja.

POGLAVLJE VIII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Član 137.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu vršenja službe osiguranja, naoružanju i opremi, upotrebi vatrenog oružja i drugih sredstava prinude, označavanju i opremi vozila u kazneno-popravnim ustano- vama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srp- ske", br. 38/11 i 35/12).

Član 138.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana obja- ve u "Službenom glasniku Republike Srpske".

 

Broj: 08.030/020-1970/19

25. septembra 2019. godine       

Banjaluka     

 

Ministar,

Anton Kasipović, s.r.