Belma Alispahić, biotehnologinja koja je sama dizajnirala hemijsku strukturu lijeka

BiH ima mnogo talenta iz raznih oblasti,a jedna od tih oblasti je i biotehnologija pokazuje to primjer Belme Alispahić, biotehnologinje koja je sama dizajnirala hemijsku strukturu lijeka. Po struci je biotehnolog, poduzetničkog i liderskog duha. Radi kao direkorica poslovnog razvoja, a mentorica je i dio tima za partnerstva u BHFF.

Još od malih nogu Belma je bila zainteresovana za mnogo stvari i često postavljala teška pitanja. Ljubav prema biologiji, hemiji, fizici spojila je u program na IBU koji se činio kao sjajna kombnijacija svih tih interesovanja.

"Zanimalo me šta se dešava unutar jedne ćelije na molekularnom nivou. Nikad me neće prestajati iznenađivati kompleksnost jedne tako male, a bitne molekule kao što je DNK. Činjenica da jedna ćelija ima oko 2m DNK materijala, a jedan čovjek ima 37.2 triliona ćelija. Što bi onda značilo da se DNK materijal jednog čovjeka može razvući do mjeseca i nazad do zemlje oko 1500 puta, a do sunca i nazad 4?!", pojašnjava Belma.

Studiranje u Švedskoj

Nakon diplomiranja na IBU uzela je slobodnu godinu kao pauzu za sljedeći korak. Tokom te godine se prijavljivala za master studije i stipendije te radila kao online tutor engleskog jezika. Nakon toga je dobila priliku za studij u Švedskoj.

"Švedsku sam izabrala jer se činila kao veliki iskorak van moje komfor zone, što je meni zaista trebalo u tom trenutku. Moj život se promijenio onog trenutka kada sam dobila email u kojem  su mi potvrdili stipendiju za studije. Stipendija je bila za master program primjenjene biotehnologije na Uppsala Univerzitetu, koji je rangiran u top 50 univerziteta svijeta", priča nam.

Dok je studirala u Švedskoj Belma je dizajnirala hemijsku strukturu lijeka.

"Na Uppsala Univerzitetu sam imala čast da radim pod mentorstvom Hugo Guiterrez de Teran-a i njegovog tadašnjeg PhD students, Willem Jespers-a. Moja master teza je bila na kanabionidonim receptorima i riješavanju problema jednog lijeka protiv mršavljenja koji je bio povučen sa tržišta. Moj zadatak je bio da upoređujem kristalne strukture proteina i hemijski sinteziranih molekula koristeći kvantnu mehaniku, MD (molecular dynamics) simulacijame, GROMACS, PyMol i još mnogo veoma naprednih software-a. Istraživali smo kako će hemijski naelektrisani lijekovi vezati za protein u odnosu na ne naelektrisane u cilju da uklonimo nuspojave povučenog lijeka", pojasnila je.

Belma Alispahić

Izlazak iz zone komfora donosi uspjeh

Studiranje vani za Belmu je jedno od najznačajnijih iskustava u životu. Po prvi put je bila van svoje države i potpuno sama.

"Prije odlaska u Švedsku, bila sam puna strahova, sumnji u sebe i svoje sposobnosti. Dok su svi nastavili studiranje, ja sam bila ta koja je pauzirala. Strah da kasnim, glas u glavi da sam promašila sve. U momentu kad sam sletila na aerodrom, to je sve prešlo u drugi plan. Adrenalin i uzbuđenje je prevladalo i ja sam nesvjesno počela da izlazim iz svoje komfor zone. Do tad sam mislila da sam introvert, ispostavilo se da to zapravo nije tako i da volim ljude. U prvoj sedmici boravka tamo sam upoznala preko 200 studenata", kazala je Belma.

Ipak nije bila spremna na  jedan izazov, a to je pronalazak posla u Švedskoj.

"Iako sam dobila stipendiju za školarinu, morala sam da nađem način da finaciram troškove života. Tih par mjeseci dok nisam pronašla posao je bilo jako stresno. Moram da se zahvalim svojim roditeljima koji su nekom magijom uspjeli da me isfinanciraju dok se nisam snašla. Kasnije sam našla posao u jednoj firmi koja upošljava lične asistente/njegovatelje za osobe sa posebnim potrebama. Tog dječaka se veoma često sjetim kada osjetim da nisam dovoljno zahvalna. To iskustvo me osnažilo i otoplilo za cijeli život", istakla je Alispahić.

Nakon što je završila studij Belma se vratila u BiH i radila za firmu koja se bavi analizom genetičkih mutacija.

"Na ovom poslu sam se vratila tamo gdje sam počela, na genetiku. Bilo je veoma zanimljivo koristiti nove software i pretraživati databaze i naučne radove u potrazi za dokazima. Mnogo volim puzle, a posao se zasnivao na sakupljanju djelova slagalice da bi se donio konačni sud o mutaciji pronađenoj u pacijentu. Međutim kako je vrijeme prolazilo, izazova je bilo sve manje i moja motivacija je opadala", kazala je.

Posao u Finskoj pronašla zahvaljujući LinkedIn-u

Zato je pronašla novi izazov koji je motivisao zahvaljujući LinkedIn-u i svoj put nastavlja u Finskoj.

"Prije tačno godinu dana sam na LinkedIn-u  sam dobila zanimljivu poruku. Tiago Sampaio je želio da popriča sa mnom o mom trenutnom poslu. Iz znatiželje sam prihvatila poziv. Tokom tog kratkog video poziva smo se upoznali i razmijenili nekoliko ideja te ostali u kontaktu. Nakon skoro 4 mjeseca, Tiago me iznenada pozvao da se pridružim njihovom timu na hakatonu koji je organizovala EU. Iako do tog momenta nisam imala iskustva sa takvim stvarima, prihvatila sam jer mi je trebalo nešto novo. Naš tim je prošao u tromjesečni start-up hub program, kao nastavak ovog hakatona. Na radionicama ovog programa sam se našla u poslovnom svijetu i razvijanju biznis planova. Dok sam uživala u radionicama poslije posla, shvatila sam da se ona stara energija vratila", priča Belma.

Nakon što je Belmin tim pobjedio  i na tom programu dobila jeponudu za direkotricu poslovnog razvoja u Finskoj što je rado prihvatila.

Smatra da bi svaka osoba trebala da iskoristi bilo kakvu priliku da ode van zemlje, barem na pola godine i dodaje:

"Svijet je pun prilika, na vama je da prepoznate šta vas čini sretnima i zadovoljnima i gdje možete najviše da doprineste i da hrabro krenete u svoju bitku".

E.O.