
Foto: Ilustracija/Akta.ba
15.06.2026 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Autor: Seida Bijedić
Privatni univerziteti u BiH ostvarili su više od 57 miliona KM prihoda i 8,6 miliona KM dobiti. IUS, Burch i Apeiron predvode tržište.
Privatne visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini prošle godine ostvarile su više od 57 miliona KM prihoda i preko 8,6 miliona KM dobiti, pokazuju finansijski izvještaji. Najveći dio tržišta privatnog visokog obrazovanja drže univerziteti iz Sarajeva, Travnika i Banje Luke, dok pojedine ustanove ostvaruju milionske profite i visoke profitne marže.
Podaci pokazuju da su privatni univerziteti u Federaciji BiH tokom 2025. godine ostvarili ukupne prihode od 42,3 miliona KM i dobit od 7,6 miliona KM, dok su ustanove u Republici Srpskoj prihodovale 15,3 miliona KM uz iskazanu dobit od nešto više od milion maraka.
Sarajevo predvodi po prihodima
Najveći prihod među privatnim univerzitetima u Federaciji BiH ostvario je Internacionalni univerzitet Sarajevo (IUS), koji je tokom prošle godine prihodovao 15,1 milion KM, uz neto dobit od tri miliona KM.
Na drugom mjestu nalazi se Internacionalni Burch univerzitet sa 10,9 miliona KM prihoda i 1,3 miliona KM dobiti.
Među finansijski najuspješnijim ustanovama nalazi se i Univerzitet u Travniku, koji je ostvario 8,4 miliona KM prihoda i čak 2,6 miliona KM dobiti, što ga svrstava među najprofitabilnije privatne univerzitete u zemlji.
Internacionalni univerzitet u Travniku ostvario je prihode od 3,7 miliona KM i dobit od 374,6 hiljada KM.
Evropski univerzitet Kallos Tuzla zabilježio je 1,8 miliona KM prihoda i 253,9 hiljada KM dobiti, dok je Sveučilište/Univerzitet Vitez ostvarilo gotovo identične prihode od 1,8 miliona KM, ali uz znatno skromniju zaradu od svega 10.900 KM.
Najmanje prihode među privatnim univerzitetima u Federaciji BiH imao je Univerzitet Hercegovina, sa 657 hiljada KM prihoda i 46 hiljada KM dobiti, čiji su računi u maju ove godine blokirani.
SSST među najvećim privatnim univerzitetima
Među ustanovama koje nisu bile obuhvaćene prvobitnim pregledom nalazi se i Sarajevo School of Science and Technology (SSST), u vlasništvu akademika Ejupa Ganića.
Prema finansijskim izvještajima, SSST je tokom 2025. godine ostvario prihode od 9,64 miliona KM i dobit od 484,9 hiljada KM. Po ostvarenim prihodima ova ustanova se svrstava među najveće privatne univerzitete u Bosni i Hercegovini, odmah iza IUS-a i Burch univerziteta.
Za Američki univerzitet u BiH sa sjedištem u Sarajevu nisu bili dostupni uporedivi finansijski pokazatelji.
Brčko distrikt: Milionska dobit Evropskog univerziteta
Evropski univerzitet Brčko, u vlasništvu Nedeljka Stankovića, prošle godine je ostvario prihode od 4,22 miliona KM i dobit od čak 1,86 miliona KM. Posmatrano kroz profitnu maržu, riječ je o jednom od najprofitabilnijih privatnih univerziteta u BiH.
S druge strane, Internacionalni univerzitet Brčko distrikt BiH prihodovao je 1,21 milion KM, ali je poslovnu godinu završio sa gubitkom od 62,5 hiljada KM.
Apeiron predvodi u Republici Srpskoj
Kada je riječ o Republici Srpskoj, najveće prihode ostvario je Panevropski univerzitet Apeiron iz Banje Luke. Ova ustanova je tokom 2025. godine prihodovala 7,1 milion KM, uz dobit od 229,7 hiljada KM.
Univerzitet za poslovne studije u Banjoj Luci ostvario je 2,5 miliona KM prihoda i gotovo pola miliona KM dobiti, dok je Univerzitet Sinergija iz Bijeljine prihodovao 1,8 miliona KM uz dobit od 198,2 hiljade KM.
Visoka škola za uslužni biznis iz Sokoca ostvarila je prihode od 1,5 miliona KM i dobit od 102,5 hiljada KM.
Slobomir univerzitet prihodovao je 1,03 miliona KM, uz dobit od 25 hiljada KM.
Za razliku od većine ustanova, Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment (PIM) iz Banje Lukeposlovao je s gubitkom. Prihodi su iznosili 1,2 miliona KM, dok je minus na kraju godine dostigao 178,3 hiljade KM.
Nezavisni univerzitet u Banjoj Luci nema javno dostupne finansijske pokazatelje za prošlu godinu.
Prometej napustio model obrazovne ustanove
Poseban slučaj predstavlja Visoka škola Prometej iz Banje Luke, koja je promijenila pravnu formu poslovanja i više neće djelovati kao obrazovna ustanova, već kao društvo sa ograničenom odgovornošću.
Tokom 2025. godine ova visokoškolska ustanova ostvarila je prihode od 146,9 hiljada KM, ali je godinu završila sa gubitkom od 20,9 hiljada KM.
Političari među vlasnicima, osnivačima i profesorima
Privatni univerziteti u BiH godinama privlače pažnju i zbog angažmana političkih zvaničnika u vlasničkim, upravljačkim i nastavnim strukturama.
Suvlasnik Internacionalnog univerziteta Brčko distrikt BiH je federalni zastupnik Demokratske fronte Mirza Čelik.
Član Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH Nedeljko Stanković vlasnik je Evropskog univerziteta Brčko i univerziteta u Tuzli.
Osnivač Univerziteta Hercegovina je zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i međunarodni sekretar HDZ-a BiH Josip Brkić.
Na Panevropskom univerzitetu Apeiron angažovani su i aktuelni javni funkcioneri. Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan ima status redovnog profesora, dok je zamjenik direktora Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvaliteta BiH Stevo Škrbić angažovan kao docent.
Zanimljivo je da je Škrbić istovremeno angažovan i na univerzitetu u vlasništvu Nedeljka Stankovića u Tuzli.
Nekoliko univerziteta generiše najveći dio prihoda
Pregled finansijskih izvještaja pokazuje da je tržište privatnog visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini izrazito koncentrisano. Nekoliko najvećih univerziteta generiše najveći dio ukupnih prihoda, dok manji fakulteti posluju sa znatno skromnijim prometom i profitom.
Ukupno posmatrano, privatni univerziteti u Bosni i Hercegovini su tokom prošle godine ostvarili više od 57 miliona KM prihoda, dok je zbirna dobit premašila 8,6 miliona KM.
```html
Akta.ba analiza
Privatni univerziteti u BiH tokom 2025. godine ostvarili su više od 57 miliona KM prihoda, dok je ukupna dobit premašila 8,6 miliona KM.
Napomena: Iznosi su prikazani prema dostupnim finansijskim pokazateljima za 2025. godinu. Podaci za pojedine ustanove nisu bili dostupni.
```
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.