Veljko Perišić, poljoprivrednik iz Trebinja: Od studenta prava i zaštitara do uspješnog poljoprivrednika

Veljko Perišić rođen je 1971. godine u Dubrovniku. Osnovnu i srednju školu završio je Trebinju i započeo studij prava u Mostaru.

Tada, počeo je rat i događaji su, moglo bi se reći, počeli da teku obrnuto. Umjesto da iz Dračeva ili Trebinja krene u kakav veći grad, kako su Popovci vijekovima činili vijekovima, Veljko se vratio u Dračevu, a ne u Dračevo...

Kako je istakao u intervjuu za Glas Trebinja, nikada nije imao neku posebnu vezu sa selom. O poljoprivredi je, kako kaže, znao samo malo, gotovo ništa, a nije imao ni od koga naučiti, jer su se njegovi roditelji poljoprivredom bavili samo rekreativno.

Po završteku rata bavio se fizičkim obezbjeđenjem ljudi i lokala. To je radio desetak godina i već tada, pomalo je počeo da se bavi i poljoprivredom. Išlo je, kako kaže, jedno vrijeme uporedo, radio je i u polju i u Dračevu.

"Ono što bih zaradio u gradu, ulagao sam pomalo u poljoprivredu. I to baš u ovu parcelu (lokalitet Vir). Počeo sam sa plantažom paradajza i paprike na zemlji koja je svojina `Popovog Polja`. Oni su to meni ustupili. U pitanju je bio sami krš. Morao sam to iskrčiti i srediti zemlju. Zemlja danas nije moja, radim u dogovoru sa firmom `Popovo polje`", ponosno ističe Perišić.

Ostavio je, kako kaže, fakultet po strani i intezivno nastavio sa ovim poslom. Paralelno je obezbjeđivao druge ljude i njihovu svojinua, ono što je zarađivao ulagao je u poljoprivredu. Napravio je jedan manji rasadnik, pa jedan veći...

"Tada sam se isključivo bavio maloprodajom. Sada, samo jedan mali dio prodajem na trebinjskom tržištu, možda nekih 1 posto, ili još manje", kaže Perišić.

Na površini od 5 hektara ovaj uspješni poljoprivrednik uzgaja povrće, na 0,6 hektara jagode, na 0,7 lozu (vinske sorte). Ono što je možda najinteresantnije je to da se ovdje, također, nalazi i 2,6 hektara pod plastenicima. U tim tunelima, kaže Veljko, počinje druga priča, a to je firma koja je prije tri godine osnovana sa njemačkim partnerima u kojoj Veljko, sa svojim kolegom Slavišom Terzićem iz Nevesinja vodi proizvodnju.

"Ja više radim proizvodnju, one neke tehničke stvari, oko papira itd. Ranije, firma se zvala `Paprika`, ove godine promijenila je ime u `FuX`. Nijemci su uložili malo više novca, a mi malo više rada", dodaje Veljko.

Prema njegovim riječima, ima ukupno 200 tunela, ili pet `ulica`. S obzirom da se radi o velikoj površini, bude dana kada se radnici uopšte ne sretnu.

On očekuje da bi ove godine mogao proizvesti oko 1.000 tona raznih poljoprivrednih proizvoda, a koje će plasirati na tržište Hrvatske i BiH, u trgovačke lance poput Mercatora, Konzuma, Suprenove...

Što se tiče planova za budućnost, Veljko kaže da ne bi bilo dobro da ostanu na ovome te da imaju namjeru da prošire svoju proizvodnju. Rezultat tog plana je investicija u staklenike iz Holandije, čime će maksimalno osavremeniti svoju proizvodnju.

"Opredijelili smo se na savremenu proizvodnju povrća, na tzv. hidrofonima. To su specijalne smjese. Biljka ne raste iz zemlje, nego iz posude, iz neke vrste saksije. Na taj način, dobićemo proizvodnju tokom cijele godine. Uvešćemo i grijanje, tako da ćemo tokom cijele zime imati povrća", zaključuje Veljko.

(Napomena: Tekst je u potpunosti preuzet iz Glasa Trebinja, broj 985.)

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"