Najveća nada svake zemlje leži u mladima: Ovo je Nermin Đuzić, uspješan naučnik i hafiz

"Ne bojte se postavljati velike ciljeve i raditi na njihovom ostvarenju. Važno je prepoznati svoje strasti i pratiti ih s entuzijazmom, ali i spremnosti na učenje i rast kroz izazove", rekao je ovo Nermin Đuzić, mladi i uspješni bh. naučnik u oblasti genetike i bioinžinjeringa.

Medijski prostor zaslužuju popuniti mladi ljudi, koji su svojim obrazovanjem, radom i trudom došli do vrijedne pozicije u društvu i koji predstavljaju Bosnu i Hercegovinu u najljepšem svjetlu.

Jedan od njih je i Nermin, porijeklom iz Lukavca, magistar je genetike i bioinžinjeringa, te student na doktorskom studiju na istom odsjeku Internacionalnog Burch Univerziteta u Sarajevu.

U razgovoru za portal Akta.ba, otkrio je kada se javila ljubav prema genetici i bioinžinjeringu. Pričao nam je o svojim najznačajnijim postignućima u oblasti nauke, ali i ukazao na nekoliko ključnih ključnih aspekata na kojima je potrebno dodatno raditi kako bi se ovo polje razvilo u skladu sa globalnim trendovima.

"Tokom srednje škole sam išao na izbornu nastavu iz biologije i hemije, te sam se tako posvetio izučavanju prirodnih nauka. Konkretno, tokom cijelog trećeg razreda u gimnaziji sam učio genetiku, spremao se za takmičenje, pa sam tako i zavolio tu nauku, pa je shodno tome očekivano došla odluka za studijem toga. Pored toga, s druge strane, bioinžinjering kao nauka koja proučava primjenu inžinjerskih principa za pronalaženje modernih rješenja u biologiji, medicini i srodnim oblastima, je ustvari nešto što mi je bilo posebno interesantno", rekao je Nermin na početku razgovora.

ŠIROK SPEKTAR MOGUĆNOSTI I PRILIKA

Istakao je da obrazovanje u oblasti genetike nudi širok spektar mogućnosti i prilika, koje se protežu od akademskih istraživanja do primjenjene nauke i industrije. 

"Pruža se prilika za rad u brojnim poljima poput rada u akademiji, biomedicini i zdravstvu, biotehnologiji, farmaceutici, agrikulturi i genetičkom inžinjeringu, forenzici i srodnim oblastima", rekao je.

Nermin je trenutno zaposlen u kompaniji Ministry of Programming gdje radi na projektu vezanom za genetička testiranja.

"Ministry of Programming je prvenstveno IT kompanija koja se bavi radom na internacionalnim start-up projektima, i kao takva svoje uposlenike alocira na projekte iz različitih oblasti, uključujući i biotehnološke. U mom slučaju konkretno, radi se o projektu BioCertica u Južnoj Africi koji se bavi genetičkim testiranjem koristeći savremenu "Polygenic risk score" metodu, gdje analizirajući simultani uticaj više gena i njihove interakcije, našim korisnicima pružamo zaista širok spektar korisnih informacija koji se tiču njihove genetike i kako ona utiče na njihovo zdravlje sa različitih aspekata (kardiovaskularno, mentalno, ishrana, fitnes itd.)", pojasnio je.

"LIČNOST GODINE"

Nermin iza sebe ima mnogo uspješnih projekata i objavljenih naučnih radova, a posebno je izdvojio dva.

"Prvi rad koji sam objavio 2017. godine na temu upotrebe automatskog zalijevanja biljaka u antropološke i medicinske svrhe. To je bilo ujedno moje prvo iskustvo u pisanju i prezentovanju naučnih radova, i odatle je sve krenulo. A taj rad trenutno ima preko 70,000 pregleda i čitanja na platformi ResearchGate, te je jedan od najčitanijih radova koji potiču sa Internacionalnog Burch Univerziteta", kazao je.

Pored toga, izdvojio je rad na temu prihvatljivosti COVID19 vakcina, kada je sa grupom mladih istraživača u jeku pandemije 2021. godine sproveo istraživanje i došao do prvih zvaničnih podataka o procentu prihvatljivosti vakcina protiv korone među populacijom naše zemlje.

Nermin je 2021. godine osvojio i priznanje za "Ličnost godine" u kategoriji Nauka, Tehnologija i Inovacije koje je bilo izuzetno važno za njegovu karijeru i profesionalni razvoj.

"Prije svega, priznanje je poslužilo kao potvrda da je rad koji obavljam vrijedan i da ima značajan uticaj na zajednicu. To me dodatno motivisalo da nastavim sa svojim istraživanjima i da se trudim da doprinesem nauci. Pored toga, priznanje je povećalo moju vidljivost u akademskim i industrijskim krugovima, što mi je otvorilo vrata za nove saradnje i projekte. Najzad, ovo priznanje je takođe uticalo na moje samopouzdanje kao istraživača. Dalo mi je dodatni podsticaj da se usudim da istražujem nove ideje i pristupe u svojoj oblasti, te da preuzimam veće rizike u potrazi za inovativnim rešenjima. U svemu tome, priznanje je imalo neprocjenjivu ulogu u oblikovanju mog puta u nauci", kazao je.

JAČATI VEZE IZMEĐU AKADEMSKIH KRUGOVA I INDUSTRIJE

U posmatranju situacije genetike i bioinžinjeringa u BiH, izdvojio je i nekoliko ključnih aspekata na kojima je potrebno dodatno raditi kako bi se ovo polje razvilo u skladu sa globalnim trendovima.

"Prvo, postoji potreba za većim investicijama u naučnu infrastrukturu I naučne projekte. To uključuje modernizaciju laboratorija, nabavku savremenih uređaja i materijala koji su neophodni za napredna genetička istraživanja. Osim toga, potrebno je unaprijediti i informacione tehnologije koje su ključne za obradu i analizu genetičkih podataka. Drugo, edukacija i obuka mladih naučnika u oblasti genetike i bioinžinjeringa treba da bude prioritet. Univerziteti ulažu napore da ažuriraju svoje kurikulume kako bi odražavali najnovija dostignuća u ovim poljima, te da omoguće studentima pristup međunarodnim istraživačkim projektima i saradnji. Treće, važno je razviti jače veze između akademskih krugova i industrije. Saradnja sa biotehnološkim i farmaceutskim kompanijama može pomoći u komercijalizaciji istraživačkih rezultata, što može doprinijeti ekonomskom razvoju zemlje i stvaranju novih radnih mjesta", istakao je.

Naglasio je također da je neophodno raditi na povećanju javne svijesti o značaju genetike i bioinžinjeringa.

"Edukacija građana o ovim temama može pomoći u demistifikaciji nauke i promociji značaja istraživanja za društveni napredak i zdravlje. Sve ove inicijative zahtjevaju koordinisan napor vlade, akademske zajednice i privatnog sektora, te stvaranje strateških planova za dugoročni razvoj genetike i bioinžinjeringa u BiH", mišljenja je Nermin.

ODNOS IZMEĐU NAUKE I KUR’ANA

Nermin je prošle godine postao i hafiz Kur’ana, te time ostvario još jednu želju iz djetinjstva.

"Ljubav prema Kur'anu pojavila se još u ranom djetinjstvu, kada me babo uveo u osnove vjere i podučio arapskom pismu. Taj rani početak i želja da učim Kur'an bili su presudni u mojoj odluci da se posvetim hifzu. Moj put hifza bio je pun izazova, prekida i nastavaka, te je potrajao nekoliko godina paralelno sa mojim fakultetskim i van-nastavnim aktivnostima, zbog težnje da u svemu postignem izvrsnost", ispričao je.

Odnos između nauke i Kur’ana posmatra kao komplementaran.

"Kur’an, kao duhovni i moralni vodič, pruža uvide u svrhu i smisao života, dok nauka teži razumijevanju zakonitosti koje upravljaju fizičkim svijetom. Smatram da su ovi aspekti međusobno podržavajući, a ne suprotstavljajući. U svom radu, nalazim da dublje razumijevanje prirodnih zakona, koje nauka istražuje, može obogatiti naše razumijevanje Kur’ana i obrnuto. Kur’an često poziva na razmišljanje o prirodi kao sredstvu za razumijevanje moći i mudrosti Stvoritelja, što može inspirisati i voditi naučnike u njihovim istraživanjima. I zaista je mnogo primjera gdje nauka potvrđuje ono što je Kur’an naveo prije više od 1400 godina, i takvi primjeri potiču iz različitih oblasti poput medicine i astronomije, te su detaljno objašnjeni u brojnim naučnim djelima i knjigama", ispričao je.

Za kratko vrijeme postigao je mnogo lijepih i značajnih stvari u svom životu, s toga je za kraj razgovora podijelio par savjeta za sve mlade ljude.

"Ne dozvolite da strah od neuspjeha zaustavi vaš napredak. Svaki neuspjeh je lekcija koja vas priprema za buduće uspjehe. Takođe, potražite mentorstvo i podršku od onih koji su iskusniji—njihova vođstva mogu biti neprocjenjiva. Konačno, budite strpljivi i dosljedni. Uspjeh često zahtjeva vrijeme i ustrajnost, a svaki mali korak naprijed je korak bliže vašem cilju", poručio je Nermin.

Razgovarala: Erna Krnić