Zekerijah Smajić, prvi čovjek Agencije Sense - Najautoritativniji novinar bivše "Juge"

Zekerijah Smajić, jedan od najboljih bh. novinara starog kova, kada je novinarstvo vrijedilo više od politike i kada su novinari bili istaknutiji radnici od ostalih. Spada u red onih sa najviše profesionalnih priznanja. Izdvajamo: "Najbolji tv novinar 1989. godine", "Najautoritativniji tv novinar Jugoslavije 1990. godine", "TV ličnost godine 1990. godine", "Novinar desetljeća za doprinos evropeizaciji Zapadnog Balkana i za humanizam u novinarskoj profesiji"...

Dobiti priznanje u to vrijeme nije bilo nimalo lahko, naročito priznanje za najautoritativnijeg novinara bivše "Juge" (SFRJ), jer ste morali biti u konkurenciji sa Goranom Milićem, Gordanom Sušom, Silvijom Luks, Milanom Gavrovićem, Veloborom Čovićem i drugim velikim imenima tv novinarstva u tadašnjoj državi od preko 22 miliona stanovnika.

Nagrade su dodjeljivali stručni časopisi koji su se bavili televizijom kao što su TV novosti, RTV revija i VEN u saradnji sa svojim čitaocima, odnosno tv gledaocima.

Smajić je 1990. godine bio izuzetno popularan u cijeloj Jugoslaviji, jer je iza sebe imao najgledanije TV Dnevnike, vrlo popularni politički magazin "Crno na bijelo", nekoliko vrhunskih dokumentarnih ostvarenja, među kojima je najviše nagrađivani dokumentarac "Od akata do kućnog praga", a bio je i jedini tv urednik koga je tadašnja TV Beograd kao najjača TV kuća u regionu Balkana, doslovno transferirala iz TV Sarajevo u Beograd, odakle se nakon tri godine vođenja centralnog TV Dnevnika vratio u Sarajevo neposredno pred početak projekta Yutel.

Skromni "Zeka"

Uspjeh ga nije promijenio. Publika koja ga pamti iz tih vremena može biti svjedokom da je bio i ostao skromni i vrijedni Zeka Smajić koji vjeruje da samo veliki rad i ljubav prema poslu kojim se bavite može donijeti vrhunske rezultate.

"Takav sam i danas. To je vjerovatno glavni razlog što su moji nekadašnji vjerni gledaoci i dan-danas uz mene. I ne samo to, već što mi gotovo svakodnevno prilaze i njihova djeca s istim poštovanjem kakvo prema meni, više od dvije i po decenije, njeguju njihovi roditelji. Često o tom fenomenu razmišljam, jer se radi o najvećem motivu koji čovjek uopće u svojoj karijeri može imati: ne razočarati one koji su u tebe založili svo svoje povjerenje, i to decenijama", kaže Smajić.

Kada se počeo baviti novinarstvom sve bilo mnogo drugačije od današnjeg vremena. Novinarstvo do raspada bivše Jugoslavije bilo u prvom redu zasnovano na etici i samoodgovornosti, što današnjem novinarstu najviše nedostaje. Novinarstvom su se tada mogli baviti doista samo oni koji su za to imali neskrivene talente(spisateljske, fono, video...), koji su bili vrhunski obrazovani i pristojno vaspitani ljudi. Novinarstvo je tada, kao i na Zapadu, bilo i društveno i materijalno cijenjena profesija, a novinari su bili priznati i cijenjeni i od javnosti i od društveno-političke zajednice. U novinarstvu se, kao i u diplomatiji, biznisu, finansijama itd. mogla napraviti istinska karijera od koje se moglo dostojanstveno živjeti. Iz takvog profesionalnog ambijenta su mogla izrastati i ugledna i autorirativna novinarska imena od kojih su mnoga autoriteti i danas (Kemu Kurspahića, Mirka Klarina, Senada Avdića, Dževada Sabljakovića, Gojka Berića, Vlastu Mijovića...)

"Današnje novinarstvo, međutim, ne producira karijerne novinare jer je sama profesija impotentna, neetična i nije samoodgovorna", naglašava Smajić.

Za novinare početnike, kaže danas je mnogo teže nego u vrijeme njegovih pripravničkih dana. "U moje vrijeme, sa početnicima su radili vrhunski mentori, a uvođenje u posao nije mogla biti formalnost. Bolonju kakva je kod nas trebalo bi hitno demontirati jer će vremenom postati `nuklernom bombom` intelektualne supstance bh. zajednice", pojašnjava Smajić, naglašavajući kako s druge strane, današnje mlade kolege, imaju tehnološku prednost jer su im na raspolaganju sve moćniji kompjuteri, internet-pretraživači, mobiteli, bežične internet-konekcije...

"Danas je, neuporedivo lakše doći do informacije, lakše je informacije provjeriti i neuporedivo se informacija može brže distribuirati do krajnjeg korisnika. Van svake sumnje, mi smo već duboko zagazili u eru totalne informacije u globalnom selu."

Na čelu uticajnog medija

Iza njega je trnovit novinarski put. Radio je u mnogo redakcija od novinara-urednika u Televiziji Sarajevo, stalnog saradnika-komentatora lista Oslobođenje, urednika i voditelja informativno-političkih emisija Televizije Beograd, urednika i voditelja, zamjenika glavnog urednika i izvršnog direktora Yutel-a, imenovan je prvim direktorom programa INFO TV Kanal (kasniji OBN). Bio je dopisnik američkog radija Free Europe, njemačkog nacionalnog radija Deutsche Welle i radija WDR - programi na južnoslavenskim jezicima, STA (Slovenska tiskovna agencija), APA Austrija, Republika (Ljubljana), Feral Tribune (Split), Novi list (Rijeka), Puls (Skopje), Vreme (Beograd), West Information (Gratz), te nacionalni Radio i TV Slovenije...

Smajić se danas nalazi na čelu Agencije Sense, osnovane u septembru 1998. godine. Agencija je danas među najuticajnijim medijskim servisima u jugoistočnoj Evropi, zbog čega je prošle godine dobio prestižno priznanje Agencije za izbor najmenadžera u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.

U razgovoru otkriva nam kako slobodno vrijeme koristi racionalno, nikad mu u životu nije dosadno i ne zna šta znači "izležavanje".

"Pripadam hiperaktivnom dijelu društvene zajednice, vrlo se brzo organiziram, brzo donosim odluke i još brže djelujem. Obožavam prirodu i sve što ona podrazumijeva, ne trošim vrijeme na gurmanluke, isprazne priče i ogovaranja. Volim aktivan odmor, posebno u vrtu, uz rijeku ili na selu. More podnosim, ali nisam zaljubljen. Mnogo čitam i mnogo pišem."

Ljubitelj je svih kulturnih dešavanja i kaže da nikada ni jedan film nije gledao u kućnom okruženju, uvijek je to bilo kino. "To je moja teorija o tome koliko ko voli film. Ja ga, dakle, volim i neću da ga potcjenjujem kućnim varijantama."

Voli i teatar, ali mu smeta sarajevski način pomodarstva. "Kada vidim da je neko došao na predstavu tek da bi se pokazao na tako reprezentativnom mjestu, meni se tu više ne ostaje."

Na utakmice ne ide zbog bahatosti navijača. Na koncerte odlazi vrlo selektivno i rijetko jer imam peh da je vrlo često u to vrijeme zauzet svojim profesionalnim obavezama. "Sve u svemu, morao bih potražiti još više prilika za kulturno uzdizanje."

IZ BIOGRAFIJE

Zekerijah Smajić rođen je u Brčkom. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, gdje je stekao zvanje profesora sociologije. Specijalizirao je na Institutu novinarstva u Beogradu 1981. godine, a 1989 specijalizirao u Londonu, BBC.

Potiče iz tipične brojne radničke porodice u kojoj je otac radio, majka zlatnim rukama ispredala kraj s krajem kako bi se preživjelo i dobro učilo. Atipičan je novinar, jer je protivnik pušenja, alkohola i drugih štetnih poroka.

Razgovarala: Elvira Kokor

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"