Rado Đurđević, direktor Turističke organizacije Doboj: Čovjek sa umjetničkom žicom

Igrom sreće ili slučajno našao se 1990. godine u Londonu. Dobio je posao iz snova koji je bio vezan za dizajn u jednom od londonskih grafičkih studija. Postigao je sve na čemu su mu u to vrijeme mogli mnogi da zavide. Međutim, nakon nekoliko mjeseci desio se preokret. Nije mogao da dobije potrebnu dokumentaciju za dalji boravak i rad. Svi snovi padaju u vodu. Đurđević se vraća u Bosanski Šamac gdje počinje raditi u Opštini. Ubrzo slijede i drugi radni angažmani. Sa jednog radnog mjesta na drugo, pa nesretni rat...

Nakon bezbroj dobrih i loših iskustava danas je na čelu Turističke organizacije Doboj gdje razmišlja da ostane još izvjesno vrijeme. Planovi su mu da razvije komercijani dio i to u marketinškom smjeru.

Uči od uspješnih

"Nastojaću da Turistička organizacija opštine Doboj najzad stane na sigurne ekonomske noge, jer dosadašnji sistem nam nikako nije pogodovao. Većina ljudi ne razumije našu misiju, ali ja smatram da ona ima duboki smisao za budući ekonomski razvoj naše zemlje", ističe Đurđević.

Njegov tipičan radni dan počinje u osam, a završava u 17 sati. Na poslu prvo pročita poštu i vijesti, zatim se sa zaposlenima dogovara o rasporedu dnevnih aktivnosti, a potom obavlja administrativne poslove. Poslovni sastanci i odlasci na terenu obično počinju od deset ili 11 sati. Zbog prirode posla su česta iskakanja iz ove rutine, pa nisu rijetke ni aktivnosti tokom vikenda ili praznika.

Njegova životna i poslovna filozofija temelji se na principima da treba učiti od onih koji su uspjeli. "Biti temeljit i pedantan u svome poslu. Nema pravih vrijednosti bez uloženog truda. Trebamo se učiti skromnosti u zahtjevima i davati maksimalan učinak u radu. Ne volim kada ljudi nerealno ocjenjuju vrijednost svoga rada ili doprinosa. Mislim da generalno ljudi ovdje imaju previsoko mišljenje o sebi. To nikako ne znači da ovdje nema pravih vrijednosti i izuzetnih pojedinaca, ali mislim da često nemamo kvalitetan referntni sistem da vidimo kako stojimo u odnosu na druge. Uostalom, sama naša situacija nam govori da bismo trebali više da se trudimo, a manje da se ponosimo sami sobom."

Jako dobru saradnju ima sa Zlatkom Prlendom, autorom medijskog koncepta "Turizam plus". Fascinira ga energija koju taj čovjek ima u svojim godinama.

"Iako nam se metodi rada uveliko razlikuju, vrlo cijenim njegov doprinos promociji BH turizma. Cijenim i nastojanja, istrajnost i sveukupni doprinos koji je promociji turizma u Doboju dao Miodrag Bosić iz organizacije `ROTOR`, prvo na revitalizaciji Dobojske tvrđava kao jedinstvenog obilježja grada, a sada i kroz izgradnju eko i etno naselja `Kotromanićevo`. Šteta je samo što okruženje nije povoljnije da bi neke zaista dobre ideje bile podržane ili realizovane", ističe Đurđević.

Kaže da je esteta, valjda zbog profesije, pa mu nisu drage prevelike improvizacije u domenu u kojem djeluje i sa kojim se svakodnevno suočava u okruženju u kojem živi.

Bez tradicionalnog duha

Sebe vidi kao pomalo renesansnog tipa koji voli da se okuša u mnogim stvarima, čak je maštao i o diplomatskoj karijeri, ali kako nije u političkim vodama, kaže ne vjeruje da bi tamo dospio.

"Po struci sam inženjer, ali kao i svaki arhitekta imam i tu nekakvu umjetničku žicu. U arhitekturi me prvenstveno zanimaju enterijeri, ali sam ipak najviše grafički dizajner. Međutim i u arhitekturi i u dizajnu sam više iz hobija i radim prema potrebi ili onoliko koliko mi pružaju zadovoljstvo. U posljednje vrijeme sam dosta u sferi web dizajna", kaže Đurđević.

Voli principijelne ljude, ali kaže ne smije biti žrtva principa, pogotovo ako su pogrešni. Smatra da mora postojati jedna zdrava doza kompromisa kako bi se živjelo normalno.

"Ukoliko sanjate o uspjehu, lokalnom ili planetarnom, onda tu mora biti spoj raznih kombinacija: talenta, truda, menadžerskih i promoterskih sposobnosti", kaže on, naglašavajući kako podnosi kritiku jer zna da je njegov rad daleko od savršenstva.

Nije tradicionalista, jer tradicionalizam nije njegov duh. "Volim promjene. Volim moderno."

Njegov hobi je astronomija. Njom se bavim od djetinjstva i prati sve što se događa u toj oblasti. "Nisam stručnjak, ali sam dobro informisan."

U muzici ima specifičan ukus. Voli energičan zvuk, ali u domenu R&B. Omiljeni muzičar mu je Van Morrison, ali se često raznježi i na balade.

Otkriva nam da je u kuhinji bio bolji kao student. "Ulijenio sam se, a i supruga me je razmazila. Nisam nekakav poseban gurman, pa tako i ne zalazim često u kuhinju. No, rado priskočim da pomognem oko pečenja ili da napravim meze. Najviše joj pomažem kada pravi kolače i torte. Moj je zadatak da sve to premažem, poslažem i ukrasim. Opet ta estetika!"

IZ BIOGRAFIJE

Rade Đurđević, direktor Turističke organizacije Doboj rođen je 8. februara 1961. godine u Bosanskom Šamcu. Osnovnu školu je završio u B. Šamcu 1976. godine, gimnaziju u Modriči 1980. godine, Arhitektonski fakultet u Beogradu 1989. godine gdje je stekao zvanje diplomirani inženjer arhitekture. Oženjen je ima dvoje djece. Govori engleski jezik.

- 1990. godine boravio šest mjeseci u Londonu. Radio kao dizajner za jedan londonski studio grafički dizajn. Vraća se u Bosanski Šamac 1991. i počinje raditi kao projektant u stambenoj zadrugi "Naš stan" do 1992. godine.

- 1992. godine radio u Opštini Šamac u Odjeljenju za urbanizaam i stambeno komunalne poslove kao vođa tima za sanaciju posljedica ratnih razaranja.

- 1992 i 1993. godine radio kao grafički i art diraktor magazina "Koridor".

- 1996. i 1997. godine radio kao prevodilac za američki kontingent IFOR/SFOR u bazi "Colt" kod Šamca – lični prevodilac komandanta baze.

- 1997 – 2002. godine: terenski službenik/viši terenski šlužbenik u satelitskoj kancelariji UNHCR-a u Doboju – povratak izbjeglica i rekonstrukcija.

- 2002 – 2005. godine: oficir za povratak i rekonstrukciju/šef kancelarije u terenskoj kancelariji OHR-a u Doboju.

- 2006. godine savjetnik Načelnika opštine Doboj za međunarodnu saradnju.

- 2007 – 2011. godine: vršilac dužnosti direktora Turističke organizacije opštine Doboj.

E. Ko.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"