Besim Spahić, vrhunski komunikolog, glumac, tekstopisac, muzičar: Budi glavni junak u svome životnom filmu!

Onaj koji nije studirao, kao i onaj koji, bar sa poznanikom koji studira, nije prisustvovao jednom od predavanja prof. dr. Besima Spahića, ne može ni zamisliti koliko je bitnih i zanimljivih stvari propustio. Ovaj izuzetni čovjek, vrhunski stručnjak iz oblasti komunikologije, glumac, tekstopisac, muzičar, jednom riječju - svestrani umjetnik, u razgovoru za portal eKapija.ba govori o sebi, karijeri, hobijima, uspjesima...

Prof. dr. Besim Spahić rođen je u Travniku gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju (jednu od najboljih u BiH). Još od svojih dječačkih dana je pokazivao izuzetan talenat za muziku i pozorište, čime se poluprofesionalno bavi i danas.

"I u majčinoj i u očevoj familiji je bilo mnogo obrazovanih ljudi, a kasnije su, u turbulentnim zbivanjima gubili socijalnu i materijalnu poziciju. Preci sa majčine strane su uglavnom bili trgovci, urari, zlatari i šnajderi, dok su sa očeve strane bili uglavnom urari i muzičari. Gotovo svi su svirali harmoniku", kaže profesor Spahić za portal eKapija.ba, te dodaje kako je već kao četrnaestogodišnjak odlučio nastaviti akademsko obrazovanje i u tim okolnostima povratiti intelektualni ugled familije.

"Iako sam htio studirati glumu i muziku, sudbina me je odvela na novinarstvo i politologiju, što sam i završio u rekordnom roku. Ali time se nisu ostvarile moji glumački i muzički snovi", ističe profesor Spahić.

Pored uspješno ostvarene karijere u oblastima za koje se obrazovao, on kaže kako su mu muzika i gluma idalje ostale najveća želja. Ove dvije djelatnosti je, kako kaže, "prebacio" u hobi kojim se danas uspješno bavi pišući pozorišne komade za djecu i odrasle, te komponujući glazbu. Mnoge glazbeno-scenske projekte je realizirao na području Hrvatske, Slovenije i Italije, a nedavno je u BiH prezentiran i mjuzikl "Kulin ban – Nadaleko znan", koji postaje multiprojekt. U nedostatku najviše izobrazbe na muzičkom polju, izuzetnu pomoć pri realizaciji ovih projekata mu pružaju Adnan Mušanović iz Goražda i Grega Forjanić iz Ljubljane.

Zanimljivo je da su mnoge pjesme koje je, čak prije više od decenije, napisao za mnoge estradne zvijezde iz regiona, postale evergrini, što je još jedna potvrda vrhunskog talenta.

"Cijeli život sam učio i učim idalje sve ono što me zanima. Imam i u pedesetim godinama strašnu volju, energiju i elan. To je unutrašnje, iz mene. Niko me ne mora tjerati", kaže profesor Spahić.

Detalj sa predavanja na FPN u Sarajevu

Prvi profesionalni posao je, nakon petogodišnjeg angažmana u Pozorištu mladih u Sarajevu, kao novinar dobio na RTV Sarajevo. Poslije dvije i po godine rada u toj medijskoj kući, prelazi na Fakultet političkih nauka u Sarajevu, gdje na Odsjeku za žurnalistiku radi na poziciji asistenta.

U ratnim godinama profesor Spahić je boravio u Ljubljani, gdje je radio kao urednik oglašavanja i kreativni direktor u agenciji "Studio Marketing". Nakon toga, pet godina je imao status slobodnog umjetnika, kada je i realizirao spomenute glazbeno-scenske i književne projekte. Napisao je 18 samostalnih i 5 koautorskih knjiga sa područja reklame, političkog komuniciranja, političkog i kulturnog marketinga, imidža, poslovnog komuniciranja i dizajna.

U Sarajevo se vraća 2000. godine i na Fakultetu političkih nauka i Akademiji likovnih umjetnosti dobija status profesora.

Pored toga što govori francuski, slovenski, italijanski i engleski jezik, profesor Spahić poznaje i tajne urarskog zanata, te je kako kaže, u stanju popravljati stare satove, što je za mnoge urare mlađih generacija nepoznanica.

Na pitanje koja je njegova životna i poslovna filozofija, profesor Spahić kaže da je najbitnije razbiti predrasude koje imamo prema drugim ljudima i misliti svojom glavom. "Procijeni za šta te je Bog stvorio i budi glavni junak u svome životnom filmu. Misli svojom glavom, gledaj svojim očima, slušaj svojim ušima i ne budi statista u svome sopstvenom životu, državi, gradu. Aktiviraj sopstveni aktivitet i ne čekaj da ti drugi riješe probleme", savjet je profesora Spahića.

Tekst i foto: A. Delić

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"