Kontraverzna kraljica Wall Street-a drži rekord kao najškrtija žena u istoriji

Hetty Green je Amerikanka poznata kao najškrtlja žena u istoriji, prema Guinnessovoj knjizi rekorda.

Njeno bogatstvo se procjenjivalo na 2,3 milijarde dolara što je za vrijeme u kojem je živjela bilo još veće nego što bi bilo danas.

Hetty Green (21. novembar 1834 - 3. jul 1916) je bila američka poslovna žena i finansijerka poznata kao "najbogatija žena u Americi" tokom pozlaćenog doba i prva žena tajkun u Americi.

Oni koji su je dobro poznavali nazivali su je sa divljenjem "Kraljicom Wall Streeta" zbog njene spremnosti da slobodno i po razumnim kamatnim stopama pozajmljuje finansijere i gradske vlasti tokom finansijske panike.

Hetty Green

Njena izuzetna disciplina u takvim vremenima omogućila joj je da stekne bogatstvo kao finansijer u vrijeme kada su skoro svi glavni finansijeri bili muškarci.

Kao veoma uspješan investitor, s uredom na Wall Streetu, bila je neobična po tome što je bila žena u svijetu muškaraca.

Nespremna da učestvuje u njujorškom visokom društvu, upadljivoj potrošnji ili poslovnim partnerstvima, bila je ekscentrična i „kratka“ sa novinarima, ali je bila pionir ulaganja u vrijednost.

Njena spremnost da daje zajmove po niskim kamatnim stopama (sa svojim dobro održavanim rezervama valute) umjesto propalih banaka tokom panike 1907. pomogla je spašavanju Wall Streeta, New York Cityja i ekonomije Sjedinjenih Država.

Ipak, u udovištvu je viđena kao neobična škrtica sva u crnom, ponekad senzacionalno nazivana "vješticom sa Wall Street-a".

Priče koje su se često kružile o njoj uključuju i njeno odbijanje da kupi skupu odjeću ili da plati toplu vodu, kao i njenu naviku da nosi jednu haljinu sve dok se ne izdere.

Bila je uglavnom van koraka sa ekscesima bogataša iz pozlaćenog doba i savremenim očekivanjima od žena, posebno njene klase.

Odakle Hetty preduzetnički duh i osjećaj za biznis?

Poticala je iz najbogatije porodice u svom gradu koja se bavila ribolovom, tačnije kitolovstvom.

Članovi njene porodice bili su kvekeri koji su posjedovali veliku flotu za lov na kitove i koji su u to vrijeme takođe profitirali od kineske trgovine.

Prije udaje za milionera, Edwarda Greena i sama je bila milionerka te je u predbračnom ugovoru bilo zahtjevano da u slučaju razvoda ili njene smrti, suprug neće dobiti ništa od njenog bogatstva.

Najveću podršku imala je od oca koji je podupirao njene poslovne poduhvate i povjeravao joj porodični novac na „čuvanje“.

Kada je karijera njenog supruga bila na izmaku i kada su njegovi dugovi bili preveliki, ona ih je otplatila.

Njeno ime je poznato u visokim društvima i poslovnim tržištima a opisana je i u knjizi "100 umova koji su napravili tržište", jednoj od brojnih.

Pisac ove knjige Ken Fisher tvrdi da je, uprkos svojoj ekscentričnosti, Green na mnogo načina bila bolji investitor od većine njenih ranih savremenika sa Wall Streeta.

Green je jasno shvatala moć složene kamate, a njen fokus na redovne skromne dobitke od 6% godišnje i štedljiv život učinili su njeno bogatstvo trajnijim od bogataša koji su u više navrata zarađili više od nje na ekstravagantnijim poslovima, ali su i bankrotirali zbog trošenja i visokorizična ulaganja.

Slika kreirana od strane medija

Pozlaćeno doba bilo je doba poznato po ekscesima, a ona je bila među rijetkim investitorima koji su odlučili da ne učestvuju u tome.

Bila je poznata po tome što je bila štedljiva ili škrta sa svojim novcem.

Novinari njenog vremena često su njenu štedljivost predstavljali kao dokaz njene škrtosti, a zapravo je igrala važnu ulogu u njenoj strategiji ulaganja.

Primjeri negativnih medijskih prikaza uključivali su izvještaje da nikada nije uključila grijanje niti koristila toplu vodu.

Bila je poznata i po tome što je nosila jednu crnu haljinu koju nije htjela zamijeniti dok se potpuno ne izdere.

Štaviše, navodno je dala instrukcije svojoj pralji da pere samo najprljavije dijelove svojih haljina (rubovi) kako bi uštedjela novac na sapunu.

Prema medijima, od 16. godine do smrti nije mijenjala donji veš.

Najteža optužba je, međutim, bila da je zanemarila liječenje povrijeđene noge svog sina, što je na kraju rezultiralo amputacijom.

Navedeni dokaz je njeno odbijanje da plati posjetu jednom ljekaru.

Međutim, postoje značajni dokazi da je Green uložila velike troškove i trud da liječi svog sina.

To je uključivalo posjete više specijalista, kao i privremeno premještanje njenog prebivališta kako bi se mogla brinuti o njemu.

Kraj života

Na dan 3. jula 1916. Green je umrla u 81. godini u kući svog sina u New Yorku.

New York Times je objavio da je pretrpjela niz moždanih udara koji su doveli do njene smrti.

Ostao je njen do sada ne oboreni rekord "Najveće škrtice na svijetu" u Guinnessovoj knjizi rekorda.

Ipak, nakon smrti, Green ostala poznata i kao "Čarobnjak finansija" i "Najbogatija žena u Americi" i o njoj je napisan veliki broj knjiga.

Procjene njene neto vrijednosti kretale su se od 100 do 200 miliona dolara (ekvivalentno 2,7 do 5,4 milijarde dolara danas), što ju čini vjerovatno najbogatijom ženom na svijetu u to vrijeme.

Dva dana nakon njene smrti, The New York Times joj je odao počast:

"Gospođa Green je bila žena koja je svoju karijeru učinila predmetom beskrajne radoznalosti, komentara i čuđenja... Njene navike su bile naslijeđe predaka Nove Engleske koji su imali najbolje razloge da znaju "vrijednost novca", jer ga nikada nisu protraćili i što su ga riskirali tek kada su njihovi oštroumni umovi vidjeli pristup sigurnoj dobiti. Iako joj se pripisivalo nešto tvrdoće i škrtosti, nije zabilježeno da je nekome naudila, a obično se čuju žrtve nemilosrdnosti... "

Green je sahranjena na groblju Immanuel u Episkopalnoj crkvi Immanuel u Bellows Fallsu u Vermontu, pored svog supruga.