Najave / SAJMOVI I IZLOŽBE

Korporativne obveznice - manje rizično ulaganje

31.12.2008. 10:15 / Izvor: Belex

Nalazimo se na kraju godine, koja će u dnevnicima gotovo svih berzi u svetu, ostati upamćena kao godina sunovrata vrednosti indeksnih pokazatelja usled snažnog uticaja efekata finansijske krize koja je u drugoj polovini godine zahvatila čitav svet. Potresi u finansijskom sistemu SAD koji su se, po sistemu spojenih sudova, vrlo brzo, preneli i na ostala finansijska tržišta, iznedrili su sveopšte nepoverenje u finansijske institucije širom sveta, što je, posledično, među investitorima kreiralo atmosferu pojačane averzije prema riziku investiranja, ili drugačije rečeno, atmosferu straha da bi uloženo moglo biti bespovratno izgubljeno. Inače, strah je pored pohlepe, osnovna psihološka crta koja karakteriše investitore na tržištu kapitala.

Usled pojačane averzije prema riziku koji sa sobom nose investicije u finansijske instrumente kojima se trguje na berzama, veliki broj investitora odlučuje se na prekompoziciju svojih investicionih portfelja u korist finansijskih instrumenata koji nose niži rizik ulaganja.

Poznato je da se finansijski instrumenti, u osnovi, mogu podeliti na vlasničke, odnosno akcije i instrumente duga – najrazličitije vrste obveznica. Investitori sa izraženijom sklonošću ka riziku, investiraće u akcije, dok će oni u čijem su fokusu manje rizična ulaganja svoja sredstva plasirati u obveznice, koje nose fiksni prihod, za razliku od akcija kod kojih prihod može značajno da varira u kratkom vremenskom intervalu.

Emitovanje akcija predstavlja ekskluzivno pravo korporativno postavljenih preduzeća, dok pravo na emitovanje dužničkih instrumenata polaže znatno širi spektar subjekata, uključujući i korporacije.

Korporacije, u cilju prikupljanja kapitala za finansiranje rasta i razvoja, pored akcija mogu emitovati i posebnu vrstu obveznica tzv. korporativne obveznice koje, u svojoj osnovi, predstavljaju likvidne ugovore sa obavezom isplate glavnice i kamate, o roku dospeća, kupcima ovih hartija. Rokovi dospeća ovih hartija kreću se od 5 godina za kratkoročne, 5 do 10 godina za srednjoročne i do 20 godina za dugoročne korporativne obveznice. Ova vrsta obveznica može biti osigurana hipotekom i zalogom, i neosigurana, zatim mogu biti sa kuponima i bez njih, sa učešćem ili bez učešća u profitu preduzeća koje je emitovalo obveznice.

U odnosu na druge finansijske instrumente, koje emituju korporacije, obveznice sadrže pravo prioritetne naplate u odnosu na vlasnike akcija. Trgovanje ovim obveznicama obavlja se kako na zvaničnom berzanskom tržištu, tako i na slobodnom berzanskom tržištu tzv. OTC tržištu.

Obveznica se kotira na određenom segmetu tržišta prema svom kvalitetu, odnosno rejtingu. Obveznicama visokog kvaliteta najčešće se trguje na najvišem nivou tržišta. Obzirom da korporativne obveznice karakteriše viši nivo rizika u odnosu na državne ili obveznice emitovane od strane organa lokalne samouprave (municipalne obveznice), motiv za investiranje u ovu vrstu obveznica leži u potencijalno višem prinosu.

Prilikom donošenja odluke o investiranju u dužničke hartije od vrednosti, uključujući i korporativne obveznice, investitori značajnu pažnju pridaju analizi sigurnosti naplate svojih potraživanja, odnosno sposobnosti kompanije koja je emitovala obveznice da o roku izmiri svoje obaveze. Veliki broj obveznica rangiran je prema riziku, od strane specijalizovanih institucija – rejting agencija, među kojima su najpoznatije "Moody’s Investors Service", "Standard & Poor’s" i "Fitch Ratings".

U susednoj Republici Hrvatskoj, prve korporativne obveznice emitovane su još 2002. godine, dok je nešto značajnije emitovanje ove vrste finansijskih instrumenta zabeleženo 2004. godine. Nakon blagog zatišja tokom 2005. godine, u 2006. godini u Hrvatskoj je emitovano šest novih emisija korporativnih obveznica.

Trenutno je na Zagrebačkoj berzi kotirano ukupno 18 emisija korporativnih obveznica. Između ostalih, obveznice su emitovale Hrvatska elektroprivreda, Raiffeisenbank Austria, Podravka itd. Mogućnost ulaganja u korporativne obveznice imaju i investitori na Banjalučkoj berzi. Naime, tri preduzeća iz Republike Srpske su sredstva za finansiranje svojih poslovnih aktivnosti pribavila putem emisije obveznica. U pitanju su Balkan investment bank a.d. Banja Luka, Cer a.d. Prnjavor i NLB razvojna banka a.d. Banja Luka.

Na Beogradskoj berzi asortiman dužničkih instrumenata, u ovom trenutku, čini samo osam serija obveznica Republike Srbije. Kako je već navedeno, usled nestabilnosti na globalnom finansijskom tržištu, koja se odražava i na kretanja na tržištima u regionu, a time i na Beogradskoj berzi, investitori traže najsigurnije investicione alternative.

U cilju uvećanja atraktivnosti domaćeg tržišta kapitala, sa aspekta "asortimana", a imajući u vidu sve izraženiju naklonost investitora ka sigurnijim finansijskim instrumentima, nameće se kao neophodno uvođenje na tržište Berze instrumenata iz grupacije dužničkih, a pre svih, korporativnih i municipalnih obveznica.

Sa aspekta kompanija, strategija prikupljanja kapitala putem emisije korprativnih obveznica, pogotovo dobija na značaju usled aktuelnih dešavanja na tržištu, koja su cene akcija najvećeg broja kompanija, uprkos njihovim pozitivnim poslovnim rezultatima u prethodnom periodu, spustila na istorijski najniže nivoe, što im, posledično, otežava prikupljanje kapitala putem novih emisija akcija. Dakle, potencijalna alternativa za apsorpciju kapitala sa tržišta leži u mogućnosti emitovanja dužničkih instrumenata – korporativnih obveznica.

(autor teksta - Petar Spaić)

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Najave