
01.01.2005 |
Pauza / INOVACIJE I TEHNOLOGIJE
Izvor: Nezavisne novine

London je ovih dana preplavljen tetovažama pošto se na borilištima širom grada učesnici Olimpijskih igara prosto nadmeću svojim tetovažama na tijelima.
(Foto: AP)
Ali, tetovaže čuvenog olimpijskog logoa, pet isprepletenih prstenova, nisu rezervisane samo za vrhunske sportiste. Posvećenost olimpijskom duhu inspirisala je i brojne amatere, učesnike ceremonije otvaranja i turiste da istetoviraju tijelo. U gradu domaćinu OI saloni za tetoviranje prepuni su kako sportista, tako i navijača koji žele tetovažu olimpijskih prstenova. Mnogi sportisti svoja dostignuća ovjekovječuju na tijelu, a tetovaže prstenova toliko su raširene da tijela bez tetovaža djeluju kao manjina. Tetovaže se najviše vide na plivačima.
Michael Phelps ima prstenove na kuku, a Amerikanci Ryan Lochte i Matt Grevers na bicepsima. Britanski skakač Nikolas Robinson Bejker ima tetovažu na grudima, dok Kanađanin Brent Hejden ima velike tetovaže prstenova na torzu i rukama, kao i javorov list na leđima. Britanski gimnastičar Louis Smith ima tekst "Što zaslužim zaradim" na leđima, kao i krst sa krilima i dva velika anđela. Na tijelima sportista ovih dana primijećene su i tetovaže leptira, mamuta, cijeli rukavi, biblijski citati, krstovi i ruže. Ali, obični olimpijski krugovi najpopularniji su izbor za turiste i fanove koji žele trajan suvenir sa putovanja.
"Mahom su to Amerikanci, u gradu ih sada ima mnogo. Prije nekoliko godina grupa 'Led Zeppelin' je svirala i tokom dvije nedjelje radili smo samo `Led Zeppelin` tetovaže. Tako je i sada", kaže tatu majstor Deril Gejts.
Jedna Amerikanka izabrala je prilično raskošnu tetovažu i sada će londonske OI pamtiti iz pogrešnih razloga. Jerry Peterson je željela da ovjekovječi trenutak kada je nosila olimpijski plamen, ali je njen majstor za tetovaže pogrešno napisao pa umjesto "olympic" na njenom tijelu sada stoji "oylmpic".
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.