Još samo jedna ženka bjeloglavog supa iznad Blagaja

Desetine bjeloglavih supova letjelo je nekada bosanskohercegovačkim nebom, gnijezdili su se na liticama iznad Blagaja, uživali u prostranstvu i privlačili brojne turiste iz svih dijelova svijeta. Danas je ostala još samo jedna ženka, rekao je u razgovoru za Fenu Adnan Đuliman, predsjednik Omladinske organizacije ''Novi val'' iz Blagaja, koja od 2007. godine brine o ovim pticama.

Mitske ptice, simboli bizantske moći više ne slijeću na krševita brda ovog mostarskog naselja koje je spoj prirodnog i kulturnog blaga. Ljudski nehat ih je uništio.

Ornitolozi, turisti i ljubitelji supova u Ekocentru u Blagaju mogu vidjeti još samo jedan primjer grabljivice iz porodice jastrebova, ženku Lili. Posljednji mužjak Soko uginuo je prije nekoliko dana.

Razlog uginuća još nije poznat, ali poznat je razlog uginuća desetine drugih supova koji su do 1991. godine privlačili turiste i pravili nesvakidašnji prizor na bh. nebu. Ljudski nehat ih je ubio.

"Na liticama iznad Blagaja do velikog trovanja 1991. godine živjelo je 25 parova supova koji su bili podijeljeni u dvije kolonije i koji su imali 14 aktivnih gnijezda. Jedna kolonija je bila iznad vrela rijeke Bune u prednjem dijelu, a druga u kanjonu prema pećini", kaže Đuliman.

Privukli turiste

Nemarom, neznanjem i iz bijesa otrovao ih je lokalni čobanin kojem su vukovi pojeli ovce. Bijesan je ostavio ovcu napunjenu otrovom, ne razmišljajući o supovima.

Đuliman kaže da ih je taj potez istrijebio s područja Blagaja. Rijetko koja ptica je uspjela preživjeti, a one koje su tada uspjele vratiti snagu otrovane su bojnim otrovima 1992. godine na liniji razgraničenja.

"Mali broj je uspio odletjeti u Srbiju. U Bosni i Hercegovini više nije bilo supova", navodi Đuliman te dodaje da je prvi pokušaj reintrodukcije (vraćanje svojedobno istrijebljene vrste) bio 2004. godine, ali da nije uspio.

Predstavnici Omladinske organizacije ''Novi val'' 2007. godine uspjeli su donijeti par bjeloglavog supa, pticu Lili i mužjaka Sokola koji su boravili u Ekocentru Blagaj šest godina. Bili su jedini par, ali su privukli turiste iz svih dijelova svijeta. Zbližavali su učenike, nastavnike i odgajatelje.

Đuliman je izdvojio turiste iz Australije, Engleske, Francuske, Španije te Južne Koreje, Nigera i Čada koji su posjetili Blagaj u posljednjih šest godina.

Istaknuo je da je jedino rješenje za povratak velikih ptica, čiji je rasponom krila do tri metra, izgradnja hranilišta jer bh. nebo prelijeću supovi iz Srbije iz kanjona Uvca i s hrvatskog otoka Cresa, a izgradnju hranilišta predložile su i organizacije iz zemalja regiona i Evrope.

Ponekad iznad Blagaja dolete mladi parovi supova, ali se vraćaju u Srbiju i Hrvatsku u potrazi za sigurnim prebivalištem s hranom.

Đuliman apelira na izgradnju hranilica koje bi sigurno privukle bjeloglave supove i vratile im ''staru slavu''. Smatra da je dovoljno otpad iz klaonica dovoziti u ograđeni prostor, a ne zatrpavati u jame.

Kraljevi visina

"Za Blagaj i okolicu, ali i cijelu BiH supovu znače mnogo. Izumiranjem kraljeva visina ukida se jedna karika u biodiverzitetu", navodi Đuliman.

Pojašnjava da je funkcija tih ptica sprečavanje širenja raznih zaraza i epidemija jer se oni hrane isključivo uginulim životinjama, najčešće krupnim sisavcima, a nikada ne napadaju živi plijen.

Predstavnici Organizacije ''Novi val'' aktivnostima žele vratiti supove u BiH, gdje su vijekovima bili te ponovo privući brojne turiste. Trenutno su u pregovorima s udruženjima iz regiona i Evrope za donaciju mužjaka ili para ptica.

Lili je u dobrom stanju, a Đuliman je optimist da će prihvatiti novu pticu.

"Vjerovatno će primiti novog mužjaka, ali s prirodom se nikad ne zna. Doći će mužjak iz kafeza i potrebno je vrijeme da se prilagodi prirodi, to je složen proces“, naveo je Đuliman.

Misija cijelog projekta Omladinske organizacije je ukazivanje na važnost supova i na važnost kontrole korištenja otrova.

Istrajmo zajedno

Đuliman dodaje i da je uginuće mužjaka nemili događaj, ali da je dodatno motivirao članove organizacije da još ažurnije nastave aktivnosti vezane za vraćanja supova u BiH.

"Pozivamo sve ljubitelje prirode, kompanije koje djeluju na području BiH, ali i šire da nam se pridruže u našem radu i da zajednički istrajemo u aktivnostima koje provodimo proteklih sedam godina", kazao je Đuliman.

Otok Cres, uz Krk i obližnji otok Prvić posljednje je prebivalište bjeloglavih supova u Hrvatskoj. U mjestu Beli nalazi se ekološko-istraživački centar za zaštitu prirode ''Caput insulae''. Centar se bavi zaštitom ugrožene vrste ptica kojoj prijeti izumiranje. Trudom i djelovanjem Centra uspjeli su utjecati da se prebivališta bjeloglavih supova na otoku Cresu proglase ornitološkim rezervatima, a postoje dva takva rezervata, oba na istočnoj strani otoka Cresa.

Bjeloglavi supovi su ugrožena vrsta i u Srbiji. Bili su pred nestankom, ali su odgovarajućom zaštitom sačuvani i njihov broj svake godine raste. Naseljavaju kanjon rijeke Uvac koja graniči s BiH a manje kolonije mogu se naći i u kanjonu Trešnjice.

Početkom devedesetih godina bili su pred izumiranjem. Zbog narušavanja staništa, potapanja kanjona Uvca, nedostatka hrane, smanjenja stočnog fonda i akcije ''trovanja štetočina'' na tom području ostalo je samo sedam parova bjeloglavog supa, ali 1994. godine organizovano je hranilište Manastirka, na koje iznose tijela uginulih životinja koja su isključiva hrana supova.

Godišnje se u to hranilište iznese više od 120 tona hrane zbog čega se brojnost bjeloglavih supova povećala na oko 90 gnijezdećih parova, odnosno oko 500 jedinki. Tako je kolonija ove jedinstvene vrste ptica u kanjonu Uvca postala jedna od najvećih u Evropi.