Milomiru Kovačeviću uručena Nagrada za doprinos kulturi sjećanja

Život pod opsadom tema je oko koje će se okupiti svi programi ovogodišnjeg 24. izdanja kulturološkog programa Modul Memorije, a upravo otpor nehumanom životu pod opsadom okom kamere bilježio je bh. fotograf Milomir Kovačević Strašni.

Njemu je sinoć u sarajevskoj Vijećnici uručena Nagrada za doprinos kulturi sjećanja, pred velikim brojem zvanica, čime je i otvoren ovogodišnji program Modul Memorije kada je i podsjećeno da je prva poslijeratna izložba Kovačevića priređena u tada spaljenoj Vijećnici.

Taj nimalo senzacionalistički fotograf devedesetih godina bio je svjedokom dubokih društvenih promjenama u državi kada nastaju serije fotografija posvećenih demokratskim izborima i stranačkim mitinzima, mirovnim manifestacijama, bilježeći i svakodnevni kulturni, politički i sportski život glavnog grada BiH. 

Kovačevića je od drugih, posebno stranih fotografa, izdvojilo to što je za razliku od njih koji su željeli uhvatiti smrt, on bilježio život i otpor tom teškom vremenu. U tom haosu pokušavao je da stvori, makar na fotografijama, nešto skladno i vizuelno čisto.

Nakon rata, fotografijom se nastavio baviti u Parizu gdje su nastajale brojne druge foto-serije, a dobitnik je mnogih priznanja među kojima je i proglašenje Vitezom sa zaslugama za svoj fotografski rad i angažman.

Posjetitelji u Vijećnici sinoć su mogli pogledati i kratki film o tom bh. fotografu u kojem su o njemu govorili njegovi prijatelji i kolege Almin Zrno, Ferida Duraković, Andrea Lešić i Senad Pećanin, koji su podsjetili da Štrašni nikada nije zaboravio Sarajevo zbog čega ni Sarajevo nikada neće zaboraviti njega.

Pećanin je kazao da bi volio kada bi se u Sarajevu osigurao prostor u kojem bi gostovale izložbe Kovačevićevih fotografije jer bi takvo blago sačuvano na njegovim fotografijama drugi gradovi "zlatom" platili.

Nakon kratkog filma direktor Međunarodnog teatarskog festivala (MESS) i umjetnički direktor Modula Memorije Nihad Kreševljaković uručio je nagradu Kovačeviću kazavši da njegove fotografije objedinjuju sve ono čime se taj modul bavi proteklih godina, naglašavajući da umjetnost nije važna samo zbog njenih estetskih vrijednosti nego i etičkih.

"Kovačević savršeno objedinjuje te najviše estetske vrijednosti s etičkim vrijednostima. Način na koji je on dokumentirao rat nas čini jednom od najbogatijih zemalja kada govorimo o takvoj vrsti dokumentarizma", istaknuo je Kreševljaković.

Fotograf Milomir Kovečević napomenuo je sinoćda je u opsadi mogao dotaknuti bit svog života, a imao je priliku da dokumentira stvarnost koja je bila teška, ali i s druge strane da se imitira normalan način života i zapravo njegov cijeli rad bio je otpor toj strašnoj destrukciji.

U okviru programa otvaranja Modula Memorije kojem je prisustvovao veliki broj posjetitelja upriličeno je čitanje pjesme poljskog pjesnika Zbigniewa Herberta "Izvještaj iz opsjednutog grada", a čitao ju je direktor Narodnog pozorišta Izudin Bajrović.

Kako su sinoć podsjetili organizatori ovaj program prvi put dogodio se 1995. godine kada se kroz umjetnost pokušao naći odgovor na pitanje kako je moguće da se usred Evrope događa genocid, kulturocid i urbicid.

Od prve godine organiziranja Modula Memorije priređeno je oko 150 različitih programa. Svi ti programi, kao i oni koji će biti upriličeni tokom 24. izdanja ukazivali su na važnost empatije, umjetnosti, ljubavi, različitosti i važnost komunikacije, ali i sjećanja.

Ove godine bit će organizirana izložba "Čekajući Godoa: Susan Sontag u Sarajevu" autora Paula Lowa, film o Susan Sontag, a još jednom izložbom bit će predstavljena cjelokupna teatrologija u Sarajevu u periodu opsade nazvana "Teatar u opkoljenom Sarajevu".

Program otvaranja Modula Memorije završen je muzičkim performansom u kojem je učestvovalo oko 900 djece iz osnovnih škola Kantona Sarajevo pod dirigentskom palicom profesora Mehmeda Bajraktarevića, a pridružila su im se i djeca iz Pljevalja dok su na znakovni jezik performans prevodili učenici Centra za služnu i govornu rehabilitaciju.