Otvorena Izložba rukopisnih džuzeva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci
OTVORI GALERIJU

Pauza / KULTURA I FILM

Otvorena Izložba rukopisnih džuzeva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci

Ova izložba obuhvata rukopisne eksponate džuzeva Kur'ana koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i koji svjedoče jednoj lijepoj i višestruko korisnoj tradiciji dugoj koliko i trajanje islama u Bosni i Hercegovini.

03.05.2019. 09:41 / Izvor: Akta.ba

U petak, 26.04.2019. godine, u auli Gazi Husrev-begove biblioteke svečano je otvorena Izložba rukopisnih džuzeva, koja je postavljena u povodu nastupajućeg mjeseca Ramazana 1440. hidžretske godine.

Na početku svečanog otvaranja, prisutnima se obratio mr. Osman Lavić u svojstvu domaćina i organizatora izložbe, a nakon njega izložbu je svečano otvorio prof. dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ u BiH.

Izložbu je pripremila grupa autora iz reda uposlenika Gazi Husrev-begove biblioteke uz koordinatora prof. dr. Ismeta Bušatlića.

Ova izložba obuhvata rukopisne eksponate džuzeva Kur'ana koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i koji svjedoče jednoj lijepoj i višestruko korisnoj tradiciji dugoj koliko i trajanje islama u Bosni i Hercegovini a to je poštovanje prema Božijoj Riječi koje se pokazivalo na razne načine.

Osim primjeraka rukopisa, izloba sadrži i osam informativnih panela koji govore o toj tradiciji i odredbama vakifa kad je u pitanju učenje džuzeva Kur'ana.

Prve rukopise Kur'ana u Bosnu i Hercegovinu donijeli su imami Fatihovih džamija u srednovjekovnim tvrđavama tokom prve polovine 15. stoljeća. Sa prihvatanjem islama rasla je i potreba Bošnjaka i Bošnjakinja za novim primjercima do kojih se dolazilo prepisivanjem. Kod nas najstariji sačuvani rukopisi Kur'ana potječu s kraja 15. stoljeća.

Poštovanje prema Božijoj Riječi pokazivalo se na razne načine; ponajprije i najviše usklađivanjem cjelokupnoga života sa onim što Kur'an propisuje; a potom pamćenjem, ispravnim tumačenjem i pravilnim učenjem njegova sadržaja; skrušenim slušanjem njegova učenja; kaligrafskim ispisivanjem kur'anskoga teksta; uzimanjem abdesta prije učenja i prihvatanja onoga na čemu je Kur'an napisan; držanjem na adekvatnoj visini i na posebnom mjestu.

Utemeljenje džamija izvan tvrđava, oko kojih se razvijaju novi urbani centri, pratilo je vakufljenje određenog broja rukopisnih Kur'ana i uvođenje prakse redovnog i svakodnevnog učenja Kur'ana u njima. Želja vakifa i bogatstvo vakufa određivali su: ko će, kada i koliko kur'anskoga teksta proučiti u jednome danu. U tu svrhu Kur'an se prepisivao u dijelovima (džuz) i svaki od njih zasebno ukoričavao. Kompleti od 30 džuzeva čuvani su u zasebnim kutijama, sanducima, škrinjama, dolafima.

Za vrijeme učenja Kur'an se držao na rahlama i peštahtama izrađenim od drveta ukrašenog bojenim biljnim ornamentima ili rezbarenjem, a najljepši primjerci utiskivanjem sedefa optočenog srebrenom žicom. Na ovoj izložbi mogu se vidjeti i neki od tih predmeta.

Izložba je otvorena za posjetitelje do 10.06.2019. godine.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza