'Kafa sa Zukom' na Konjičkom kulturnom ljetu

U sklopu manifestacije „Konjičko kulturno ljeto“, u rodnoj kući Zulfikara Zuke Džumhura u srijedu navečer priređen je književni program „Kafa sa Zukom“.

Na početku programa izvedena je kompozicija „Kraj tanana šadrvana“ u interpretaciji talentirane Konjičanke Anide Šoljić, a istovremeno publika je uživala u praćenju poteza kistom studentice Produkt dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Elme Voloder, koja je portretirala čuvenog Zuku Džumhura, pokušavajući tragom njegovih karikatura utkati dio svoje kreacije koja pokazuje hodoljublje današnjice.

Moderatorica večeri bila je Vesna Begtašević, dok su o Džumhovom djelu govori književnik Senadin Begtašević i prof. dr. Dijana Hadžizukić, saopćili su organizatori.

"Džumhur je uvijek znao da zakiti. Izroni tako iz hotelskog bazena u marokanskom fesu, sa fesom na glavi jakako, i zapjeva: Crven fesić mamo, crven fesić, joj, mamice. Tako priču zakiti kitom crvenog fesa. Pa ispriča i nacrta kako Asimbeg Kosovac ide u čaršiju da označi početak iftara, a za pasom mu sat. Da je samo sat - to je mogao zapisati i neko drugi. Samo Zuko je mogao napisati i nacrtati, zakititi da je Asimbegu Kosovcu za pasom bio tačan sat. Umio je tačkom zakititi rečenicu koja se pamti: 'Oaza u pustinji obraduje čovjeka kao tačka poslije dugačke i nezanimljive rečenice nekog gnjavatora i mehkosera'", kazala je Begtašević.

Hadžizukić je ocijenila kako se u putopisima Zuke Džumhura sama riječ kasaba ne spominje često, a kad se pojavi nosi tačno utvrđeno značenje zabačenosti i zaboravljenosti.

"Sarajevo i Mostar Džumhur nikada ne naziva kasabom već šeherom, Konjic je mjesto ili gradić, svi ostali koje je posjetio i o kojima je pisao su gradovi. Putopisac kakav je Džumhur, oštrog oka i britkog jezika, poznat je po zapisima koji nisu opisi nego doživljaji, a doživjeti grad možemo samo u čaršiji, posmatrajući njen život i osluškujući govor njenih protagonista. Svaki grad, takav kakav jeste stvorio je čovjek, a onda taj isti prostor utječe na njega, njegove osobine i psihološko ustrojstvo. Svojom specifičnošću unutarnjeg ustrojstva i specifičnošću odnosa prema vanjskome svijetu, te nagomilanim pamćenjem i mogućnošću realiziranja raznovrsnih likova, kasaba kao protosvijet nudi obilje mogućnosti u stvaranju svijeta književnog djela. Ili kako kaže Džumhur: 'U crtačku bilježnicu ne može ni stati bezbroj varijacija mahalskog urbanizma razapetog od Bosanskog Broda do Bagdada i Dijar – Bekira", kazala je Hadžizukić.

Kao iznenađenje večeri predstavljen je Džumhurov prijatelj iz vremena njegovog djelovanja u Narodnom pozorištu u Mostaru profesor Bego Kasumović, koji je veoma emotivno govorio o njihovim susretima istakavši da žali što nije imao više vremena da uči od genija koji je sve što bi dodirnuo pretvarao u umjetnost.

Program je producirao Benjamin Mušinović, direktor Narodnog univerziteta u Konjicu kojem pripada muzejska zbirka Zavičajnog muzeja sa depandansom rodne kuće Zulfikara Zuke Džumhura. Posebnu scenografiju priredio je kustos spomenute zbirke Muhamed Krnjić, uz pomoć tehničkih realizatora Elvedina Mustafića i Semira Hadžajlića, saopćeno je iz Narodnog univerziteta Konjic.