Muzej Sarajeva ocijenio je danas krajnje neprimjerenim i neutemeljenim tvrdnje iznesene u saopćenju Gradskog vijeća Grada Sarajeva koje je preneseno u medijima, da u Sarajevu postoje obilježja posvećena atentatoru, a da istovremeno ne postoji autentično i dostojanstveno obilježje za žrtve. Saopćenje je temeljeno na inicijativi za ponovno postavljanje spomenika austrougarskom prijestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji na prostoru Latinske ćuprije.
U saopćenu Muzeja Sarajeva koje potpisuje direktorica Indira Kučuk-Sorguč, navodi se da takva formulacija indirektno etiketira Muzej Sarajeva kao instituciju koja promovira zločin ili zločinca, što je netačno, uvredljivo i duboko nepravedno prema muzejskim historičarima, kustosima i autorima stalne postavke Muzeja Sarajevo 1878-1918.
Ističe se da je, naprotiv, Muzej bio nosilac i realizator cjelovitog idejnog projekta revitalizacije spomeničke kulture Sarajevskog atentata, historijskog događaja koji je bio povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Projekt je realiziran u više faza i u skladu sa standardima historijske nauke i muzeološke struke.
Naglašava se da je obuhvaćeno markiranje rute kojom se kretalo vozilo nadvojvode, kao i mjesta oba atentata; vraćene su stope atentatora, izrađene prema odljevku istaknutog umjetnika Voje Dimitrijevića, zatim je obilježeno mjesto na kojem se zaustavio automobil u kojem su se nalazili Franz i Sofija, čime je označeno autentično mjesto događaja te je realizirana i faza prezentacije preostalih dijelova nekadašnjeg Spomenika umorstvu (medaljon, krune, pieta). Ti fragmenti su, u partnerstvu sa Umjetničkom galerijom Bosne i Hercegovine i nadležnim Zavodom za zaštitu spomenika KS, prezentirani u unutrašnjem prostoru Muzeja, na vizualno decentan i interpretativno jasan i nedvosmislen način, uz simulaciju izvornih arhitektonskih elemenata, kako bi cjelina izgledala vjerno originalu.
U saopćenju se dodaje da je na taj način Muzej historijski, muzeološki, kulturološki i turistički zaokružio interpretaciju događaja, koja je za razliku od 1953. do 1992. godine sada u cijelosti deideologizirana i depolitizirana, te je zasnovana na objektivnim provjerljivim činjenicama.
"Postavka ne glorificira atentatora niti deviktimizira žrvu, već tumači cijeli događaj u skladu s profesionalnim standardima i etičkim principima muzejske djelatnosti. Optužbe da je "sramno i neprihvatljivo" postojanje obilježja atentatora, uz navodnu odsutnost obilježja za žrtve, smatramo zlonamjernim, populističkim i zasnovanim na nepoznavanju činjenica. Dovoljno je posjetiti Muzej, pregledati javno dostupnu dokumentaciju i medijske objave o obnovi postavke, kako bi se utvrdilo da je interpretacija historiografski utemeljena, cjelovita i profesionalno realizirana", podvlači se u saopćenju Muzeja Sarajeva.
Zaključuje se da je zahvaljujući upravo naporima Muzeja danas jasno i dostojanstveno obilježeno mjesto Sarajevskog atentata, koje svakodnevno posjećuju brojni turisti iz cijelog svijeta.
"Ovakve klevete od strane pojedinih gradskih vijećnika doživljavamo kao uvredu za stručni rad i institucionalni integritet, te smatramo da javnost zaslužuje tačne informacije, a Muzej - javno izvinjenje. Mi u Muzeju Sarajeva čuvamo interese istine i nikoga i ničega drugog", zaključuje se u saopćenju te muzejske institucije.
