Predstava "Za život cijeli" oduševila publiku pričom o Željezničaru i Sarajevu

Predstava "Za život cijeli" Sarajevskog ratnog teatra (SARTR), nastala prema tekstu Benjamina Hasića i u režiji Jasenka Pašića, izvedena je u okviru Takmičarskog programa Pozorišnih igara BiH. Nakon izvođenja, o predstavi, njenim motivima i procesu nastanka razgovarano je na okruglom stolu održanom u sklopu festivalskog programa.

Komad donosi priču o nastanku i razvoju Fudbalskog kluba "Željezničar", koji su osnovali željeznički radnici vođeni željom da igraju fudbal. Kroz sudbine pet historijskih ličnosti povezanih s klubom ispričana je i priča o razvoju Sarajeva. Među njima su Dimitrije Dimitrijević, jedan od osnivača kluba, Josip Joško Domorocki, koji je nakon Drugog svjetskog rata djelovao u "Željezničaru", trener Milan Ribar, legendarni Ivica Osim te vođa navijača Dževad Begić Đilda, poginuo 11. jula 1992. godine.

U predstavi igraju Sead Pandur, Adnan Kreso, Davor Sabo, Kemal Rizvanović, Jasenko Pašić i Dino Hamidović.

Direktorica SARTR-a Maja Salkić podsjetila je da je ideja za predstavu potekla od Jasenka Pašića, a potom su joj se pridružili Davor Sabo i ostali članovi ansambla.

"Oni su željeli da ispričaju priču o fudbalskom klubu, ali ne samo o fudbalskom klubu, nego o Sarajevu i radničkoj klasi", kazala je Salkić.

Govoreći o značaju predstave, naglasila je kako je važno da društvo, posebno ono koje prolazi kroz tranziciju poput bosanskohercegovačkog, pronađe priče koje mogu povezivati ljude i usmjeravati zajednička osjećanja kroz sjećanja, dokumentarne činjenice i životna iskustva.

"Sad smo svjedoci Svjetskog prvenstva i toga kako nas sport može u tom smislu ujediniti i dati nam neku kolektivnu sreću", kazala je Salkić.

Glumac Davor Sabo istakao je da predstava, osim što prati razvoj Fudbalskog kluba "Željezničar", govori i o urbanizaciji Sarajeva, zbog čega je priča o klubu ujedno i priča o gradu.

"Pet osnovnih likova koje smo odredili da su ključni za historiju NK Fudbalskog kluba "Željezničar", ali i za historiju grada Sarajeva. Ivica Osim je naravno legenda ne samo u gradu Sarajevu i Bosni i Hercegovini, bivšoj Jugoslaviji, nego i na svijetu, zaista od istoka do zapada. Jedna je zaista privilegija prije svega raditi sa ovim ljudima, raditi sa Jasenkom i da ovu priču koja je onako neobična i nesvakidašnja za teatar, gdje ne možemo da nađemo baš dosta priča koje povezuju sport i teatar, mislim da smo mi to uspjeli na jedan jako dobar način i to se vidi po reakcijama publike", kazao je Sabo.

Posebno je izdvojio iskustvo tumačenja lika Ivice Osima.

"To mi je bio najveći stres do sada od nekih uloga koje sam radio. Svi znamo kakav je taj čovjek bio i ko je bio, onda kada vam dođe njegova porodica, njegov sin da vas gledaju, to je je nešto posebno", kazao je Sabo.

Reditelj predstave i glumac Jasenko Pašić rekao je da je priča o "Željezničaru" prije svega priča o Sarajevu i istrajnosti običnog čovjeka kroz različite historijske okolnosti.

"Mali je u očima nekih, a ustvari najveći, da se izbori za nešto što će ga zadovoljiti u vremenu kada je sve problem. Pritom mislim na najveće to siromaštvo dvadesetih godina na prostoru Bosne i Hercegovine, posebno grada Sarajeva, kad su stvarno ljudi živjeli teško. Kad je plata sedmična bila pola hljeba te kada su ljudi htjeli jednostavno da igraju fudbal ili da loptaju, kako su oni tada govorili. I meni je ta priča bila toliko fascinantna, i ta želja, strast i ljubav koja danas postoji prema Fudbalskom klubu "Željezničar" koja ga je održala kroz dva rata i tih 105 godina, meni se učinila da je ustvari jako bliska strasti koju pozorište zahtijeva. I onda sam pomislio da bi to ustvari moglo da super funkcioniše u pozorištu", kazao je Pašić.

Tokom razgovora istaknuto je da predstava okuplja publiku različitih generacija te da u pozorište dovodi i gledaoce koji ranije nisu bili redovni posjetioci. Posebno je naglašeno da predstavu prate čitave porodice, kao i da je povećan broj muške publike.

Kao zanimljiv primjer naveden je slučaj žene koja je nakon predstave ispričala da joj je suprug prvi put u dvadeset godina braka upravo predložio odlazak u pozorište.

Autorski tim predstave čine kostimografkinja Adisa Vatreš Selimović, kompozitor Adis Kutkut Billain, koreograf Thomas Steyaert, dizajner svjetla Nedim Pejdah i dizajner zvuka Danijel Jurišić. Asistentica kostimografkinje je Monika Moćević, dok je saradnik na tekstu Marko Dmitrović.