
23.06.2026 |
Investicije / URBANIZAM
Izvor: Akta.ba
FK Željezničar kroz Urbanistički plan traži prostor za rekonstrukciju Grbavice, novi poslovni kompleks i stadion 4. UEFA kategorije.
U okviru javne rasprave o novom Urbanističkom planu urbanog područja Sarajevo, jedan od upečatljivijih zahtjeva stigao je iz FK Željezničar, koji je iskoristio priliku da kroz primjedbu na Nacrt plana pokuša osigurati prostorni osnov za veliku rekonstrukciju stadiona Grbavicam, javlja Akta.ba.
Zahtjev dolazi u vrijeme kada se klub nalazi u procesu velike transformacije. Krajem decembra 2025. godine, Skupština FK Željezničar usvojila je ugovor o strateškom partnerstvu sa biznismenom Saninom Mirvićem. Mirvić je u međuvremenu preuzeo i funkciju predsjednika Skupštine kluba.
Šta klub traži
Cilj zahtjeva je, kako se navodi, zadovoljiti najviše međunarodne standarde kategorizacije stadiona i izgraditi kompleks koji bi dostigao 4. UEFA kategoriju — najviši rang koji omogućava domaćinstvo finala najprestižnijih evropskih klupskih takmičenja.
Zahtjev se odnosi na parcele označene kao k.č. br. 2175, 2174/1, 2176 i 2174/3 K.O. Novo Sarajevo II, a klub je uz primjedbu dostavio i poseban bilans planiranih površina. Konkretno, traženo je sljedeće:
a) Nova glavna tribina. Zadržava se postojeći teren, a oko njega bi se formirala nova tribina kapaciteta 18.000 gledalaca, sa korisnim površinama raspoređenim na četiri etaže ispod tribine: svlačionice, ostava za opremu, glavni ulazi u stadion, ekonomski i službeni ulazi, poslovni prostori, sanitarije, komunikacije i javne zone.
b) Nova saobraćajnica. Predlaže se izgradnja nove saobraćajnice koja bi povezala Put mladih Muslimana i Bulevar Ivice Osima, s ciljem značajnog rasterećenja komunikacije te lakšeg pristupa i evakuacije iz kompleksa u slučaju potrebe.
c) Zadržavanje južne tribine. Zbog rizika od klizišta na tom dijelu lokacije, južna tribina bi ostala u svom postojećem obliku, a prostor oko nje bi se preuredio u trg, parking i novu saobraćajnicu.
d) Poslovna zgrada uz stadion. Planirana je izgradnja poslovne zgrade spratnosti -2+P+7 (dvije podzemne etaže i sedam nadzemnih), koncipirane u open space principu, sa ulazom iz ulice Ante Fijamenga. Cilj je rasteretiti prostor između stadiona i same poslovne zgrade.
e) Uklanjanje pomoćnog terena. Na zapadnoj strani kompleksa predlaže se uklanjanje postojećeg pomoćnog terena, kako bi se formirao veći trg i izgradio novi multifunkcionalni objekat — trgovački centar, hotel, poslovni prostori i javna garaža.
Ranije najave od 21.000 mjesta
Ambicije kluba prema stadionu nisu nove. Bivši direktor Željezničara Haris Slato, koji je u međuvremenu podnio neopozivu ostavku, govorio je početkom juna na konferenciji za novinare o planovima vezanim za "Grbavicu", ističući da bi stadion u budućnosti trebao imati kapacitet od 21.000 gledalaca.
Slato je tada pojasnio i razloge kašnjenja u izgradnji južne tribine, a otkrio je i da se u klubu razmišlja o izgradnji nove zapadne tribine. Prema tim planovima, stadion bi nakon završetka južne tribine trebao imati oko 14.000 mjesta, dok bi dodatnom rekonstrukcijom i izgradnjom zapadne tribine kapacitet bio povećan na pomenutih 21.000.
"Kada se završi, stadion će imati kapacitet 21.000 gledalaca sa novom zapadnom tribinom, jer i to imamo u planu rekonstrukcije. Želimo Ligu šampiona na Grbavici, želimo evropske utakmice. Dobićemo na reputaciji nove Grbavice", izjavio je tada Slato.
U klubu smatraju da bi modernizacija stadiona donijela veliki iskorak, kako u organizacionom, tako i u sportskom smislu, posebno kada je riječ o evropskim nastupima i ukupnoj reputaciji "Grbavice". Brojka od 21.000 mjesta, doduše, ne poklapa se sa kapacitetom od 18.000 gledalaca koji je naveden u primjedbi na Urbanistički plan, što sugerira da su planovi kluba i dalje u fazi usaglašavanja.
Sve tačke odbijene, ali ne i sama ideja
Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo nije prihvatio nijednu od pet pojedinačnih tačaka zahtjeva, ali obrazloženje pokazuje da se ne radi o suštinskom odbijanju projekta, već o pitanju nivoa planske dokumentacije na kojem se takvi detalji trebaju razrađivati.
U stručnom stavu se navodi da se predmetne parcele, prema Nacrtu Urbanističkog plana, već nalaze u zoni sporta i rekreacije sa gradnjom (R1) — što znači da namjena predviđena planom već dozvoljava izgradnju sportskih objekata i pratećih sadržaja na toj lokaciji. Drugim riječima, plan ne zabranjuje ono što klub traži, ali ne ulazi u konkretne brojke poput kapaciteta tribina, spratnosti poslovne zgrade ili tačnog rasporeda sadržaja.
Zavod je istakao da će se odredbama Odluke o provođenju Urbanističkog plana definisati kompatibilne namjene i njihova procentualna zastupljenost u zoni R1, urbani parametri i uslovi uređenja za tu zonu, dok će sva dalja, detaljnija razrada, uključujući tačan kapacitet stadiona, gabarite poslovne zgrade i raspored novih saobraćajnica, biti predmet detaljnog planskog dokumenta, odnosno regulacionog plana.
U zaključku stručnog stava eksplicitno se navodi:
"Generalno, primjedba nije nivo obrade UP-a, nego detaljnog planskog dokumenta/regulacionog plana."
Šta to znači za klub i navijače
Iako zahtjev formalno nije usvojen kroz Urbanistički plan, situacija FK Željezničar razlikuje se od mnogih drugih odbijenih primjedbi u ovom procesu, ovdje nije riječ o sukobu namjene zemljišta (npr. zelena površina protiv građevinskog zemljišta), nego o tome da Urbanistički plan, kao strateški dokument višeg reda, ne ulazi u operativne detalje poput tačnog broja mjesta na tribinama ili spratnosti pratećih objekata.
Pošto zona Grbavice već ima status "sport i rekreacija sa gradnjom", klub realno ima prostor da svoje planove dalje razrađuje kroz izmjenu ili izradu regulacionog plana za tu lokaciju, gdje će se konkretno odlučivati o kapacitetu stadiona, novim saobraćajnim vezama (Put mladih Muslimana – Bulevar Ivice Osima), poslovnoj zgradi i sudbini pomoćnog terena na zapadnoj strani kompleksa.
Za sada, dakle, nacionalni i evropski ambicije kluba ostaju otvorene, ali se realizacija seli na sljedeći, detaljniji nivo planiranja.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.