Šta sve donosi novi Urbanistički plan urbanog područja Sarajevo

Gradsko vijeće Sarajeva u srijedu, 24. juna 2026. godine, razmatra Prijedlog Urbanističkog plana urbanog područja Sarajevo za period od 20 godina — dokument koji se čekao više od decenije i koji će definisati pravac razvoja grada do sredine vijeka. Pregledali smo plan i stotine primjedbi koje su tokom javne rasprave stigle iz svih šest obuhvaćenih općina, te izdvajamo šta je usvojeno, šta odbijeno, a šta i dalje ostaje otvoreno pitanje.

Plan obuhvata šest općina — Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidžu i Vogošću — na površini od oko 18.675 hektara, sa horizontom planiranja od 20 godina. Planirani broj stanovnika na kraju perioda je 540.294, u odnosu na 366.551 iz 2013. godine. Izrađivač je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, a nosilac pripreme Vlada Kantona Sarajevo, javlja Akta.ba.

Opći obrazac iz primjedbi

Kroz sve obrađene općine ponavlja se isti scenario: najveći broj primjedbi dolazi od vlasnika privatnih parcela koji traže prenamjenu zemljišta iz zelene površine, šume ili poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, kako bi mogli graditi. U velikoj većini slučajeva Zavod te zahtjeve odbija i zadržava planirane namjene iz Nacrta — park-šume, vodozaštitne zone i poljoprivredne površine ostaju zaštićene. Izuzeci postoje, ali su uglavnom vezani za manje parcele uz postojeću infrastrukturu ili za slučajeve gdje je okolno područje već izgrađeno.

Saobraćaj — najviše osporavana tema

Prva transverzala dobija desetogodišnji "vakuum" period — prostor od Mašinske škole do Južne longitudinale tretira se kao otvorena javna površina dok struka ponovo ne ispita opravdanost dionice kroz studije održive mobilnosti i saobraćaja.

I transverzala se skraćuje. Nakon primjedbi Općine Novo Sarajevo i privatnih investitora, trasa se ne probija kroz muzejsku četvrt do Lukavice, već se završava spojem na Zagrebačku ulicu, odnosno Južnu longitudinalu. Time se ukida i planirani tunel, kao i projektovana raskrsnica koja bi ugrozila Zemaljski i Historijski muzej, planirani muzej Ars Aevi i Vilsonovo šetalište.

Tramvaj se ne produžava do aerodroma. Umjesto lakošinskog sistema do aerodroma, prostor je ostavljen za metro sistem koji bi se u post-planskom periodu rješavao isključivo podzemno, po uzoru na evropske metropole. Treći prsten lakošinske pruge (Aerodrom–Dobrinja–Mojmilo–Otoka) se u potpunosti ukida iz Prijedloga plana.

Gradski autoput kroz Stari Grad ostaje, uprkos brojnim zahtjevima građana za njegovo ukidanje ili izmještanje. Zavod ističe da je trasa već značajno izmijenjena i najvećim dijelom predviđena kao tunelska, upravo s ciljem da se smanji rušenje postojećih objekata.

Depo tramvaja i autobusa kod Centra za edukaciju, sport i rekreaciju "Safet Zajko" se seli — Općina Novi Grad je ukazala na kolizije u dokumentaciji, pa će se tražiti nova lokacija za depo i terminale.

Općina Stari Grad je, pored toga, dobila širi institucionalni ustupak: preispitivanje saobraćajnica kroz stare mahale, redefinisanje gradskog autoputa, mogućnost izgradnje podzemnih garaža, razvoj vertikalnog transporta (žičare) i dodatnu analizu lokacija za reciklažna dvorišta, vjerovatno najvažniji strateški rezultat za tu općinu u cijelom procesu javne rasprave.

WTC Sarajevo — zahtjev odbijen, ali pitanje ostaje otvoreno

Jedan od upečatljivijih zahtjeva tokom javne rasprave odnosio se na poslovni kompleks World Trade Center Sarajevo, planiran na lokaciji Marijin Dvor u obuhvatu regulacionog plana "Kvadrant C Marijin Dvor". Zahtjev je podnio Edin Sefo, ispred kompanije MDC Nekretnine d.o.o. Sarajevo.

Prema dostavljenom idejnom rješenju, kompleks WTC Sarajevo zamišljen je kao višenamjenski objekat koji bi sadržavao:

• luksuzni hotel sa pet zvjezdica,

• poslovne sadržaje (kancelarijski prostori za međunarodne kompanije),

• podzemnu garažu,

• shopping centar,

• stambeni dio.

Investitor je u zahtjevu naveo da bi kompleks trebao postati generator poslovnih, kongresnih, turističkih i velikih sajamskih aktivnosti, te da predstavlja jednu od rijetkih investicija sa direktnom vezom prema elitnom dijelu poslovne zajednice SAD-a i drugih zemalja, što je, prema navodima podnosioca, od velikog značaja za ekonomski i drugi prosperitet Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine.

Konkretno, zahtjev je tražio dvije stvari:

1. Da se, pored parcele P1/P2 koja je već tretirana regulacionim planom "Kvadrant C Marijin Dvor", u obuhvat planske dokumentacije uključi i omogući gradnja i na dodatnoj parceli oznake P3.

2. Da se koeficijent izgrađenosti povеćа na vrijednost između 5 i 5,5 — što je znatno iznad standardnih okvira koje plan inače predviđa za ovakve zone (za poređenje, opći urbanistički parametri u planu za poslovno-stambene zone na ravnom terenu kreću se do 1,8, dok se ekscesni koeficijenti od 6 do 9, zabilježeni na pojedinim lokacijama u gradu, u planu eksplicitno navode kao primjer loše prakse koju nova regulativa želi spriječiti).

Uz zahtjev je dostavljen tehnički opis i idejni projekat "WTC Sarajevo".

Stručni stav da se zahtjev ne prihvata, uz obrazloženje da primjedba nije nivo obrade Urbanističkog plana, nego detaljnog planskog dokumenta, odnosno regulacionog plana. Drugim riječima, Zavod nije ulazio u meritum projekta (veličinu, namjenu, koeficijent izgrađenosti), već je poručio da se pitanja te vrste — uključujući i eventualno proširenje obuhvata na parcelu P3 i povećanje koeficijenta izgrađenosti, moraju rješavati kroz izmjenu i dopunu postojećeg regulacionog plana "Kvadrant C Marijin Dvor", a ne kroz sam Urbanistički plan.

Praktično, ovo znači da projekat WTC Sarajevo u predloženom obimu trenutno nema uporište u planskoj dokumentaciji, ali vrata nisu zatvorena, investitor će svoje zahtjeve morati ponovo pokrenuti kroz proceduru izmjene regulacionog plana, gdje će se detaljnije razmatrati i pitanje dodatne parcele i traženog koeficijenta izgrađenosti.

Sporne lokacije i imovinski zahtjevi

Nacionalni stadion. Općina Novi Grad je tražila lokaciju u Gornjem Telalovom polju, ali je prijedlog odbijen — struka je procijenila da lokalitet nema prostorne kapacitete za projekat tog gabarita. Stadion ostaje strateški planiran na lokalitetu Doglodi–Sastavci na Ilidži.

Korito Miljacke u Halilovićima. I Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo i Općina Novi Grad tražili su da se zadrži prirodno stanje korita u zoni meandra, čime bi se uštedjelo nekoliko desetina miliona maraka. Odbijeno — regulacija datira iz 1879. godine, a zemljište je u međuvremenu već eksproprisano.

Žuč i Mojmilo (Novi Grad). Desetine porodica — Živković, Pajdaković, Mlađen i drugi — tražile su prenamjenu zemljišta iz javne zelene površine u stanovanje. Većina zahtjeva je odbijena, park-šume ostaju zaštićene, ali porodična groblja na tom području (npr. na lokalitetu Stavljak–Žuč) bivaju evidentirana i posebno zaštićena na tematskim kartama.

Betanija i Crni Vrh (Centar). Zahtjevi za stambeno-poslovnu, odnosno kolektivnu gradnju umjesto planiranih gradskih parkova su odbijeni — Gradski park "Betanija" i Park "Crni Vrh" ostaju u planu.

Sedrenik (Centar). Većina zahtjeva za prenamjenu park-šume i okolnih zelenih površina u građevinsko zemljište je odbijena.

Jarčedoli i Vasin Han (Stari Grad). Masovni zahtjevi vlasnika za prenamjenu poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko — gotovo svi odbijeni.

Deponija Smiljevići. Općina Novi Grad traži potpuno novu lokaciju za odlaganje otpada izvan urbanog područja. Zahtjev je odbijen — Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) "Smiljevići" ostaje, uz obrazloženje da se ne radi samo o proširenju deponije, već o transformaciji u moderan centar sa selekcijom, recikliranjem i tretmanom otpada po evropskim standardima.

Stadion Grbavica (FK Željezničar). Zahtjev za rekonstrukciju stadiona u objekat 4. UEFA kategorije sa 18.000 mjesta, novom poslovnom zgradom i multifunkcionalnim sadržajima formalno nije odbijen u suštini, parcele se već nalaze u zoni sporta i rekreacije sa gradnjom, ali je, kao i kod WTC-a, poručeno da detaljnu razradu treba tražiti kroz regulacioni plan, ne kroz Urbanistički plan.

Gdje su zahtjevi prihvaćeni

• Kromolj (Centar) — Baupartner d.o.o. i Muharemović Meho dobili su prenamjenu zemljišta u građevinsko, odnosno za kolektivno stanovanje; Kurtović Adnan djelimično.

• Faletići (Stari Grad) — parcele prelaze iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište.

• Poljine Hills / Sarajevo XIII (Stari Grad) — investitor Universal Group dobio prenamjenu za gradnju četiri objekta.

• Pojedinačne manje parcele u Novom Gradu i Novom Sarajevu, uglavnom uz već postojeću infrastrukturu i djelimično izgrađeno okruženje.

Vodozaštita i infrastruktura

Vodozaštitne zone (Centar, Soukbunar). Zahtjevi građana za smanjenje obuhvata vodozaštitnih zona su odbijeni — granice su preuzete iz važeće Odluke o zaštiti izvorišta i Zavod ih ne mijenja samostalno kroz Urbanistički plan. Slično, u Novom Sarajevu je odbijen zahtjev za uvođenje četiri sanitarne zone izvorišta Kovačići (umjesto planom predviđene dvije), jer odgovarajuća odluka o tome formalno nije usvojena niti objavljena u službenim novinama.

Dalekovod 110 kV (Centar). Zahtjev građana za brisanje stare trase dalekovoda, koji nije u funkciji od 1992. godine, je odbijen. Elektroprenos BiH planira njegovo ponovno aktiviranje, a trasa se smatra važnom za sigurnost napajanja Sarajeva električnom energijom.

CFD analize (Computational Fluid Dynamics, simulacije strujanja zraka) ostaju obavezne za izradu novih planskih dokumenata i za stručna mišljenja na mikrolokalitetima, ali ne i za izdavanje urbanističkih saglasnosti u okviru već važećih detaljnih planskih dokumenata.

Ukupna slika

Dobici idu uglavnom pojedinačnim, manjim zahtjevima vezanim za parcele uz postojeću infrastrukturu — Kromolj, Faletići, Poljine Hills, te pojedinačni slučajevi u Novom Gradu i Novom Sarajevu.

Vlasnici privatnog zemljišta i investitori su uglavnom gubitnici ovog procesa jer njihovi zahtjevi za prenamjenu zelenih površina, parkova, poljoprivrednog zemljišta i vodozaštitnih zona u građevinsko zemljište su sistemski odbijani. Sa druge strane, te površine — park-šume Žuč, Mojmilo, Sedrenik i Hum, gradski parkovi Betanija i Crni Vrh, poljoprivredno zemljište i vodozaštitne zone — ostaju zaštićene.

Isto vrijedi i za veće komercijalne projekte poput WTC-a i rekonstrukcije stadiona Grbavica. Zavod dosljedno odbija da kroz Urbanistički plan odlučuje o detaljima poput koeficijenta izgrađenosti ili dodatnih parcela, ostavljajući ta pitanja za naredni nivo planske dokumentacije, odnosno regulacione planove.