Znanstveni eksperiment: Kako je Science prevario sve – osim Bosanaca

Svijet nauke i izdavaštva ovih dana trese gotovo nezapamćen skandal: uredništvo popularnog časopisa SCIENCE je na više od 300 adresa naučnih časopisa širom svijeta poslalo lažni znanstveni rad sa ciljem da provjere kriterije urednika stručnih publikacija i njihovih recenzenata. izmišljeni rad pristalo je da objavi čak 157 časopisa, a među rijetkima koji su prepoznali falsifikat je "Bosnian Journal of Basic Medical Sciences" iz Sarajeva, piše Slobodna Bosna. 

Kada je novinar časopisa Science John Bohannon odlučio da pošalje lažni znanstveni rad na adrese više od 300 naučnih časopisa širom svijeta i vidi ko će se "upecati" da ga objavi, nije ni slutio kako će poražavajući biti rezultati njegovog istraživačkog eksperimenta. Rad u kojem, kako kaže Bohannon, svako sa elementarnim znanjem hemije lako može otkriti niz grešaka, pristalo je da objavi čak 157 naučnih časopisa, a tek 98 njih je odbilo.

"To je procenat od 61 odsto, mnogo veći nego što sam očekivao. Mislio sam da će, u najgorem slučaju, rad pristati da objavi 10 do 15 posto časopisa od svih kojima sam ga poslao", kaže Bohannon, koji inače ima doktorat iz molekularne biologije. U radu koji je napisan na osnovu izmišljenih laboratorijskih rezultata, tvrdi se da određene molekule koje se dobijaju iz nekih vrsta lišaja mogu liječiti rak. "Eksperimenti su bili toliko beznadežno manjkavi da su rezultati beznačajni", navodi se u tekstu u Scienceu.

 Bohannon je svoj "naučni" rad poslao, između ostalih, i na adrese nekoliko naučnih časopisa sa prostora bivše Jugoslavije, tačnije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Makedonije. Svi su pristali da objave rad unatoč očiglednim manjkavostima, izuzev jednog časnog izuzetka iz naše zemlje. Riječ je o časopisu Bosnian Journal of Basic Medical Sciences (BJBMS), koji od 1998. godine izdaje Udruženje bazičnih medicinskih znanosti Federacije BiH. Glavni i odgovorni urednik časopisa i ujedno dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Bakir Mehić, kaže kako su u uredništvu ovog žurnala odmah prepoznali greške.

"Čim sam dobio rad, pročitao sam ga i procijenio da nije za objavljivanje. Nismo ga čak ni slali recenzentima", kaže Mehić.

Činjenica da je većina naučnih časopisa i radova koji se u njima objavljuju danas dostupna online suštinski je, naravno, pozitivna stvar, ali istovremeno otvara i prostor za brojne zloupotrebe. Istraživanje Sciencea otkrilo je pravi 'Divlji zapad' u ovoj oblasti. Ne samo da pokreće pitanje ugleda i relevantnosti naučnih publikacija, nego otkriva i da su mnogi urednici spremni bez detaljnijih provjera objavljivati radove uz određenu finansijsku nadoknadu. Konkretno, u Bohannanovom slučaju, od autora izmišljenog naučnog rada uredništva su tražila da im pošalju naknade u iznosu i do 3.100 dolara u zamjenu za objavljivanje.

"Danas na internetu postoje određeni izvori koji objavljuju spisak naučnih časopisa tzv. predatora. To su praktično časopisi koji će uz određenu novčanu nadoknadu objaviti bilo kakav rad, uključujući i one radove koji su ispod svakog znanstvenog standarda. Imate i cijele izdavačke kuće koje se bave takvim predatorskim radom i rukovode se isključivo finansijskom dobiti. Ti radovi obično ne prolaze nikakvu recenziju, ili prođu samo kroz površne recenzije i onda ugledaju svjetlo dana", objašnjava prof. dr. Mehić.

Nadoknada koju uredništva časopisa traže od autora je neminovnost, naravno, a kreće se od nekoliko stotina pa do više hiljada eura, što najčešće zavisi od rejtinga samog časopisa i njegovog tiraža. Časopis koji je objavljivala kompanija InTech iz Rijeke koji je nedavno ugašen, upravo zato jer bez provjere objavili lažni rad Sciencea, naplaćivao je od autora po 400 eura.

"Logično je da oni časopisi koji imaju velike tiraže traže i veće nadoknade za objavljivanje, a u uvjetima u kojima mi radimo, to je nezaobilazno, jer se isključivo sami finansiramo", kaže prof. dr. Bakir Mehić. "Nemamo nikakvu podršku od nadležnih ministarstava, a urednici i savjetnici redakcije minimalno su plaćeni za svoj rad."

Visoka stopa odbijenih radova

Časopis Bosnian Journal of Basic Medical Sciences objavljuje se četiri puta godišnje. U ovoj godini ukupno su primili oko 250 radova, od toga je oko 160 odmah odbačeno, dok su ostali upućeni na recenziju. U periodu od januara do oktobra 2011. na adresu BJBMS-a stiglo je 259 radova. Njih 177 (68,3%) je odbačeno, 19,7% je publikovano, dok je oko 12% bilo u procesu recenziranja. U prosjeku, stopa odbačenih radova u BJBMS-u približna je onoj u drugim mainstream žurnalima ovog tipa.

"To jeste dosta visok procenat, a razlog je upravo taj što radovi stižu iz čitavog svijeta", kaže Mehić. "Najviše radova stiže nam iz Kine, Turske i općenito tih mnogoljudnih zemalja, gdje imate jako puno onih koji bi željeli da napreduju u zvanju, a nemaju odgovarajuću podlogu i infrastrukturu da bi mogli napraviti adekvatan naučni rad. Najčešći razlog odbacivanja radova je neadekvatan naučni pristup, neki svojom tematikom ne odgovaraju konceptu žurnala pa ih zbog toga ne možemo objaviti, a imali smo i situacija da se šalju tehnički radovi iz oblasti nekih medicinskih aparata i slično, što također ne publiciramo.", kaže on za Slobodnu Bosnu.