Muzej Sarajeva zabilježio značajan porast posjetilaca ovog ljeta

Muzej Sarajeva je od aprila posjetilo mnogo turista, a od svih depadansa najviše pažnje plijenili su Muzej Jevreja, Svrzina  kuća te Muzej Sarajevo 1878-1918 - kazao je Feni direktor Muzeja Sarajevo Mirsad Avdić.

Naglasio je da je svaki od depadansa zabilježio značajan rast posjetilaca.  

- Velika gužva je bila tokom održavanja Sarajevo Film Festivala, a muzeje su najviše posjećivali Arapi, za razliku od prethodnih godina. Također, posjetilo nas je mnogo Amerikanaca i Šveđana te turista iz Koreje i Japana - naveo je.

Avdić je istakao da je Brusa-bezistan, Muzej Jevreja, Muzej Sarajevo 1878-1918, Despića kuću i Svrzinu kuću posjetilo oko 42.000 turista, a od toga Muzej Jevreja je obišlo oko 17.000 posjetilaca.

U Muzeju Jevreja, naglasio je, posjetioce najviše očarava zgrada smještena u najstarijoj sinagogi u BiH izgrađenoj 1581. godine, a koja je prema mišljenju velikog broja stručnjaka bila najljepši izložbeni prostor na prostoru cijele bivše Jugoslavije.

Viši pedagog Muzeja Jevreja Mario Kabiljo istakao je da ih je u augustu posjetilo oko 1.700 turista, a da je od otvorenja 12. jula 2014. godine postavku muzeja vidjelo oko 114.600 turista.

Dodao je da svaki posjetilac ne zna šta ga čeka u muzeju, ali da ih pored sinagoge fascinira i stalna muzejska postavka koja donosi informacije o historiji Jevreja u BiH, učešću Jevreja u posljednjem ratu u BiH te Jevrejima u Drugom svjetskom ratu. 

Pozicioniran u jezgri Baščaršije u autentičnom zdanju sinagoge, s lijepim dvorištem popločanim starim kamenicama, ovaj muzej privlači veliki broj posjetilaca, posebno u ljetnim mjesecima, koji žele saznati više o kulturi, tradiciji i životu Jevreja u BiH.

Njegov fundus nastao je većinom donacijama iz privatnih porodičnih kolekcija, kao i Jevrejske zajednice BiH i Jevrejske opštine Sarajevo. Osnovan je 1966. godine kao depadans Muzeja Sarajeva radi predstavljanja kulture Jevreja koji su s ostalim narodima na tlu BiH isprepleteni već 500 godina te ove godine obilježava 50 godina postojanja.

Svrzina kuća predstavlja kulturu stanovanja gradske muslimanske porodice s kraja 18. i kroz 19. stoljeće. Kuću je sagradila ugledna sarajevska porodica Glođo, čiji je jedan od članova poznati kadija Munib ef. Glođo bio poznat po borbi za autonomiju Bosne u okviru Osmanskog carstva. Ostavši bez muških nasljednika, kuća porodičnim vezama prelazi u vlasništvo također ugledne porodice Svrzo.

Ta kuća predstavlja tipični primjer arhitekture tog vremena, podijeljena na selamluk – javni dio i haremluk – porodični dio. Otkupljena od porodice Svrzo, sanirana je i otvorena za javnost šezdesetih godina. Nakon opsade Sarajeva, kuća je rekonstruirana i ponovo otvorena za javnost 1997. godine.

Tokom 2005. izvršena je još jedna veća rekonstrukcija objekta, prije svega sanacija krova, kaldrme, dotrajalih instalacija i vraćanje slikarija na musandari u Velikom halvatu, koje su vremenom izgubile boju. Za ovaj spomenik kulture Muzej je izdao Monografiju Svrzina kuća na bosanskom i engleskom jeziku.