U Brusa bezistanu otvorena izložba "Sarajke na platnima bh. slikara"

U Brusa bezistanu, depadansu Muzeja Sarajeva, jučer je otvorena izložba “Sarajke na platnima bh. slikara” kojom ova kulturna institucija otvora godinu u kojoj obilježava 70. godišnjicu.

Izložba, čija je autorica Indira Kučuk-Sorguč, koncipirana je tako da kroz različite likovne forme i stilove u portretskom izrazu prezentira žene, stanovnice Sarajeva, koje su birale i živjele Sarajevo, a zovu se Rahela, Una, Joka, Jovanka, Elma, Adela, Milka, Staka, Nada, Mica, Fajdinica, Zlatka, Djevojka, Sarajka, Milica i Maša.

Na izložbi su predstavljena 33 umjetnička djela 22 autora koja su već odavno ušla u anale bosanskohercegovačke likovne umjetnosti, a između ostalih tu su djela Romana Petrovića, Gabrijela Jurkića, Mersada Berbera, Maria Mikulića, Đoke Mazalića i Ismeta Mujezinovića, Mirsada Mustajbašića...

Izložba predstavlja izdvojeni segment znanstveno-istraživačke radnje iz antropologije u kojoj autorica Kučuk-Sorguč proučava evolucijsku prošlost stanovništva od razine genetike do razine kulture s posebnim akcentom na sarajevske žene, predvoditeljice emancipacije od kraja 19. do početka 21. stoljeća.

Kučuk-Sorguč je izjavila da je 'Sarajka na platnima bh. slikara' zapravo njena želja oduvijek, naprije iz lokal-patriotskih razloga jer je i sama Sarajka, te uzimajući u obzir činjenicu da se o sarajevskoj ženi najmanje govori, najmanje je slikaju i najmanje joj daju značaja i pažnje.

"Želim ustvari da joj dam onaj pijetet i značaj koji ona apsolutno zaslužuje i sve je krenulo od toga. Kada sam u Muzeju Sarajeva pronašla veliki broj slika koji su naši istaknuti bh. umjetnici oslikali i tu Sarajku stavili u kategoriju vječnosti, napravila sam selekciju slika i odlučila da to bude jedan izvor za moj znanstveno-istraživački rad sa namjerom da pokažem kako je Sarajka živjela od 1875. do 2018. Dakle, skoro 150 godina njenog uticaja na demokratizaciju, liberalizaciju, emancipaciju i kulitivizaciju Sarajeva, sarajevskog prostora, duha i naravno cijele BiH", istakla je Kučuk-Sorguč.

Te Sarajke, kako je dodala, krasi umjerenost, skromnost, moral, određena čednost i bezuvjetna hrabrost koju smo vidjeli u toku agresije na BiH, ali i u svim društveno-političkim razdobljima.    

"Ona je stvarno žena koja stoji mirno i dostojanstveno i to se nikada nije promijenilo", dodala je Kučuk-Sorguč.

Direktor Muzeja Sarajevo Mirsad Avdić kazao je da je izložba posvećena vrlo zanimljivoj temi.       

"Mislim da nismo mogli ljepše započeti manifestaciju proslave 70 godina rada Muzeja nego ovom temom žena Sarajka na platnima bh. slikara. Jednostavni pogled na sva ova djela otvara jednu retrospektivu gdje se kroz same portrete, njihovu odjeću, izraze lica može mnogo toga pročitati", kazao je Avdić.

Uz niz planiranih manifestacija kojima će biti obilježena ove godišnjica, Avdić je izdvojio projekt, odnosno inicijativu za vraćanje spomeničke kulture sjećanja u okviru koje će, među ostalim, biti obilježeno mjesto odakle je izvršen sarajevski atentat.

Izložbu je otvorila Elma Alić-Šobot, direktorica Škole primjenjenih umjetnosti koja je i portretirana Sarajka na platnu Mirsada Mustajbašića.