U Hercegovačko-neretvanskom kantonu uspostavljen je potpuno digitalizovan sistem evidencije boravka turista putem platforme prijava.ba, nakon stupanja na snagu nove Uredbe o boravišnoj pristojbi i Pravilnika o postupku prijave i odjave turista. Time je ukinuta potreba za vođenjem papirne dokumentacije, kao i za ličnim odlascima u turističke zajednice, a cilj novih rješenja je smanjenje sive ekonomije u turizmu.
Direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Anđelko Maslać pojasnio je da sistem prijava.ba u HNK-u postoji godinama, ali da su iznajmljivači do sada paralelno morali voditi evidenciju domaćih i stranih gostiju u papirnom obliku.
"Sistem prijava.ba egzistira u HNK-u već dugi niz godina, ali se uz njega usporedno morala voditi knjiga domaćih gostiju i knjiga stranih gostiju. Knjiga domaćih gostiju zbog takvog propisa našeg zakonodavstva, a knjiga stranih gostiju zbog Agencije za strance. Izmjenama i dopunama Zakona o turizmu u našem kantonu 2022. godine s nekim stvarima idemo u korak s vremenom, a cilj je da olakšamo našim iznajmljivačima da ne moraju ručno voditi sve ove knjige", kazao je u razgovoru za Fenu direktor Turističke zajednice (TZ) HNK-a Anđelko Maslać.
Dodao je kako obaveza vođenja knjige stranih gostiju još nije ukinuta, ali da se radi na izmjenama i u tom segmentu.
"Uz elektronsku prijavu imamo i aplikaciju pa tako naši iznajmljivači mogu jednostavno prijaviti goste. Vjerujem da ćemo s poboljšanim sistemom imati tačne brojke gostiju u našem kantonu. Ovaj program će unaprijediti cijeli proces prijave i odjave gostiju i bit će velika pomoć našim iznajmljivačima, posebno velikim hotelima. Sistem je digitalizovan i više se ne mora ručno raditi, a nadamo se da će ovo smanjiti i sivu ekonomiju u sektoru turizma", rekao je Maslać.
Govoreći o radu turističkih zajednica u HNK-u, Maslać je podsjetio da su izmjenama Zakona o turizmu iz 2022. godine omogućeni finansiranje i jačanje lokalnih turističkih zajednica.
"Izmjenama i dopunama Zakona o turizmu iz 2022. vraćena je mogućnost finansiranja turističkih zajednica. Uvijek su mogle postojati turističke zajednice po općinama i gradovima, ali nisu mogle biti finansirane. Od 2022. godine imamo osnovane turističke zajednice Čitluka, Mostara, Neuma, Ravnog, a od prošle sedmice i u Jablanici. Osnivanje turističke zajednice prošlo je saglasnost gradskih vijeća u Čapljini i Konjicu te se nadam da će i tu uskoro one zaživjeti u punom kapacitetu. Ostaju još Stolac i Prozor-Rama", izjavio je direktor TZ-a HNK-a.
Posljednja Strategija razvoja turizma u HNK-u važila je do 2021. godine, dok bi nova strategija za period od 2026. do 2034. trebala biti izrađena u narednih šest mjeseci.
"To mora uraditi resorno ministarstvo, oni su zakonodavac. Nedavno je raspisan natječaj za Strategiju, prijavile su se tri kompanije, a izabrana je ona koja je zadovoljila sve parametre i sada imaju rok od šest mjeseci da odrade tu strategiju. Strategija razvoja turizma HNK-a će biti za razdoblje od 2026. do 2034. godine. Mislim da je to prevažan dokument, smjernica koja pomaže i ministarstvu, ali i turističkim zajednicama. Po meni, jedini problem Strategije može biti što je razdoblje od 2026. do 2034. dosta dugo. Mislim da će se na pola toga mandata morati raditi izmjene i dopune, da se unesu neki novi parametri kako bi mogli biti konkurentni na tržištu turizma", smatra Maslać.
Maslać je ocijenio da u turizmu postoji prostor za dodatni razvoj, ali i naglasio da turističke zajednice često nemaju dovoljno nadležnosti za obavljanje svih zadataka koji se pred njih postavljaju.
"Prošlo je malo više od dvije godine kako sam na ovoj funkciji. Dobri dijelom sam zadovoljan, ali uvijek moramo biti kritični. Postoji mjesto i prostor za napredak. Puno se tereta stavlja na turističke zajednice, a taj posao one ne mogu ni iznijeti niti imaju uopće ovlasti to raditi. Mislim da je veliki problem što nemamo krovnu turističku zajednicu, bilo države ili Federacije", mišljenja je Maslać.
Prema njegovim riječima, HNK raspolaže značajnim turističkim potencijalima koje je potrebno dodatno razvijati i ekonomski valorizirati.
"Promet se u turizmu povećava, naše lokalne turističke zajednice više prihoduju sredstava, imamo dobru komunikaciju i saradnju te se nadam kada sve jedinice lokalne samouprave osnuju svoje TZ-ove, možemo pokazati koliko smo važna i dobra destinacija, da smo destinacija koja itekako ima što pokazati", ističe Maslać.
Na kraju je poručio da turizam u ovom kantonu više ne bi trebao ostati samo na potencijalima.
"Bogom smo dani kanton, počevši od našeg sjevera: Rame, Konjica i Jablanice, preko Mostara, Čitluka, Međugorja i Čapljine sve do Stoca, Ravnog i Neuma, koji je jedini izlaz na more Bosne i Hercegovine. Jedini smo kanton koji je toliko bogat i prostranstvom, i kulturno-historijskim spomenicima, prirodnim ljepotama, vjerskim turizmom i morem. Sivu ekonomiju iz turizma moramo maknuti te početi punim plućima raditi za naš turizam", zaključio je Maslać.
