Rizik prekomjernog unosa soli, obratite pažnju na skrivene soli u namirnicama

Kuhinjska so, u umjerenim količinama, neophodna je i značajna za ljudsko zdravlje jer ima važnu ulogu u biohemijskim procesima u organizmu. Međutim zbog prekomjerne upotrebe, kuhinjska so može biti rizična za zdravlje. Smatra se da svjetska populacija koristi u prosjeku duplo više soli nego što je našem organizmu potrebno.

Diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i profesorica nutricionizma Suada Karić naglašava da so jeste potrebna za normalno odvijanje funkcija organizma, ali da je količina od 5 grama dnevno sasvim dovoljna.

"Zbog neznanja, loših prehrambenih navika i pretjerane upotrebe, kuhinjska so uzrokuje više štete nego koristi za ljudski organizam. Istraživanjima je utvrđeno da opća populacija nije dovoljno svjesna štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli", kazala je za Fenu.

Kako upozorava, posljedice povećanog unosa soli za naše zdravlje su veoma ozbiljne.

"Svima je poznat povišen tlak, ali prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u hronične nezarazne bolesti koje nastaju zbog prekomjernog unosa soli ubrajamo i dijabetes, debljinu, srčane, bubrežne i plućne bolesti, te rak. Te vrste bolesti odgovorne su za 86 posto preuranjenih smrtnih slučajeva u Europi. Godišnje u svijetu umire 2,5 miliona ljudi upravo zbog posljedica prekomjerne upotrebe soli. Mora se priznati da je ovo šokantan podatak", kazala je.

Prekomjerna so u organizmu izaziva i nadutost, so zadržava vodu a višak vode u organizmu izaziva nadimanje, zbog smanjenog dotoka krvi do mozga moguća je pojava demencije.

"Unošenje prevelike količine soli povećava krvni tlak i kod mladih, zdravih osoba. So utječe na zdravlje, u svakoj životnoj dobi. So takođe otupljuje čula i kad se papile okusa prilagode na manje soli, ostali ukusi hrane bit će izraženiji", navode iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Kako kaže prof. Suada Karić svaki gram natrija dovodi do zadržavanja 70 mililitara vode. Zadržavanje vode pod utjecajem natrija posebno je izraženo kod bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću te kod bolesnika sa zatajenjem srca.

"Znamo da je pretjerano soljenje štetno za zdravlje, ali da li se toga sjetimo prilikom kuhanja hrane i pripremanja obroka, kad mahinalno dosoljavamo hranu a da je nismo ni probali. Da li se toga sjetimo kad kupujemo grickalice, mesne prerađevine, brzu hranu, restoransku hranu, indijske začine, hljeb, pecivo, sosove, trajne sireve i drugu prerađenu hranu za koju nismo ni svjesni da sadrži skrivenu so. Šećeri i začini, koji se dodaju hrani, prikrivaju višak dodate soli.

Od 70 do 75 posto soli, koju unesemo u organizam, potječe upravo od te skrivene soli koja potiče iz prerađene hrane a tek 30 posto je dodato tokom kuhanja i nakon serviranja hrane", ističe.

Kako sa žaljenjem ističe, mnogo vrsta i hrane za bebe sadrži povećan udio soli. Stoga savjetuje pažljivo čitanje deklaracija, uz napomenu da je bebi potrebno vrlo malo soli.

Da bi se sačuvali negativnih posljedica po zdravlje, zbog prekomjernog unosa soli, prof. Karić preporučuje što manje konzumiranje prerađene hrane, gricklica, suhomesnatih proizvoda, trajnih sireva, hljeba i peciva, indijskih začina.

Savjetuje izbjegavanje brze hrane, dodatno dosoljavanje hrane, kao i čitanje deklaracije na proizvodima.

"I u našoj zemlji važi pravilo da se na nutritivnoj deklaraciji kuhinjska so označava kao “so” a ne kao “NaCl” što je mnogim kupcima bilo nejasno", naglasila je.

Pri kupovini savjetuje izbor proizvoda koji imaju maksimalno do 1,5 g soli na 100 g proizvoda, konzumiranje svježeg povrća ili voće uz svaki obrok, kao i mliječne proizvode koji imaju niski sadržaj natrija (poput svježeg sira i jogurta).

"Biti oprezan sa skrivenom soli u „zdravim“ namirnicama poput salata, a često su u ponudi sa raznim dodacima koji pridonose povećanom unosu soli. Smanjivati unos soli postepeno. Biti strpljiv, nakon nekoliko dana moći će se primijetiti kako hrana s manjom količinom soli ima bolji, puniji okus", poručila je prof. Suada Karić.

Koliko kuhinjska so može biti rizična za zdravlje upozorava u svojim kampanjama i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a odnose se na skretanje pažnje o svjesnosti prekomjernog korištenja soli u prehrani.