Nije dovoljno imati samo zdrav i dobar proizvod, danas kupci traže više
Ono sa čime se poljoprivredna proizvodnja i poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini najčešće susreću je da naročito mali i srednji poljoprivredni proizvođači kažu da imaju dobar proizvod.
Značaj proizvodnje hrane i inovativnosti u poljoprivrednim i prehrambenim tehnologijama i pristupu savremenoj proizvodnji, ali i prodaji poljoprivrednih proizvoda, naglašen je na skupu "Bolja proizvodnja, bolja ishrana, bolja okolina i bolji život", koji je povodom Svjetskog dana hrane organizirao Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Predavači na skupu su bili dr. Jasmin Durmišević i dr. vet. Rusmir Goletić te rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja Kasim Velić. Gost je bio doc.dr. Alen Mujčinović, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
"Tri godine nakon pandemije te mjesecima nakon ratno-logističke krize uzrokovane ratom u Ukrajini, dvije stvari su došle do izražaja. Jedna je koliko su naše ekonomije i životi međusobno povezani. Druga je da je na putu oporavka previše ljudi ostavljeno i ne može imati jednaku korist od inovacija i prosperiteta. Uoči 16. oktobra, Svjetskog dana hrane, uzdrmani sukobima, ekonomskom krizom, nejednakošću, klimatskom krizom i rastućim cijenama hrane, danas 3,1 milijardi ljudi širom svijeta još ne može priuštiti zdravu ishranu", istaknuto je na skupu.
Paradoksalno, dvije od tri osobe koje žive u ekstremnom siromaštvu, žive u ruralnim sredinama i uglavnom se oslanjaju na poljoprivredu za život. Suočeni s globalnom krizom gladi, mora se iskoristiti snaga solidarnosti i kolektivne akcije radi izgradnje održivog svijeta u kom svi imaju redovan pristup dovoljno hranjivoj hrani, rečeno je također.
"Treba raditi na smanjenju gladi i problema sigurnosti ishrane, odnosno zadovoljiti sve aspekte kvalitetne hrane i njene dovoljne količine. Na seminaru smo uspjeli to približiti na tematiku lokalne proizvodnje, kvalitetne, sigurne i zdrave hrane. Imamo sreću da se nalazimo u "centru" Evrope, na putevima hrane, tako da nemamo nekih nestašica, iako cijene drastično skaču, a po pitanju kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane, što je nama kao zdravstvenoj ustanovi posebno bitno, treba posebnu pažnju posvetiti", ističe dr. Jasmin Durmišević.
Ono sa čime se poljoprivredna proizvodnja i poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini najčešće susreću je da naročito mali i srednji poljoprivredni proizvođači kažu da imaju dobar proizvod.
Međutim, pitanje je da li je taj proizvod dovoljno atraktivan na tržištu. U svojoj prezentaciji nazvanoj "Inovativni poslovni modeli u proizvodnji hrane prema zahtjevima potrošača 21. stoljeća “ doc.dr. Alen Mujčinović nastojao je podcrtati da poljoprivredni proizvođači u BiH proizvode zaista dobre proizvode, ali potrošači traže "nešto više".
"Proizvoditi sam proizvod koji ispunjava sve nutritivne, fiziološke i zdravstvene kriterije nije dovoljno u modernom svijetu. Treba proizvoditi taj "dodatni paket usluga", treba ostvariti interakciju s potrošačima, treba im osigurati na način koji potrošaču osigurava "superiornu vrijednost". To može biti da se potrošaču "iskomunicira" kad će se dostaviti proizvod, kvantitativno i kvalitativno koliko treba tog proizvoda, da li proizvod odgovara zahtjevima koje potrošač traži. Proizvođači u BiH uglavnom taj element zapostave jer smatraju da je dovoljno proizvesti zdrav i ispravan proizvod i da je to "završena priča". Međutim, to je tek "početak priče". Potrošači danas nemaju dovoljno vremena da obilaze male poljoprivredne proizvođače, mala poljoprivredna gazdinstva, nego se proizvođači trebaju nametnuti i distribuirati svoj proizvod do finalnih, sve probirljivijih kupaca", kazao je dr. Mujčinović.
Na skupu su predstavljeni inovativni modeli koji mogu i treba da unaprijede poljoprivredni i prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini, ali i istaknuti najčešći problemi sa kojima se poljoprivredni proizvođači susreću te je ukazano na potencijalna rješenja koja se nude, a već su uspješna u drugim državama.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
