Skidanje dioptrije: Kako su nas naučnici oslobodili naočala i kontaktnih sočiva

08.06.2011 |

Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE

Izvor: eKapija.ba

Skidanje dioptrije: Kako su nas naučnici oslobodili naočala i kontaktnih sočiva

Već dvadeset godina lasersko skidanje dioptrije uobičajna je klinička praksa i jedna od najpopularnijih metoda za rješavanje refraktivnih anomalija oka. Laserska hirurgija oka vrsta je refraktivne hirurgije kod koje se laserom modelira tkivo rožnice i na taj način smanjuje dioptrija.

Preko 20 miliona ljudi širom svijeta je odbacilo naočale i kontaktne leće uz pomoć laserske procedure. Otvaranjem prvog Laser centra za refraktivnu hirurgiju u FBiH u sarajevskoj ordinaciji "Dr. Sefić", ta vrsta usluge dostupna je i pacijentima iz naše zemlje.

Refraktivna hirurgija obuhvata niz postupaka, hirurških i laserskih, kojima se koriguju refraktivne mane oka kao što kratkovidost, dalekovidost i astigmatizam

Inače, samo pominjanje refraktivne hirurgije datira od davnina, prije više od pola vijeka od pionira oftalmologije Barakera, Satoa i Fjodorova.

Svi su oni pokušavali da operacijom skinu dioptriju. Ti prvi koraci, danas smiješni, bili su daleko od postavljenog cilja, ali su bitno uticali na razvoj refraktivne hirurgije. Prije dvadesetak godina refraktivna hirurgija izrasta u novu, subspecijalističku granu oftalmologije koja se zahvaljujući rezultatima useljava na sve katedre oftalmologije na univerzitetima širom svijeta.

Istorijat razvoja je interesantan. Prvo pominjanje je vezano za prof. Lansa, Holanđanina koji je neku vrstu primitivne keratektomije radio davne 1898. godine. Sato je 1930. godine radio kornealne incizije. Dr. Fyodorov iz Rusije tretirajući povredu djeteta staklom iz polomljenih naočala iznio prve benefite refraktivne hirurgije pomoću radijarne keratektomije izazvane traumom. Kornealna laceracija bez obzira koliko je bila bolna smanjila je kratkovidnost kod djeteta. To daje polet njegovom Institutu u daljnja istraživanja kornealne hirurgije.

Godine 1978., Amerikanci otkrivaju priču, i dr. Leo Bores je oftalmolog koji je saznanja sa Fyodorovog instituta prenio u Ameriku. Radeći u IBM istraživačkoj laboratoriji, Dr. Srinivasin je uočio potencijal Excimer lasera na biološkom tkivu. Dr. Steven Trokel je to znanje prenio na korneu. Laser mašina emituje ne toplinske, hladne udare i u dodiru sa tkivom rožnice lomi veze između molekula ugljika dovodeći je u stanje tkivne ablacije.

Prvi pacijent koji koji je tretiran fotorefraktivnom keratektomijom je tretiran u Njemačkoj 1988. godine. Do novembra 1994. godine preko 1 milion slučajeva je tretirano PRK metodom u 40 zemalja u svijetu.

Danas se LASIK ili laser assisted in situ keratomileusis smatra kraljem laserske korekcije vida. Poredeći je sa PRK površina rožnice se manje traumatizira, Lasik pacijenti se osjećaju udobnije i oporavljaju vid mnogo brže.

Ovu revolucionarnui hiruršku metodu razvio profesor doktor Palikaris sa Krita u Grčkoj. On je, motivisan relativno sporom vizuelnom rehabilitacijom, priličnim nekomforom pacijenata zbog bola u postoperativnom toku, ograničenja na relativno male refraktivne mane, te komplikacija u vidu nepravilnog zarastanja, izumeo metodu LASIK, a od tada se više od milion pacijenata godišnje u svijetu podvrgava ovoj proceduri.

Operativni zahvat traje nekoliko minuta i izvodi se u topičnoj, kapljičnoj anesteziji. Najčešće se rade oba oka simultano. U prvih nekoliko sati moguće je grebanje i suzenje operisanog oka, a već na dan operacije postiže se skoro normalna vidna oštrina sa manjim ili većim varijacijama, dok se stabilan rezultat očekuje kroz četiri do šest sedmica. Pacijenti su sposobni za posao poslije tri dana.

N.V.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI