Glodari prenose opasne bolesti: Savjeti za zaštitu od leptospiroze

Ulaganjem u čistoću ne samo da će prostor izgledati uredno nego je i pravilna i redovna higijena jedan od najsnažnijih načina da se zaštitimo od štetnika, uključujući glodare (koji su prenosioci raznih zaraznih bolesti), insekata i plijesni.

Glodari se najčešće pojavljuju u prljavim i zapuštenim prostorijama jer tamo lakše nalaze hranu, vodu i skrovište. Ostaci hrane, mrvice i neuredne ostave idealan su mamac za njih, navodi Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Prisustvo glodara u domu može biti neugodno i opasno po zdravlje ljudi, ali dobra vijest je da se uz pravilnu higijenu može uspješno spriječiti njihovo prisustvo. Prevencija je ključna u sprečavanju svih bolesti, a tako i u sprečavanju pojave glodara koji su rezervoari i prenosnici zaraznih bolesti (leptospiroze, hemoragične groznice, bruceloze, tularemije, trihineloze i sl.).

Prvi korak u sprečavanju pojave glodara je redovno održavanje čistoće vašeg doma i podrumskih prostorija. Glodari dolaze u potrazi za hranom i skloništem. Zato je važno ukloniti sve što ih može privući, kako u samom domu, tako i u podrumskim prostorijama.

Glodari se najčešće pojavljuju u prljavim i zapuštenim prostorima jer tamo lakše nalaze hranu, vodu i skrovišta. Ostaci hrane, mrvice, otvorene vreće ili neuredne ostave idealan su mamac za njih. Uz to, u neredu je teže primijetiti prve znakove njihove prisutnosti - izmet, tragove ili oštećene materijale, što im omogućava da se neprimjetno razmnože.

Kada održavamo prostor čistim, ne samo da im oduzimamo resurse potrebne za preživljavanje, već i odmah uočavamo sve promjene i možemo reagovati na vrijeme. Čist i suh prostor bez viška stvari i pukotina u zidovima sprečava glodarima da se nastane u tom prostoru.

Osim zaštite od štetnika, higijenski prostor je i zdraviji za ukućane te smanjuje rizik od alergija, respiratornih problema i širenja bakterija i virusa. Također, čist okoliš pozitivno utiče i na mentalno zdravlje jer stvara osjećaj reda, sigurnosti i kontrole nad prostorom. Koraci koje možete preduzeti da spriječite pojavu glodara u zatvorenim prostorima su:

• Spriječiti ulaz glodara u stambene objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima;

• Osigurati čuvanje hrane, pića, posuđa i pribora zaštićenima od kontaminacije prašinom ili izlučevinama glodara;

• Ne ostavljati smeće u ostavama, podrumima, garažama, tavanima, vikendicama;

• Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodarima kao sklonište najmanje 50 mETARA od stambenih jedinica; Redovito provođenje mjera uništavanja glodara u kući i neposredno oko kuće - deratizacija (ako se radi o upotrebi otrova potrebno je upozoriti ljude, naročito djecu; misliti i na životinje);

• Ne dirati uginule glodare ili njihova gnijezda golim rukama;

Ukoliko je potrebno čišćenje objekata (tavan, šupa, garaža) koji dugo nisu korišteni, potrebno je provesti deratizaciju, uklanjanje leševa glodara, uz obavezno korištenje, maski koja će zaštititi sluznicu nosa i usta, zaštitnih rukavica, vlažno čišćenje (da se izbjegne dizanje prašine)

Dezinfekcija prostora i predmeta hlornim preparatima uz ličnu zaštitu (za navedeno treba pozvati ovlaštene izvođače DDD mjera).

Pored redovnog i temeljitog čišćenja doma, podrumskih i tavanskih prostorija za sprečavanje pojave zaraznih bolesti koje prenose glodari veoma je bitno i pravilno i temeljito oprati voće i povrće. Činjenica je da se većina svježih proizvoda uzgaja na otvorenom gdje ih bilo ko ili bilo šta - poput glodara, insekata i ptica - može dotaknuti tj. voće i povrće može doći u kontakt sa urinom glodara (miševa). To znači da, osim prljavštine, neoprani proizvodi mogu sadržavati razne potencijalno štetne tvari, uključujući bakterije, gljivice, viruse i pesticide.

Svježi proizvodi također mogu postati kontaminirani tokom pakovanja, pripreme ili skladištenja i prodaje na pijacama. Čak i proizvodi uzgojeni u staklenicima hidroponski mogu sadržavati klice i pesticide. Pranje voća i povrća je od velike važnosti za sigurnost hrane. Ali koji je najbolji način za to? Prvo oprati ruke što sprječava bakterije na vašoj koži da zagade proizvod koji čistite. Najjednostavniji i najsigurniji način pranja svježih proizvoda je ručno, pod hladnom, tekućom vodom. Trljajte voće i povrće rukama kako biste uklonili prljavštinu, pesticide i neke površinske klice. Perite dok površina više ne izgleda prljavo. Ako će se namirnice namakati u vodi, treba koristiti čistu zdjelu umjesto sudopera koji može biti pun bakterija.

Nikada ne treba prati proizvode deterdžentom ili izbjeljivačem jer je kora nekog voća i povrća porozna i može apsorbirati te hemikalije. To ne samo da bi moglo promijeniti njihov okus i teksturu, već bi ih moglo učiniti nesigurnima za jelo. Sirće i soda bikarbona mogu se koristiti za pranje svježih proizvoda. Oni mogu smanjiti bakterije i pesticide na proizvodima. Međutim, jedan nedostatak kod korištenja sirćeta je da sirćetna kiselina može promijeniti okus i teksturu, posebno mekog voća, pogotovo ako je namočeno duže od dvije ili tri minute. Što se tiče sode bikarbone, pokazalo se da pet grama sode bikarbone na jedan litar vode zaustavlja rast bakterija na svježim proizvodima. Također se pokazalo da 15-minutno namakanje sa sodom bikarbonom uklanja gotovo sve tragove pesticida sa svježih proizvoda.

Međutim, istraživanje koje je uspoređivalo učinak pranja jabuka samo vodom s namakanjem u sodu bikarbonu pokazalo je da voda ima jednak učinak kao i soda bikarbona u uklanjanju pesticida. Dakle, na temelju dokaza koje trenutno imamo na raspolaganju, sama voda još uvijek je najbolji način za čišćenje svježih proizvoda. Nema stvarne prednosti korištenja sirćeta ili sode bikarbone. Za pranje zelenog lisnatog povrće, poput zelene salate, brokule, kelja ili kupusa, odvojite listove i pojedinačno isperite pod mlazom vode, trljajući rukama do jedne minute. Budući da se zelena salata obično jede nekuhana, sigurnije je odbaciti sve oštećene vanjske listove jer su oni najvjerojatnije zaraženi bakterijama.

Podsjetimo, Sarajevo se suočava s ozbiljnom prijetnjom javnom zdravlju zbog neprovođenja sistematske deratizacije, što je dovelo do povećanja populacije glodara i potencijalnog širenja bolesti poput leptospiroze. Više od deset pacijenata kojima je potvrđena leptospiroza hospitalizirano je na Infektivnoj klinici Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), ali strane nadležnih institucija nije bilo ikakvog upozorenja.

Tek je danas, nakon što su mediji otkrili i objavili informaciju, zakazana press konferencija, kako bi se prezentirale tačne i pouzdane informacije.

Press konferencija će biti održana u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo KS.