
13.09.2018 |
Građevina
Izvor: Akta.ba
Izo staklo je stakleno tijelo sastavljeno od najmanje dvije staklene površine a međuprostor je ispunjen suhim zrakom s točkom rošenja -30°C.
Kako bi smanjili toplinske gubitke, obični jednostruki prozori se zamjenjuju kvalitetnijim IZO staklima boljih izolacijskih svojstava, koje možete pronaći u firmi Nutria u Živinicama. Izo staklo je stakleno tijelo sastavljeno od najmanje dvije staklene površine a međuprostor je ispunjen suhim zrakom s točkom rošenja -30°C ili nekim drugim plinom, najčešće argonom, ksenonom ili kriptonom.
KVALITETA IZO STAKLA ovisi o svakom sastavnom dijelu izo stakla, o kvaliteti materijala i načinu izrade pojedinog dijela.
STAKLA KOJA SE KORISTE PRI IZRADI IZO STAKALA su slijedeća:
NA NISKI U-FAKTOR KOD IZO STAKLA UTJEČE:
Low-e stakla premazana su s strane međuprostora posebnim metalnim filmom koji propušta valove kratkih valnih duljina odnosno sunčevu svijetlost, dok zračenje dugih valnih duljina reflektira ( IC zračenje).
LOW-E STAKLA
Prema novom Tehničkom propisu o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, prozori s low-e staklima su obavezni u novim zgradama. Prozori s ovakvim staklima imaju koeficijente prijelaza topline oko 1,3 W/m2K što je svakako preporuka pri kupnji novih prozora prilikom renoviranja starih zgrada. Princip low-e stakala je da se na staklo nanese tanak sloj na bazi vanadijeva dioksida. Taj sloj u zimskim uvjetima potpuno propušta infracrvene zrake, a tijekom ljetnih mjeseci ponaša se poput filtra i spriječava prolaz toplinskog zračenja kroz staklo. Kako pritom potpuno propušta svijetlost u nekim slučajevima prozoru ne treba nikakvo sjenilo. Kemijskim sastavom i postupkom nanošenja tog sloja na staklo unaprijed određuje granicu na kojoj filter postaje propusan, granica je podesiva između 0°C i 70°C. Uštede na energiji su znatne primjenom ovih stakala u grediteljstvu a mogu dostići i do 50% energije za klimatizaciju.
Prednost low-e stakla je i to da se može u proizvodnji mijenjanjem udijela nanešenih materijala proizvoditi staklo točno za određena klimatska područja. Razlika u cijeni običnog i pametnog stakla je 20%, no energetska bi ušteda mogla brzo nadoknaditi povećane troškove ulaganja.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.