Pored 11 službi, posao nezaposlenim pronalaze portali

Većina nezaposlenih ljudi u Federaciji BiH pronađe posao putem portala ili samoinicijativno prije nego uz pomoć 11 službi za zapošljavnje koje postoje u ovom entitetu i troše milione iz budžeta.

Mehmed Hasanović, nezaposleni prosvjetni radnik, kaže da 20 godina povremeno radi, jer se sam snalazi, a od službi za zapošljavanje nije nikada dobio poziv za posao iako je na njihovoj evidenciji.

"Svako ko je na Birou za zapošljavnje duže od godinu reći će vam da ga nikada nisu ni zvali radi posla. Profesor sam i za 20 godina, otkako sam se prijavio na biro, nikada me nisu zvali makar da sadim vrbice. Džaba mi i dokvalifikacije. Uvijek sam nalazio sam poslove i to samo na određeno vrijeme", rekao nam je Hasanović.

Prema procjenama portala Posao.ba, u prošloj godini je više od 9.000 osoba pronašlo posao koristeći ovaj portal. Po izvještaju Zavoda za zapošljavanje FBiH, u prošloj su godini samo dvije kantonalne službe, posredujući u zapošljavanju, imale veći prosjek od ovoga.

Za to vrijeme, Služba za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), koja ima 70 uposlenih, u prošloj je godini na plate i naknade utrošila 2,4 miliona KM, posredovala u zapošljavanju oko 4.100 osoba, a imala oko 29.800 nezaposlenih.

Služba za zapošljavanje Posavskog kantona posredovala je u zapošljavanju 560 osoba, a ima prijavljenih oko 5.600 nezaposlenih. Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona na plate i naknade 65 uposlenih potrošila je 1,5 miliona KM, ima prijavljenih oko 93.000 nezaposlenih, a posredovala je u zapošljavanju oko 11.400 osoba.

Ekonomisti, ali i pojedini direktori službi za zapošljavanje tvrde da bi biroi bili efikasniji kada u FBiH ne bi postojalo 11 institucija za zapošljavanje i kada bi bila ukinuta praksa koje nema nigdje u Evropi, da zdravstveno osiguranje nezaposlenih plaćaju službe.

Ekonomista Erol Mujanović smatra da nije problem u broju službi na terenu, već u troškovima za 11 upravnih odbora i direktora.

"Tu se može napraviti racionalizacija i ta sredstva konkretnije se mogu utrošiti u rješavanje pitanja nezaposlenih. Treba poboljšati kvalitet rada službi. Realan je problem što službe imaju mnogo troška za demobilisane borce i zdravstveno osiguranje", dodao je Mujanović.

U Delegaciji EU u BiH nedavno su istakli da se velika sredstva gube zbog postojanja kantonalnih službi, čiji se rad sveo na administriranje.

Fikret Berbić, direktor Službe za zapošljavanje TK, slaže se da službe više ne treba da budu posebna pravna lica i da bi centralizacija, kao što je slučaj sa Zavodom PIO FBiH, doprinijela kvaliteti. Upravo je ovakvu inicijativu nedavno najavio Zavod za zapošljavanje FBiH, ali već tada je izražena sumnja da politika neće to dozvoliti.

Berbić tvrdi da ostvaruju dobre rezultate s obzirom na to da mjesečno imaju 1,3 miliona KM izvornih prihoda, koliko daju samo na naknade za nezaposlene i zdravstveno osiguranje.

"U prošloj godini smo imali 27 miliona KM prihoda, od čega 15 miliona KM izvornih, od doprinosa, a ostalo su grantovi. Za naknade nezaposlenim demobilisanim borcima potrošeno je više od 11 miliona KM, za redovne naknade nezaposlenih sedam miliona KM, na zdravstveno osiguranje 5,3 miliona KM. Standard je da na 350 nezaposlenih ima jedan službenik koji radi neposredno s njima, a kod nas jedan radi na 3.000 nezaposlenih", dodao je Berbić, te istakao i da privatne agencije za zapošljavanje zapravo koriste podatke službi.