Država svje­sno gu­ra u pro­past ho­tel Mar­šal

Hotel Maršal na Bjelašnici još uvijek je i svačiji i ničiji. Bez Nadzornog odbora je od oktobra prošle godine, a mandat Zahidu Bešoviću, dosadašnjem direktoru, istekao je 29. maja ove godine.

Bez obzira na to što je prema dosadašnjim kalkulacijama Kanton Sarajevo vlasnik 30 odsto objekta, a Vlada FBiH 70 odsto, niko se ne trudi da obrati pažnju na njega. I tako iz godine u godinu. No, hotel i pod ovakvim uslovima radi.

"Vlasništvo je državno sto posto. Država je loš domaćin i nije dosad ništa uradila za hotel Maršal. Zahvaljujući svim neaktivnostima nadležnih, sporom formiranju vlasti nakon izbora i na nivou kantona kao i na nivou FBiH, mi sada nemamo upravljačke organe. I meni je isto istekao mandat i nema me ko nanovo imenovati. Ja i sada radim i vodim računa o hotelu i radnicima. Jedina moja dosadašnja greška je što nisam dao da se hotel privatizuje. No, Maršal je još tu i Maršal je još maršal", kaže Bešović za "San".

I dok su se Kanton Sarajevo i FBiH godinama sporili oko toga ko ima koliki udio u Maršalu, prema Bešovićevim riječima, od nove Vlade očekuje konkretne poslove. Kaže da je poslao svima dopise, ali da je svjestan da je "Maršal kap vode u moru problema u FBiH".

"Svi federalni premijeri od Hadžipašića pa naovamo su imala volju i donosila odluke vezane za hotel, ali one nikako da se sprovedu. Imam odluku Mustafe Mujezinovića da se hotelu pomogne finansijski kako bismo poslovali nesmetano, imamo odluku da se nađe odnos Terminala i Famosa, da se sve uknjiži na sudu, ali ništa do kraja nije provedeno. Hotel je star i vrijeme je da se obnovi", kaže Bešović.

Skupovi i seminari

On dodaje da je novo Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH naložilo ispitivanje odnosa udjela u Maršalu. Iako državne, federalne, pa i kantonalne institucije i firme ne angažuju Maršal za svoje skupove i seminare, drugi to čine i zadovoljni su pruženom uslugom. Hotel ima 70 soba i raspolaže sa 239 ležaja.

"Ima perspektive, Maršal je jedinstven hotel na ovom području. Ne bi bilo loše ni da se Maršal priključi ZOI-u `84, ako ta firma počne raditi kako treba. Možda je čak i privatizacija bolje rješenje od ovog kakvo imamo zadnjih godina, jer ovako se ne može dalje", poručuje Bešović.

Ulaganje u hotel Maršal

Osnivači Hotela Maršal su bili Famos i Energopetrol. Energopetrol je u obnovu Maršala uložio 8,6 miliona maraka. No, po završetku te investicije Famos je prihvatao ulaganja Energopetrola samo u vrijednosti od nešto preko šest miliona KM. Energopetrol je insistirao na svojoj cifri. Udio za koji se tvrdi da je 8,6 miliona KM prenijet je nakon privatizacije Energopetrola na Vladu FBiH, koja je još novembra 2006. godine investiciona ulaganja Energopetrola prenijela na privredno društvo za skladištenje tečnih goriva Terminale FBiH.

U međuvremenu je privatizovan Famos, a njhov investicioni udio u Maršalu je izuzet tom prilikom kao pasivni podbilans i njime sada raspolaže Kanton Sarajevo. Od 1999. godine Maršal radi registrovan kao društvo sa ograničenom odgovornošću.