Drugi Dani osiguranja Republike Srpske: Sektor osiguranja odolio svim izazovima

23.10.2023. 09:55 / Izvor: Akta.ba
dani osiguranja

Poslovna konferencija "Drugi dani osiguranja Republike Srpske - DORS 2023" održana u Bijeljini 20. oktobra, okupila je više od 200 učesnika.

Sektor osiguranja Republike Srpske uspio je da odoli svim izazovima, uprkos složenim političko ekonomskim okolnostima u zemlji i regionu koje utiču na njegov rad, rekao je Bojan Popović predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje Privredne komore Republike Srpske tokom otvaranja druge konferencije Dani osiguranja Republike Srpske DORS 2023.

Popović je otvatrajući konferenciju kazao da su današnje okolnosti u kojima posluju osiguravajuća društva u Republici Srpskoj, ali i u čitavom regionu, izazovne.

“Globalna kriza izazvana ratom u Ukrajini, o kojoj smo dosta pričali i prošle godine, još traje i nažalost čini se da se usložnjava sukobima na bliskom istoku, klimatskim promjenama i pojavama superćelijskih oluja o kojima smo dugo slušali. To je postala naša realnost, prijetnja od globalne recesije, energetske krize i drugi problemi su faktori koji će se sigurno reflektovati i na rad osiguranja“, rekao je Popović, ocjenjujući da je sektor osiguranja odolio svim tim izazovima.

Prema njegovim riječima cilj konferencije DORS je okupiti  ljude iz struke kako bi zajedničkim naporima došli do rješenja koja će unaprijediti naše poslovanje.

bojan popović

 

Dodao je da svake godine prate aktuelna dešavanja, kako u zemljama regiona, tako i u svijetu, a ove godine su obradili nekoliko ozbiljnih tema. 

"Pokušavamo riješiti one dijelove problema koji se tiču osiguravajućih društava, pa i rada osiguravača i položaja samog osiguranika s tim u vezi", rekao je Popović. 

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da je skup okupio ljude iz okruženja i regiona koji mogu da prenesu svoje dobre prakse i iskustva, na zadovoljstvo prisutnih. 

"Ovdje se posebno ističe Srbija sa rješenjima kada je riječ o industriji osiguranja, koja je jaka i preživjela je izazovne periode, ali sasvim sigurno mora da pokaže dovoljno istrajnosti i mudrosti, da iskorači naprijed i da se razvija onako kako se razvijaju industrije osiguranja dobrih i razvijenih zemalja", rekao je Amidžić novinarima. 

On je naveo da u fokusu takvog razvoja mora da bude prije svega osiguranik. 

"Kada, na primjer ja kao osiguranik platim neku uslugu, želim da je dobijem na jedan efikasan način, bez puno komplikacija. Nakon osiguranika tu mora da postoji i zadovoljstvo osiguravajućih društava, na način da oni koji upravljaju društvima mogu da se bave diversifikacijom i mogu da ponude različitu paletu proizvoda", rekao je Amidžić. 

On je rekao da su u Semberiji građani svjedoci kakvu štetu mogu pričiniti poplave, a osiguranja se, vjerovatno sjete kada se desi velika šteta. 

"Ali ako osiguravajuća društva pristupe na ispravan način svakom osiguraniku sa prihvatljivim proizvodom, takve stvari mogu da se prevaziđu i nakon osiguranika i samog osiguravača ili industrije osiguranja, na kraju, dolaze sasvim sigurno entitetske vlasti koje po osnovu toga treba da ubiru poreze uslovljene boljim poslovanjem industrije osiguranja koji se poslije mogu usmjeravati za sve ono što jesu potrebe društva", rekao je Amidžić. 

Ministar je ukazao da su to tri stuba ili komponente koje treba razvijati. 

"Ako pričamo o Republici Srpskoj, ono gdje može da se napravi najveći iskorak jeste segment koji se odnosi na obavezno osiguranje, da se stvore čvrste i dobre osnove, a nakon toga treba da se razvijaju i drugi segmenti osiguranja", poručio je.

Draženka Janjanin, direktor Agencije za osiguranje RS je navela da tržište osiguranja RS karakteriše izrazito visoka konkurencija, sa izraženom koncentracijom u grupi do pet odsto tržišnog učešća (17 društva), pri čemu postoji sistemski uticaj društava  do 10 odsto (6 društva) tržišnog učešće – odnosno ukupno 23 društva su u zoni do 10 odsto tržišnog učešća i oni predstavljaju  87% tržišta.

Kako je rekla samo jedno društvo ima učešće veće od 10 odsto, dok nijedno nije u zoni preko 15 odsto.

“Sa druge strane u državama regiona možemo vidjeti da je situacija suprotna, dominiraju društva s pojedinačnim učešćem većim od 10 odsto ili 15 odsto, a čije zajedničko učešće na tržištu je preko 70 odsto ili 80 odsto”, precizirala je Janjanin.

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srpske Saša Lalić rekao je da je ova tema značajna za poljoprivrednu proizvodnju. 

"Mi iz godine u godinu apelujemo na naše poljoprivredne proizvođače da se što više osiguravaju, da što više ulažu u taj dio, odnosno da uzimaju polise", rekao je Lalić. 

On je podsjetio da je Ministarstvo poljoprivrede prethodnih godina preduzelo niz aktivnosti kad je riječ o osiguranju, ne samo kroz subvenciju koju plaća oko 50 odsto od polise, a i mnoge lokalne zajednice daju određene procente da pomognu osiguranju u poljoprivrednoj proizvodnji. 

"Sa druge strane značajna sredstva smo izdvojili i uložili i za Republički hidrometeorološki zavod i za Protivgradnu preventivu i naravno za Republičku upravu Civilne zaštite", rekao je Lalić dodavši da su neka softverska rješenja u tim oblastima značajno poboljšala monitoring praćenja, te danas sinoptička situacija može da se predvidi mnogo bolje nego ranije. 

On je ponovio poziv poljoprivrednim proizvođačima da se osiguraju, a Ministarstvo je za ove namjene izdvojilo duplo više sredstava nego prošle godine, oko 1.100.000 KM. 

"Do sada imamo oko 250 podnesenih zahtjeva za osiguranje, ali sam uvjeren da će ih biti mnogo više", rekao je Lalić.

dors panel

Drugi Dani osiguranja Republike Srpske DORS u organizaciji Udruženja društava za osiguranje Republike Srpske uspješno su održani 19. i 20.  oktobra u Bijeljini.

Dvodnevnom događaju prisustvovalo je oko 200 učesnika iz BiH i regiona.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti