Gorana Zlatković, ministrica trgovine i turizma u Vladi RS - Prioritetno donošenje zakona u oblasti trgovine i turizma

04.02.2011. 12:06 / Izvor: eKapija.ba
Gorana Zlatković, ministrica trgovine i turizma u Vladi RS - Prioritetno donošenje zakona u oblasti trgovine i turizma

Gorana Zlatković, odnedavno se nalazi na čelu Ministarstva trgovine i turizma u Vladi RS. Kako se radi o bitnim privrednim granama za jednu državu, onda je za pretpostaviti da će ministrica tokom svoga mandata imati pune ruke posla. Očekuje je donošenje zakona iz oblasti trgovine i turizma, dosta prepreka u radu, ali i uspona.

Za ekapija.ba ministrica Zlatković je rado govorila o daljim planovima Ministarstva, stavljajući akcenat na donošenje zakona koji se odnose na oblast trgovine.

Od nedavno ste na ovoj funkciji. Koje će biti vaše prve smjernice ?

- Prve smjernice mog rada na čelu Ministarstva trgovine i turizma nalaze se su Programu rada za prvih 100 dana ove godine. Programom rada obuhvaćena su oba sektora koja se nalaze u sklopu Ministarstva, sektor trgovine i sektor turizma i ugostiteljstva. Naravno, i nakon isteka tih 100 dana, Ministarstvo će nastaviti kontinuirani rad na svojim aktivnostima koje su planirane Planom rada za 2011. godinu. Ali, sad na početku mog mandata, najveći dio svog vremena posvetit ću realizaciji onih aktivnosti koje su predviđene već navedenim Programom rada. To obuhvata donošenje određenih zakonskih akata, podzakonskih akata (pravilnici), odluka i uredbi.

Šta je Vaš prioritet, odnosno koji su to projekti koje planirate realizovati na polju trgovine i turizma u narednom periodu?

- U skladu sa svojim nadležnostima, Ministarstvo trgovine i turizma je u 2011. godini na osnovu Plana rada, planiralo donošenje niza zakonskih i podzakonskih akata, uredbi i pravilnika, kako u okviru sektora trgovine, tako i u okviru sektora turizma i ugostiteljstva. U Sektoru trgovine od normativnih aktivnosti u oblasti trgovine u 2011. godini planirano je usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, Zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj, donošenje Nacrta Zakona o oglašavanju, Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku i načinu vođenja trgovačke knjige... Osim navedenog Ministarstvo ima u planu donošenje uredbi (Uredba o određivanju fiksne cijene, Uredba o određivanju najviše cijene, Uredba o određivanju najniže cijene, Uredba o načinu formiranja cijena, Uredba o vraćanju cijena na prethodni nivo). Navedene uredbe će se propisati kada za to postoji potreba odnosno ako i pored preduzetih mjera ekonomske politike nastupe ili mogu nastupiti veći poremećaji na tržištu; radi sprečavanja monopolskog formiranja cijena; radi utvrđivanja prodajnih cijena proizvoda koji se koriste za intervenciju na tržištu i radi zaštite životnog standarda. Prioritet je i brendiranje proizvoda, edukacija javnosti o značaju zaštite prava potrošača.

Sve navedeno odnosi se prvenstveno na Sektor trgovine. Koji su planovi Sektora turizma i ugostiteljstva?

- Što se tiče normativnih aktivnosti u oblasti turizma u 2011. godini planirano je usvajanje Zakona o turizmu i Zakona o boravišnoj taksi. Novim Zakonom o turizmu na sistemski način će se riješiti pitanje finansiranja turističkih organizacija za realizaciju promotivnih aktivnosti, kao i unijeti novine u sistemu rada i unutrašnjoj organizaciji turističkih organizacija. U oblasti ugostiteljstva planirano je donošenje Uredbe o kriterijumima za određivanje radnog vremena u ugostiteljskim objektima kojom će se unificirati uslovi rada u propisanom, produženom ili skraćenom radnom vremenu svih ugostiteljskih objekata na području Republike Srpske. U oblasti ugostiteljstva planirano je i donošenje podzakonskih akata kojim će se u skladu sa Zakonom o ugostiteljstvu izvršiti razvrstavanje ugostiteljskih objekata, te propisati opšti i minimalni uslovi za pružanje ugostiteljskih usluga, kao i propisati elementi za kategorizaciju ugostiteljskih objekata.

Dokle se stiglo sa Strategijom razvoja turizma?

- U 2011. godini planirano je usvajanje Prijedloga Strategije razvoja turizma Republike Srpske za period 2010-2020. godina. Strategijom će se definisati osnovni pravci razvoja turizma na srednjoročnom nivou, predvidjeti Akcioni plan hitnih mjera radi unapređenja turističke ponude RS.

Koliko se danas uopće daje prostora turizmu u RS?

- Još 2008. godine od strane Skupštine RS usvajanjem Informacije o stanju turističke privrede i pravcima njenog razvoja, turizmu je priznat status strateške grane privrede. I pored toga turizam kao pokretač razvoja ostalih grana privrede još uvijek treba da se izbori za mjesto koje mu pripada s obzirom na velike neiskorištene potencijale. Za razliku od prethodnih godina, u zadnje vrijeme se ipak više pažnje poklanja turizmu kao privrednoj djelatnosti. O tome svjedoče i ulaganja u Olimpijski centar Jahorina i Banjsko-rekreativni centar Banja Vrućica.

Neki vide turizam kao šansu za izlazak iz krize. Šta vi mislite da li je to situacija sa RS-om?

- Svakako, turizam je oblast koja uz poljoprivredu ili bolje rečeno zajedno sa njom može postati značajan generator razvoja zemlje.

Koliko ćete raditi na razvoju, seoskog, avanturističkog, banjskog... turizma?

- Što se tiče aktivnosti na razvoju pojedinih oblika turizma, Ministarstvo će u okviru svojih za sada skromnih budžetskih sredstava putem finansiranja različitih projekata iz oblasti eko, seoskog, vjerskog, avanturističkih oblika turizma i ugostiteljske djelatnosti kroz male grantove koji se dodijeljuju svake godine obezbjeđivati inicijalna podsticajna sredstva, tzv. malom porodičnom preduzetništvu u turizmu. Što se tiče ulaganja u banjski i planinski turizam koja su po svojoj strukturi krupne investicije, Ministarstvo će zajedno sa Vladom ulagati ili tražiti strateške partnere za ulaganja u te oblasti (koncesija za Hotel Sutjeska u NP Sutjeska), projekte po Master planu Jahorina, osavremenjivanje banjskih kapaciteta wellness sadržajima...

Koliko RS radi na brendiranju turističkih destinacija i koje su to destinacije koje su već brend RS?

- Trenutno u Republici Srpskoj ne postoji Strategija koja bi se odnosila na brendiranje, ali većina Strategija iz određenih privrednih oblasti preporučuje ili daje smjernice kako da se neki proizvod brendira i zaštiti. U izradi je vodič za brendiranja na nivou BiH koju u saradnji sa resornim ministarstvima priprema Projekat Firma. Ova oblast do je sada bila zapostavljena, jer je akcenat stavljen na stvaranje minimalnih i početnih preduslova za razvoj turističke djelatnosti. U RS su se ipak izdvojili neki brendovi. Naravno, kao najveći brend izdvaja se Jahorina, s obzirom da su na njoj 1984. godine organizovane Zimske olimpijske igre. Ona je sama po sebi prepoznatljiva i na taj način predstavlja, odnosno ima određeni brend. Međutim, brendiranje se mora provesti ne samo na turističkim destinacijama, već i na drugim turističkim proizvodima (nacionalna jela, suveniri, rukotvorine i sl.) koji su karakteristični na ovim podnebljima.

Što se tiče hotelijerstva, kakvi su planovi Ministarstva? Koliko će biti otvoreno hotela?

- S obzirom na to da se radi o privatnom kapitalu, koliko hotela će se otvoriti u narednom periodu ne zavisi od Ministarstva trgovine i turizma već od pronalaženja interesa privatnog sektora ili lanaca hotela u ulaganje u ovu oblast. Ministarstvo trgovine i turizma je zainteresovano da u saradnji sa ostalim relevantnim faktorima na kvalitetan način poboljša promociju potencijala za ulaganje u ovu oblast, kako bi se privukli domaći i strani investitori. Inače, od 19.06.2008. pa do oktobra 2010. godine, kategorisano je ukupno 168 objekta, od toga 70 hotela.

Kolika su ulaganja u turizam u RS?

Mi imamo podatke za ulaganja Vlade i ona su kao što smo naprijed naglasili ukupno bila znatno veća u odnosu na prethodni period. Što se tiče stranih ulaganja, činjenica je da su ona još uvijek mala. Mi smo svjesni i spremni smo uložiti dodatne napore u stvaranje prepoznatljivog turističkog proizvoda i promociju u inostranstvu, kako bi smo obezbjedili veće interesovanje stranih investitora za ulaganje u turističku privredu Republike Srpske.

Razgovarala: Elvira Kokor

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti