I priroda je na našoj strani: Hoćemo li znati iskoristiti naftna nalazišta u BiH?

Priča oko nalazišta nafte u BiH zagolicala je javnost, naročito nakon što je Vlada FBiH odobrila potpisivanje memoranduma o razumijevanju s vodećim međunarodnim naftnim i gasnim preduzećem Shell Exploration Company B.V. radi geoloških istraživanja nafte i plina na području Federacije.

Samim dolaskom najvećeg svjetskog naftnog giganta stvar postaje jasna, nafte ima i ona curi bh. zemljom, a najveća nalazišta stručnjaci tvrde, su na području Glamoča, Mostara i Tuzlanskog kantona.

Ovi podaci svakako su važni za razvoj države, međutim sve ostaje u rukama političara, jer u zavisnosti od njihovih odluka zavisi da li ćemo preskočiti sve godine zastoja i na nafti temeljiti ekonomski razvoj zemlje.

Shell - igra pametno

Erdal Trhulj, Federalni ministar energije, rudarstva i industrije kaže da je danas najlakše biti stručnjak i dijeliti savjete, a ne činiti ništa. On smatra da će koristi od nafte biti i da sve zavis na kojoj će se dubini ista pronaći.

Abdulah Bašić, ugledni profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli u razgovoru za ekapija.ba kaže kako samo potpisivanje ugovara sa kompanijom "Shell" znači da se posao oko nafte u BiH podigao na vrlo visok nivo.

"Kompanija `Shell` ne bi ušla u posao, a da pri tome i sama ne zna dosta oko nalazišta nafte i količina", kaže profesor Bašić, naglašavajući kako ulazak "Shella", kao najveće naftne kompanije na svijetu u BiH ohrabruje.

On kaže kako je malo razočaran činjenicom da u ovom periodu neće biti istražnih radova, i kako se sve ostavlja za neka druga vremena, iako je bilo mnogo firmi koje su željele odmah uvesti istražne radove, od kojih smo mogli dobro zaraditi, odnosno 80 posto novca koje bi oni trošili dok traju istraživanja ostajao bi ovdje.

Profesor naglašava, kako se boji da to nekog drugog doba neće biti, odnosno kada se sve procjeni onda će se ići gdje su odgovarajuća naftna ležišta, ostala će ostati do daljeg neistražena, iako su možda kako tvrdi Bašić u ovom prvom periodu bila profitabilna i profitabilnija nego u nekim kasnijim vremenima.

"Kako će se sve ovo odvijati u budućnosti ne znam. Nisam veliki optimista, kada je upitanju tržišno-istražni prostor BiH. Oni će ići na ciljana dobro dokazana potencijalna polja koja su definisana, kao što su Drežnica, Glamočko polje, jedan dio Tuzle, Nevesinsjko polje... Druga polja su upitna", pojašnjava Bašić, naglašavajući kako je u svakom slučaju dobro što je "Shell" ušao i to nam potvrđuje da imamo dovoljnih količina nafte pod zemljom koje su isplative i za jedan "Shell".

Taktička igra

Iako, je malo skeptičan Bašić smatra, da je ovo možda jedna od taktika Vlade, jer su davanje koncesijskog prava i istražnog prava za istraživanje dvije podijeljene nadležnosti. Jedna je na nivo Federacije, druga je na nivo kantona, te se kako smatra on zbog toga kupuje vrijeme, da se papirološki istražuje, a da se čeka da se zakoni donesu.

U razgovoru nam otkriva kako je kroz svoj dosadašnji rad nailazio na naftna ležišta u BiH, odnosno u Rudniku Kakanj i Zenica na velikim dubinama (600-700 metara) ispod površine je curila nafta.

Također, profesoru su poznata i istraživanja američke kompanije "Amok" čije je jedno od potencijalnih ležišta nafte bilo u Drežnjici, zašto je trebao biti potpisan i ugovor za istražne radove i eksplataciju od 47 godina. Zbog ratnih dešavanja u BiH nije došlo do istražnih radova, tako da kasnije "Amok" otkupljena, odnosno pretvorena u američko-arapsku firmu.

Da dovoljne količine nafte postoje u našoj zemlji potvrđuje i ulazak "Shella" na naše tržište. Međutim, sve ovo kaže Bašić imat će direktne i indirektne vrijednosti na BiH. "Odnosno, direktih još uvijek nema, ali za deset godina će biti. Dok indirektno, sama činjenica da `Shell` nešto radi po BiH može imati dvojak uticaj za stabilnost države i na poboljšanje uslova za inostrana ulaganja u BiH. Ako `Shell` bude ulagao ulagat će i ostala industrija."

E. Kokor