Vlast u pet do 12 spašava najveći prirodni resurs u FBiH

24.10.2011. 15:47 / Izvor: eKapija.ba
Vlast u pet do 12 spašava najveći prirodni resurs u FBiH

Ukoliko do 6. decembra ove godine ne bude usvojen novi zakon o šumama, Federacija BiH ostat će bez legislative u oblasti šumarstva, najvažnijem prirodnom resursu koji pokriva 53 posto teritorije tog entiteta.

Ovo je krajnji rok koji je odredio Ustavni sud FBiH koji je 14. aprila 2009. suspendovao prethodni zakon kojim su kršena prava na lokalnu samoupravu. Po prestanku važenja zakona, na snagu je stupila Uredba o šumama, no i taj propis je kasnije proglašen neustavnim. Od tada se šumarstvo nalazi u pravnom haosu, jer nema osnovnog zakona na osnovu koji bi se uredila ova oblast.

Posljedice nedostatka zakona o šumama na bh. privredu, na drvoprerađivački sektor, šumarstvo i zaštitu državne imovine su nesagledive i one bi se morale jednom detaljnom analizom i ekspertizom ustanoviti, tvrdi Midhat Ahmetović, potpredsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije Privredne komore FBiH.

"Mi godišnje imamo evidentiranih najmanje 100 hiljada kubika bespravnih sječa uglavnom tehničkog drveta, koje niko ne može sankcionisati. Sudovi trenutno ne uvažavaju bilo kakve primjedbe ili žalbe iz ove oblasti jer već treću godinu nema zakona na osnovu kojeg se mogu donositi presude", ističe Ahmetović.

Ako vlasti ne usvoje novi zakon, Ahmetović tvrdi da ostajemo ne samo bez legislative nego i bez privrednih subjekata. Treba imati na umu da šumarska privredna društva već u novembru moraju dostaviti godišnji plan gazdovanja za narednu 2012. godinu, kako bi on bio usvojen do 1. decembra, što će biti teško ostvarivo bez baznog zakona u ovoj oblasti.

"Mi jednostavno nismo svjesni posljedica koje trpe priveda BiH, od preduzeća kao što su Konjuh i Krivaja, privatnih preduzeća, brojnih firmi iz drvoprerarađivačkog sektora koje se gase jer ne postoji zakon koji bi regulisao oblast, odredio kvote, odredio način raspodjele tih kvota, pokrenuo djelatnost i naravnio zaposlio nove ljude. Zašto smo morali toliko dugo tapkati u mjestu, zašto se taj zakon mora donositi pet do 12", pita se Ahmetović.

On je također podsjetio da trenutno postoje dva koncepta, odnosno pristupa rješavanju problema zakona o šumama. Naime, zakonodavana vlast u našoj zemlji razmatrat će dva prijedloga ovog zakona, jedan kojeg je sastavilo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a drugi kojeg je predložila grupa poslanika u Predstavničkom domu.

Komentarajući oba prijedloga, Ahmetovać ističe da je ministarstvo predložilo `frizirani zakon, koji se nije mogao do sada primjenjivati, pa tako predstavlja samo produženje agonije`.

"U ministarstvu se vode devizom da je bolje imati i loš zakon, nego nikakav. Nije slučajno da je taj zakon bio neustavan, nadam se da naši parlementarci biti dovoljno mudri da znaju kakav je bio prošli zakon, zašto se on ponovo predlaže i zašto ne valja", navodi Ahmetović.

S druge strane, on smatra da će novi prijedlog koji je iznesen od strane grupe poslanika također pretrpjeti kritike, korecije, dopune, amandamane, ali da bi konceptualno i organizacijski trebao da predstavlja poboljšanje.

"Ovim riješenjem se po prvi put određuje titular, a to je Federacija BiH koja određuje na koji način bi trebale da rade upravljačke strukture šuma, na koji način se šumarstvo kao privreda organizuje i na koji način da se uplaćuje sredstva za korištenje prirodnih resursa šuma, koja su do sada nisu bila uplaćivana i na kojima smo izgubili na stotine miliona KM", napominje naš sagovornik.

Vrijedno je spomenuti na kraju da sektor šumarstva, uprkos brojnim problemima, u prošloj godini zabilježio pozitivne tendencije u proizvodnji i izvozu. Što se tiče šumarstva, ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u 2010. u odnosu na 2009. godinu veća je za 164.000 m³ ili 10 posto.

Proizvodnja sortimenata od četinjača veća je za 132.000 m³ ili 18 posto, dok je proizvodnja od listača veća za 32.000 m³ ili tri posto.

N.Voloder

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti