BiH: Općina posljednja u lancu raspodjele novca
Decentralizacija, kao univerzalni koncept savremenih
demokratija, temeljno je načelo dejtonske BiH. Međutim, u poslijeratnoj
Bosni i Hercegovini mnoge su oblasti društvenog života i državnih
nadležnosti drugačije postavljene. Općine i gradovi svedeni su na
jedinice lokalne samouprave beznačajnog ustavno-pravnog kapaciteta.
Glavnu riječ vode entiteti, odnosno Republika Srpska i kantoni u
Federaciji BiH, tako da su općine danas na nivou prijeratnih mjesnih
zajednica.
Incijative koje dolaze od jednica lokalne samoprave
gotovo u pravilu se odbacuju, dok se vrlo često važne odluke za općine i
gradove donose na višim nivoima vlasti, mimo zakona o principima
lokalne samouprave koji podrazumijevaju upravo aktivno učešće lokalnih
zajednica.
Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić navodi primjer
Zakona o državnoj službi koji je grad Mostar do sada koštao milionskim
tužbama.
"Imamo sad situaciju da je u Federaciji
kolektivni ugovor potpisao sindikat, da je potpisala Vlada Federacije,
ali ga niko iz lokalne samouprave nije potpisao, a odnose se na obaveze,
znači neko nam je naturio obaveze, a nemate novca da dobijete tu
razliku sredstava, što znači da jedinice lokalne samouprave na sudu gube
određene parnice od uposlenika za ono za šta one nisu preuzele nikakavu
odgovornost“, navodi Bešlić.
U sadašnjem sistemu BiH općinski nivo vlasti nema
niti zakonske niti materijalne mogućnosti da izvršava svoje obaveze
propisane entitetskim zakonima. Načelnik općine Čitluk Ivo Jerkić upozorava
na Zakon o turističko-ugostiteljskoj djelatnosti kojim su ukinute
općinske turističke zajednice. Sav prihod od boravišnih taksi odlazi
kantonima i Federaciji, dok se tek mali dio sredstava, ostvaren
primjerice od milionskih noćenja u Međugorju, od kojeg živi ova općina,
vratio u općinsku kasu.
"Mi smo prinuđeni često da ne
možemo da odustajemo od nekih projekata, često i kad dobijem mogućnost
sufinanciranja viših razina vlasti za određene projekte, ne mogu
prihvatiti ništa jer nemam sredstava u vlastitom proračunu da bih mogao
pokrenuti određene infrastrukturne projekte".
Iako
je općina nivo u kojem građani zadovoljavaju i ostvaruju najveći dio
svojih prava i interesa, uvijek je posljednja u raspodjeli novca. Ono
što posebno zabrinjava je neravnomjerna raspoređenost sredstava i
ulaganja viših nivoa, što je, kaže Jerkić, često politički definirano.
"Ako imate svoje političke predstavnike na višim razinama vlasti, naravno da ćete dobiti veći dio sredstava“, ističe on.
Štetne posljedice
Dragan
Babić, načelnik općine Bileća koji dolazi iz Koalicije Zajedno, i danas
se sjeća poruke tadašnjeg predsjednika RS Milorada Dodika da će općina
Bileća izgubiti razvojna sredstva ukoliko se ne glasa za kandidata
SNSD-a za općinskog načelnika.To se, na sreću, nije desilo, kaže Babić,
ali i dodaje da je mnogo projekata i danas na čekanju.
"Razvojni
projekti vezano za opštinu Bileća bi mogli biti znatno veći. To se
odnosi na otvaranje radnih mjesta u proizvodnji. To se, prije svega,
odnosi se i na privatizaciju koja je pogrešno urađena“, objašnjava Babić.
Centralizacija
računa i odvlačenje novca u druge, bogatije krajeve u kojima su centri
moći, više je pravilo nego izuzetak u BiH. Iako RS ima usvojenu
strategiju razvoja lokalne samouprave, malo toga se provodi u praksi.
"Smatramo, takođe, da se veliki dio
sredstava koji se ubire na teritoriji jedinica lokalne samouprave sliva u
budžete centralnih vlasti - i od tih sredstava opštine, maltene, nemaju
ništa“, kaže Brano Jovičić, sekretar Saveza i opština RS.
Vehid Šehić, iz Foruma građana Tuzla, upozorava kako je matrica ponašanja zapravo ista u oba entiteta.
"Zato
je jako bitno što smo mi predložili kroz ustavne amandmane ustavni
princip ravnomjernog regionalnog razvoja BiH, što će omogućiti i manjim
jedinicama lokalne samouprave, danas siromašnijim, da dobiju određena
sredstva kako bi i tu građani koji tu žive ostvarivali ona prava koja
ostvaruju građani u drugim sredinama.“
Iako je BiH
ratificirala Evropsku povelju o lokalnoj samopravi, Šehić dodaje kako
su za razvoj i jačanje lokalne samouprave neophodne izmjene Ustava, na
koje će se političari teško odlučiti jer one gotovo sigurno znače
gubitak moći entiteta i kantona u Federaciji:
"Mnogi
će na čitavoj teritoriji, pa i na nivou kantona, biti protiv određenih
rješenja zato što oni gube dio svojih nadležnosti. A danas živimo u
vremenu da ako oni kroz određena zakonska rješenja vide da će izgubiti
poziciju, oni će biti apsolutno protiv“, kazao je Šehić.
Sva
moć skocentrisana na entitetima, odnosno kantonima u Federaciji,
nastaviće generisati štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu jer, kako
zaključuje Šehić, bez jake lokalne samouprave nema prosperiteta ni za
državu ni za građane BiH.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
-
Općina Čitluk
Kralja Tomislava 87 88260 Čitluk -
GRAD MOSTAR
Adema Buća 19 88000 Mostar -
OPŠTINA BILEĆA
Kralja Aleksandra 28 89230 Bileća -
Savez opština i gradova Republike Srpske
Gavrila Principa 11/Nušićeva 1 76301 Bijeljina -
Vlada FBiH Sarajevo
Alipašina 41 71000 Sarajevo -
Vlada Republike Srpske
Trg Republike Srpske 1 78101 Banja Luka