BIHAMK: Većina vozača i suvozača u FBiH ne koristi sigurnosni pojas

U okviru kampanje "Veži se, sigurnosni pojas spašava život" koju je Bosanskohercegovački auto moto-moto klub (BIHAMK) realizovao na 33 lokacije u Federaciji BiH u cilju podizanja svijesti o značaju korištenja sigurnosnog pojasa i dječijih autosjedalica u vožnji, podijeljeno je 50.000 prigodnih informativno-edukativnih letaka, a na najslušanijim radio stanicama emitovani su prigodni radio džinglovi.

Prije realizacije kampanje provedeno je istraživanja o tome u kojoj mjeri vozači i putnici tokom vožnje koriste sigurnosne pojaseve i sigurnosne autosjedalice. Istraživanje je provedeno u većim gradovima Federaciji BiH, kao i na ulazima i izlazima (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Mostar, Bihać), saopćeno je iz BIHAMK-a.

Neposrednim opažanjem i metodom slučajnog uzorka prikupljeni su podaci o upotrebi sigurnosnog pojasa za vozače i ostale putnike u vozilu, kao i upotrebi sigurnosne sjedalice za 9.702 vozila u naselju i 5.303 vozila van naselja.

Rezultati istraživanja pokazuju da većina vozača kao i suvozača ne koristi sigurnosni pojas.

Kada su vozači u pitanju, uočeno je da je procenat korišćenja sigurnosnih pojaseva manji u naselju (25,6 posto) u odnosu na otvorenu cestu (37 posto) što ukazuje da je stav o brzinama dominantan faktor koji direktno utiče na stepen korištenja sigurnosnog pojasa među vozačima.

U ukupnom uzorku opaženih suvozača (u naselju 3855, van naselja 2334), uključujući i djecu u toj ulozi, u naselju je uočeno da je samo njih 23,4 posto koristilo sigurnosni pojas, a 76,6 posto je bilo bez sigurnosnog pojasa tokom vožnje. Kao i kod vozača, stepen korištenja sigurnosnih pojaseva van naselja znatno je veći i iznosi 34 posto.

Najlošije stanje evidentirano je u pogledu korištenja pojaseva na zadnjem sjedištu: samo oko jedan posto posmatranih putnika na zadnjem sjedištu koristilo je sigurnosni pojas nasuprot njih oko 99 posto koji nisu koristili sigurnosni pojas tokom vožnje.

Stoga se sa sigurnošću može zaključiti da uopće ne postoji opredjeljenost za korišćenje sigurnosnog pojasa na zadnjem sjedištu, bez obzira da li se radi o vožnji u naselju ili van naselja.

U uslovima gradske vožnje samo 42 posto djece je koristilo sigurnosni pojas ili bilo ispravno vezano u dječijem sjedištu tokom vožnje, nasuprot njih 58 posto koji nisu bili vezani.

Još je lošija situacija u pogledu korištenja sigurnosnih autosjedalica u uslovima vangradske vožnje, kad su brzine kretanja vozila veće i mogućnost preživljavanja u slučaju saobraćajne nezgode znatno manja.

Naime, procenat pravilne upotrebe autosjedalice iznosi samo 25 posto, što znači da troje od četvero djece tokom vožnje nije vezano u autosjedalici.

Za razliku od vozača, kod kojih je stepen korištenja sigurnosnog pojasa veći na cestama van naselja, a manji na cestama u naselju, kod korištenja dječijih autosjedalica to nije slučaj, naprotiv, u ovom slučaju faktor brzine ima posve suprotan efekat na ponašanje roditelja.

Generalno se može zaključiti da je stepen upotrebe sigurnosnog pojasa u FBIH neprihvatljivo nizak te da vozači i putnici u vozilu nisu svjesni opasnosti koju predstavlja nevezan putnik u vozilu.

Po završetku kampanje "Veži se - sigurnosni pojas spašava život" nije došlo do povećanja stepena upotrebe sigurnosnog pojasa u željenom procentu.

Naprotiv, kod putnika na zadnjem sjedištu stepen korištenja pojasa je manji nego prije provođenja kampanje te je više nego očigledno da je izostao pozitivni efekat kampanje i da je evidentna potreba realizacije znatno intenzivnije kampanje, navodi se u saopćenju.