Miran Pikovnik: Računovodstveni izazovi međunarodnog poslovanja

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Miran Pikovnik: Računovodstveni izazovi međunarodnog poslovanja

Prije nešto više od 15 godina Unija pod vodstvom Mirana Pikovnika, počinje udruživati nezavisne računovođe u Sloveniji i drugim zemljama bivše Jugoslavije.

08.04.2019. 08:12 Izvor: / Akta.ba

Prije nešto više od 15 godina Unija pod vodstvom Mirana Pikovnika, počinje udruživati nezavisne računovođe u Sloveniji i drugim zemljama bivše Jugoslavije. Danas je jedina računovodstvena firma u regionu koja je uspješno proširila svoje poslovanje izvan domaćeg tržišta. Certifikati, nagrade i titula najboljeg računovodstvenog servisa u Sloveniji, daje potvrdu da je kompanija na pravom putu.

Miran Pikovnik, koji je na poziciji generalnog direktora Unije holdinga, navodi da uspjehu može pripisati to da prihvataju promjene presporo jer rutinski rad ubija.

"Svoj uspjeh pripisujem hrabrosti i odlučnosti. Ulažemo u zaposlene, jer su u prosjeku obrazovani 110 sati godišnje, uglavnom zbog toga što moraju pratiti promjene koje su u ovoj industriji vrlo česte. Na rast kompanije ukazuje proširenje aktivnosti sa računovodstvenih usluga na poresko savjetovanje, kadrovsko i pravno savjetovanje, dakle Unija je obuhvatila širi spektar specijaliziranih usluga. Dugoročni rast je osiguran praćenjem modernih trendova u pravcu informacijonih tehnologija, te praćenjem potreba tržišta za "One-stop shop" sistemom usluga, i širenjem aktivnosti na cijelu CEE regiju.''

Šta vas najviše usrećuje u poslu?

- Lično, najviše uživam u realizaciji nove ideje, u uvjeravanju kolega o pravilnosti ideje koja na prvi pogled izgleda nemoguća. Shvatio sam da se u lakovjernosti razlikujem od drugih. Lakovjerniji sam, jer vjerujem u ideje koje drugima izgledaju nezamislive. U Sloveniji smo previše "ziheraši". Naravno da ne govorim kao računovođa, mislim da nema preduzetnika koji bi želio lakovjernog računovođu. Govorim o preduzetnicima. Ako želimo nešto promijeniti, mi smo sami ti koji trebamo napraviti prvi korak. Ako treba tako, idite lijevo i trčite, onda pokušajte desno, a ako ne ide, vratite se nazad pa pokušajte zadati novi put. Naravno, obuka je neophodna. Žao mi je što moram da primjetim da još uvijek mnogo preduzetnika ponavljaju greške drugih, jer nemaju vremena za obrazovanje, i moraju učiti iz vlastitih grešaka.'

Saradnici su vjerovatno ključ uspjeha. Kako ste ih izabrali?

- U posljednje vrijeme smo fokusirani na potragu za kandidatima koji pokazuju veliki potencijal. Mi samo biramo najbolje, i u stvari, u svakom trenutku mi zapošljavamo. Unija posebno naglašava ulogu zaposlenih, i fleksibilnu organizaciju rada. Moj dan u kancelariji započinje rano ujutro, oko šest sati, i tamo ostajem do trećeg ili četvrtog sata. Rijetko ostajem prekovremeno, jer kao i velika većina mojih zaposlenih, volim jutarnji rad. Poslovna politika je da imamo fleksibilno radno vrijeme, uz dogovor da je od 9-15 sati obavezno prisustvo za zaposlene, a podjela preostalog radnog vremena zavisi od njihovih potreba i obaveza. Zaposleni imaju dane u mjesecu kada se mogu odlučiti za rad od kuće. '

Pored kompanije u Sloveniji, Unija ima računovodstvene kuće još u 13 zemalja - Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Češkoj, Slovačkoj, Njemačkoj, Austriji, Ukrajini, Poljskoj, Rumuniji i Mađarskoj. Objasnite nam kako je Unija počela djelovati izvan Slovenije?

- Prvenstveno, Unija je počela djelovati van Slovenije zbog potrebe slovenačkih klijenata za računovodstvenim i sveobuhvatnim (one-stop shop) uslugama i van Slovenije. Iskustvo pokazuje da su u Sloveniji usluge mnogo bolje organizovane. Ove kompanije imaju veća očekivanja od ponude računovodstvenih usluga u Bosni, Hrvatskoj ili Srbiji na primjer. Mnoge usluge u ovim zemljama kasne od deset do petnaest godina, npr. 2005. godine Unija Slovenija uvodi računovodstvo bez papira. Nakon analize tržišta odlučili smo da otvorimo prvu kompaniju u Beogradu, jer je tu većina slovenačkih kompanija koje posluju izvan Slovenije. Na osnovu odličnih rezultata nastavili smo sa širenjem na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, i ostale zemlje.

Koliko je na poslovanje uticala, između ostalog, činjenica da su neke od zemalja u kojima radite dio EU, ali ne i druge? Koje su razlike i da li će te razlike između tržišta zahtijevati i prilagodbu?

- Smatram da su najveće razlike vidljive u procedurama poreske uprave i sudova. Zemlje izvan Evropske unije još uvijek mogu same donositi zakone, dok države članice Evropske unije moraju u potpunosti poštivati njena pravila. Na primjer, Slovenija ima mnogo manje problema s poreznom upravom i sudskim odlukama jer smo dio Europske unije, jer sada naša porezna uprava i sudovi također predstavljaju međunarodni sud, na koji nijedna stranka ne može utjecati, što se događalo u prošlosti. Sada, za nas i naše klijente, poslovno okruženje je mnogo bolje. Pojavljuju se razlike u organizaciji posla u stvarim poput: sistema rada, obuke zaposlenih, usluge, IT podrške ili marketinga, ali ne vidimo nikakve značajne razlike između zemalja koje su izvan Evropske unije ili dijela nje, tako da neće trebati velika prilagodba.

Kako sveobuhvatno izgleda računovodstvena djelatnost u CEE regiji i kakva je budućnost?

- Većina o usluzi još uvijek odlučuje na osnovu niže cijene, koja dugoročno sigurno ne može biti recept za uspjeh poduzetnika. Preduzeća ne dobivaju prave savjete, i mnogi preduzetnici su već morali da gase posao zbog lošeg računovodstva. Tehnologija napreduje i zamjenjuje one fizičke zadatke u računovodstvu za koje vam nije potrebno znanje - na primjer, postavljanje i slaganje dokumenata. Danas se veliki akcenat stavlja na knjigovodstvo i na unos dokumenata. Tehnologija će smanjiti njihov opseg. Naravno, to se neće desiti za godinu dana, ali na duže staze, sigurno hoće. Mislim da će računovodstvo postajati sve više savjetodavna aktivnost, dok će evidentiranje podataka i sve što je potrebno za izvještavanje  manje ili više biti zasnovano na tehnologiji.'

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti